Oglasi

Javni dug će plaćati i tek rođena djeca

Očigledno je da zaduženost cijelog Zapadnog Balkana standardno raste, aktuelne vlasti zbog toga nisu mnogo zabrinute.
Svako dijete u Hrvatskoj, čim se rodi, dužno je 9.000 euraAP

Piše: Mladen Obrenović

Činjenica da je prošle godine javni dug Hrvatske, koji obuhvaća dug središnje države, fondova socijalne sigurnosti i lokalne vlasti, dosegnuo 85,9 posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda nedavno je tek konstatirana. Po nekim izračunima, za svaku sekundu naraste za 60 eura, ili, još slikovitije - svako dijete u Hrvatskoj, čim se rodi, dužno je 9.000 eura. Taj zabrinjavajući pokazatelj, uz činjenicu da je Hrvatska zadužena za 37,4 milijardi eura, očito je ostao u sjeni slaganja mozaika nove vlasti, raspodjele fotelja i nastavka ideoloških podjela.

Na drugoj strani bivše zajedničke države - u Makedoniji, zbog rasta udjela javnog duga u BDP-u, a dosegnuo je 4,3 milijarde eura, što čini 47 posto BDP-a - što je najviše od osamostaljenja, vlada lagana panika. Ni u Bosni i Hercegovini, kao ni u Crnoj Gori, situacija nije bolja, dok je Srbija, s 24,8 milijardi eura javnog duga, odnosno njegovom udjelu od 75,5 posto u BDP-u, na sličnom putu kao i Hrvatska. No, ni iz Beograda, bar među ljudima na vlasti, nisu slali poruke zabrinutosti.

Definitivno je da zaduženost cijelog Zapadnog Balkana standardno raste, pa je nužno objasniti što zapravo čini javni dug jedne države, kakav uteg regionalnim gospodarstvima on predstavlja i koji podaci, zapravo, govore o blagostanju, odnosno siromaštvu jedne države.

Složena i kompleksna problematika

Prije izlaganja definicije, ekonomisti će upozoriti kako je javni dug „vrlo složena i kompleksna problematika“, pa bi i kratka objašnjenja mogla biti izvor nedorečenosti, nejasnoća i zabuna. Najjednostavnije rečeno, po ekonomistima, to su ukupne akumulirane obaveze države prema domaćim i inozemnim vjerovnicima iz prethodnih godina.

Grčka europski rekorder

Kad se proanaliziraju podaci koje nudi Eurostat, Hrvatska i ne stoji toliko loše na tablici koju čine članice Europske unije. Na neslavnom vrhu je Grčka, čiji javni dug čini 179 posto BDP-a. U vrhu tog popisa je i Italija (132,8 posto), Portugal (129,1 posto), Cipar (108,4 posto) te Španjolska (100,7 posto). Ispred Hrvatske još su i Irska, Francuska, Velika Britanija... Japan je, pak, „svjetski rekorder“, jer javni dug te države iznosi 230 posto BDP-a.

„Javni dug obuhvata zbir iznosa sredstava koje je zemlja pozajmljivala od kreditora kako bi finansirala deficite. Riječ je o finansijskom instrumentu koji obuhvata elemente i javnih prihoda i javnih rashoda, jer je u trenutku zaključivanja ugovora o kreditu prihod, a u trenutku dospijeća rashod države“, objašnjava Ana Nives Radović, ekonomska analitičarka iz Podgorice.

Dodaje i kako razlozi nastanka javnog duga mogu biti različiti, „počevši od toga da se država može zaduživati u cilju stvaranja nove vrijednosti, odnosno da bi realizovala nove kapitalne projekte ili stimulisala određene privredne i društvene aktivnosti, sve do krajnje nužde – kada je cilj zaduživanja da se obezbijede sredstva da bi se izbjegao zastoj u isplati plata i penzija“.

Problemi koji se javljaju u klasifikaciji javnog duga, ukazuje Sead Kreso, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, odnose se na različite definicije šta sve uključuje javni sektor.

„Postoje razlike u definisanju javnog sektora, pa se time i definicija javnog duga razlikuje prema IMF-ovoj definiciji i definiciji npr. Svjetske banke ili OECD-a. Važno je napomenuti da u javni dug nekada ulaze i dugovanja javnih preduzeća, te da postoje različiti kriteriji za klasifikaciju javnog duga“, navodi Kreso.


Javni dug država u regiji 

U tom kontekstu, navodi definiciju Eurostata, prema kojem bruto javni dug čine „ukupne akumulirane obaveze države koje predstavljaju nominalnu vrijednost ukupnog bruto duga na kraju godine, a koji je konsolidovan između i unutar državnih podsektora“.

