Javno čitanje Orwella poslije govora Obame

Američki predsjednik je tokom godišnjeg obraćanja naciji od Kongresa tražio usvajanje novog seta zakona za borbu protiv internetskog kriminala. Borce za ljudska prava brine da bi navedeni zakoni mogli povećati stepen kontrole nad građanima, dok bi hakeri i dalje nesmetano mogli djelovati, izvijestio je reporter Al Jazeere Shihab Rattansi.

Jutro nakon godišnjeg obraćanja naciji predsjednika Baracka Obame održan je maraton u čitanju romana 1984. Georgea Orwella u glavnoj javnoj bibilioteci u Washingtonu. Roman će 11 sati čitati 66 osoba – svako od njih po 10 minuta.

Organiziran je cijeli niz događaja nadahnutih otkrićima zviždača Edwarda Snowdena o razmjerama praćenja koje vrši američka Vlada.

„U ljeto 2013, nakon što je Snowden objavio svoje nalaze, primijetili smo kako se prodaja 1984. usedmerostručila”, kaže Emily Menchel, organizatorica čitalačkog maratona.

Među ostalim događajima organizirane su radionice o anonimnom korištenju interneta i izbjegavanju nadzora američkih agencija. 

Nadzor bi mogao biti dodatno pojačan nakon što je Obama od Kongresa tražio usvajanje novog seta zakona.

„Nijedna strana država niti haker ne bi smjeli moći oboriti naše mreže, krasti naše trgovinske podatke ili zadirati u privatni život američkih porodica, posebno djece. Pobrinut ćemo se da integriramo podatke za borbu protiv internetskih prijetnji, kao što smo to učinili i u borbi protiv terorizma”, rekao je američki predsjednik Obama.

Ipak, ‘integracija podataka’ znači da će Vladine agencije i korporacije raspolagati sa više privatnih podataka.

Stručnjaci: ‘Potpuno pogrešna politika’

Stručnjaci za internetsku sigurnost i borci za ljudska prava tvrde kako bi mnogo korisnije bilo usredotočiti se na osnovne mjere sigurnosti, umjesto razvoja velike mreže za nadzor. 

Umjesto da pritisnu kompanije poput Sonyja, koje imaju minimalne standarde sigurnosti, vlasti žele postrožiti kazne za one koji krše pravila. Stručnjaci kažu da je to potpuno pogrešna politika.

„Srž problema internetske sigurnosti leži u tome da kompanije moraju bolje štititi svoje mreže i obučavati zaposlenike da se ne hvataju u zamke internetskih nametnika, poput Sonyjevog primjera. Nema nikakvih dokaza da će se problem riješiti postrožavanjem kazni”, kaže Julian Sanchez iz Instituta „Cato“.

Uvođenje zakonskog minimuma sigurnosti u kompanijama značilo bi ići protiv korporativnih lobista. 

Više u videosnimku…

Izvor: Al Jazeera