Dug se mora vraćati

No, na pitanje što konkretno znače razlike u iznosu javnog duga, odnosno njegovom udjelu u BDP-u za gospodarstva država Zapadnog Balkana, Kreso odgovara kako je „važno znati da se taj dug mora vraćati, pa je opterećenje koje dolazi u vremenu ispred nas“.

„Ako je u pitanju dugi rok (a obično jeste), tada se govori o zaduživanju na teret budućih generacija. Međutim, i tu ima značajnih razlika. Hrvatska se dijelom zadužila da napravi moderne autoceste, koje su onda doprinijele rastu turističke posjete i porasta prihoda od turizma. To može biti osnov da se dug u budućnosti vraća lakše. Iako se zadužujemo i za izgradnju autoceste, u BiH velikim dijelom pokrivamo deficite budžeta, a budžeti su velikim dijelom usmjereni na rashode za plate administracije i socijalne transfere, dakle potrošnju“, objašnjava Kreso.

Po njemu, tako se u značajnoj mjeri ne doprinosi pokretanju investicija i zapošljavanju, čemu je dokaz to što BiH uvozi mnogo više roba nego što ih izvozi (iako se to polako popravlja).

Kako nastaje javni dug?

Država se uglavnom zadužuje zbog financiranja kapitalnih projekata, ali i otplate postojećih dugova, provedbe mjera stabilizacijske politike te uravnoteženja poreznog opterećenja, objašnjavaju stručnjaci. No, javni dug kad jednom nastane i raste, moguće je pokriti ga novim zaduživanjem na domaćem ili stranom tržištu, te prodajom državne imovine. Postoji i nekoliko modela reprogramiranja javnog duga, a ključnima ekonomisti smatraju moratorij, otpis duga, nove javne zajmove, prodaju potraživanja ili zamjenu oblika duga.

„Efekt potrošnje velikim dijelom se 'iscrpljuje' na inostranim tržištima, a manje otvara prostor za domaću potražnju, što onda pokreće investicije i zapošljavanje. Konačno, ako se zaduživanjem, koje se treba principijelno usmjeravati ka investicijama, ne ostvari veća proizvodnja i zaposlenost, pa tako i veći BDP zemlje, onda neće biti ni dovoljno porasta javnih prihoda iz kojih bi se trebao u budućnosti vraćati javni dug koji dospijeva, pa će opterećenje dugom rasti, a zemlja će biti u sve težoj situaciji“, upozorava Kreso.

Sve iznad 50 posto - zabrinjavajuće

Analitičarka Radović navodi i kako „nivo javnog duga iznad 50 odsto BDP-a u najčešćem broju slučajeva jeste zabrinjavajući, iako je, sa druge strane, kod ekonomski najmoćnijih zemalja svijeta taj udio znatno veći“.

„U takvim privredama pozajmljena sredstva se investiraju u ono što donosi korist, dok u manje razvijenim zemljama zaduživanje najčešće proizlazi iz potrebe da se nadoknade budžetska sredstva koja nije moguće ostvariti od redovnih aktivnosti […] Dakle, nivo duga koji danas imaju Hrvatska i Srbija samo djelomično je rezultat zaduživanja za ulaganje u ono što će dalje donositi korist, a značajan dio podignut je kako bi se pokušali riješiti problemi naslijeđeni iz prošlosti“, kaže Radović.

Bez obzira na okolnosti u kojima je nastao dug, nastavlja, „ovolika zaduženost primorava države na smanjenje javne potrošnje, odnosno onemogućava stimulanse tamo gdje su oni poželjni“.

Iako bi se, čak i laički gledano, moglo reći da su znatno ispred BiH i Makedonije u gospodarskom smislu, i Hrvatska i Srbija imaju znatno veći javni dug u odnosu na BDP nego te dvije zemlje, pa se logičnim čini pitanje koji sve pokazatelji, zapravo, govore o blagostanju, odnosno siromaštvu jedne države.

„Pored podataka o javnom dugu, o blagostanju države mnogo više govore i rast BDP-a, stopa nezaposlenosti, podaci o prosječnoj zaradi i kretanje stope inflacije. Nizak nivo javnog duga, ukoliko su ostali parametri lošiji od uporednih, nije pokazatelj da je u jednoj zemlji situacija ohrabrujuća“, objašnjava Radović.

Na kraju, kako su i uputili Al Jazeerini sugovornici, zanimljivo je pogledati samo jedan segment ekonomskih pokazatelja koje na svojim stranicama nudi CIA. Po njima, ne računajući Sloveniju koja se ne smatra dijelom Zapadnog Balkana, najveći BDP po glavi stanovnika prije dvije godine imala je Hrvatska (20.900 dolara), slijedi je Crna Gora (15.100), potom Srbija i Makedonija (po 13.400), te Bosna i Hercegovina (9.900 dolara po stanovniku).

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.