Oglasi

Javne kuhinje - jedino utočište za socijalno ugrožene tokom pandemije

Pandemija korona virusa uslovila je novi način rada javnih kuhinja, što je  bilo i dodatno opterećenje, prije svega finansijsko.
Kuhinja Merhameta u TuzliUstupljeno Al Jazeeri

Pandemija korona virusa ostavila je teške posljedice u gotovo svakom segmentu bh. društva. Poseban danak pandemija je uzela u ekonomiji i umnogome promijenila socijalnu sliku BiH. Samo u FBiH bez radnih mjesta ostalo je blizu 30.000 građana. U novonastalim okolnostima, posebnu ulogu su imale javne kuhinje u BiH. Pandemija je uslovila novi način njihovog rada, što je  uzrokovalo i dodatno opterećenje, prije svega finansijsko.

“Morali smo se u hodu reorganizirati, prilagoditi naše aktivnosti i rad svih naših javnih kuhinja novonastalim okolnostima, pridržavajući se mjera koje su donijele nadležne institucije, te čineći sve kako bismo zaštitili naše volontere, uposlenike, osoblje u kuhinjama, ali i naše brojne korisnike. Odmah na početku pandemije osnovali smo krizni tim na nivou Merhameta koji je još aktivan 24 sata”, kaže Kenan Vrbanjac, predsjednik humanitarne organizacije Merhamet. 

Mnogi građani traže pomoć

Korona virus je uticao i na rad kuhinja Udruženja Pomozi.ba. Sa pojavom korona virusa u BiH i oni su morali prilagoditi rad kuhinja, te posebno voditi računa o mjerama zaštite i radu kuhara u timovima. Kuhinja u Sarajevu je nastavila raditi u punom kapacitetu, dok su Restoran dobre volje u Travniku, u skladu sa propisima, morali zatvoriti za posjete, ali su se fokusirali na dostavu obroka korisnicima restorana na kućnu adresu.

Javna kuhinja Pomozi.baUstupljeno Al Jazeeri

“Mi smo u proteklom periodu povećali broj obroka koje pravimo i broj korisnika projekta ‘Obrok za sve’. Tako je od nekih 600 obroka na dnevnom nivou taj broj narastao na nešto više od 1.000. Također smo tokom ramazana svaki dan pravili i iftare za naše korisnike koji poste. Broj ljudi koji traže našu pomoć u posljednje vrijeme se povećao. Zbog toga smo pored toga što smo povećali listu korisnika naše kuhinje odlučili i pomoći ugroženim ljudima prehrambenim paketima. Tokom ovog mjeseca podijelit ćemo ukupno 500 tona hrane u svim regijama  Bosne i Hercegovine, te na taj način obuhvatiti najmanje 20.000 porodica u potrebi.”, kaže Maja Arslanagić, PR Udruženja Pomozi.ba  

Narodna kuhinja Imaret u Tuzli najveća je kuhinja te vrste u BiH. Tu se svakodnevno priprema 2.400 obroka i distribuira na 17 samostalnih punktova na području 4 općine Tuzlanskog kantona. Direktorica Regionalnog odbora Merhameta Tuzla Mensura Husanović, kaže da se od pojave pandemija virusa korona znatno povećao broj građana koji traže pomoć, prije svega svakodnevne obroke za članove svoje porodice.

“Za starije korisnike, kojima je ograničeno kretanje, prinuđeni smo organizirati dostavu pomoći na kućne adrese. Sve je to povećalo i naše troškove. Očekujemo i dalji rast potencijalnih korisnika s obzirom na to da se predviđa da će mnogi u narednom periodu ostati bez posla i prihoda“,  pojašnjava Husanović.

Kada je u pitanju nedostatak sredstava za rad, iz Pomozi.ba kažu da je podrška njihovom radu, uprkos vanrednoj situaciji, velika i da to omogućava kontinuirani rad njihovih javnih kuhinja.

“Građani na različite načine doniraju sredstva – putem našeg telefonskog broja 17001 koji je otvoren tokom cijele godine, te putem naše web stranice i žiro-računa Također, uvijek primamo donacije u namirnica koje možemo iskoristiti za pripremu obroka. Iako smo na samim počecima pojave korona virusa vjerovali da će se smanjiti broj donacija koje dobijamo, to se nije desilo. Štaviše, veliki broj domaćih kompanija i građana je odlučio pomoći u ovoj vanrednoj situaciji te je na različite načine podržao rad naših kuhinja”, ističe dalje Maja Arslanagić.

Bez podrške državnih institucija

Direktor Regionalnog odbora Merhameta Sarajevo Munib Bujak, naglašava da je  rad njihove Javne kuhinje Imaret, također, veoma opterećen od pojave pandemije. Merhamet je, kaže, sve vrijeme tokom pandemije izložen dodatnim i neplaniranim troškovima.

“To nikoga u ovoj državi, izgleda, nije briga. Obraćali smo se brojnim državnim institucijama, ali od mnogih nismo dobili čak ni odgovor. Sve što smo dobili od početka pandemije jeste 200 pari rukavica, 200 komada hirurških maski i jedan litar sredstva za dezinfekciju ruku.”, ogorčen je Bujak.  

Direktor Regionalnog odbora Merhameta Bihać Alen Prošić ističe da se rad Narodnih kuhinja Imaret u Bihaću i Cazinu temelji čak 60 posto na donacijama građana.

“Zbog dodatnih troškova koje smo imali od pojave pandemije korona virusa i, shodno tome, naših pojačanih aktivnosti na terenu, naše zalihe hrane za javne kuhinje su pri kraju. Trenutno, pripremamo oko 280 obroka za naše korisnike, a obroci se dostavljaju po mjesnim zajednicama na teritoriji grada Bihaća. Također, pripremamo još oko 140 iftara koji se dostavljaju postačima slabijeg imovinskog stanja“, kaže Prošić.

Kuhinja Merhameta u SarajevuUstupljeno Al Jazeeri

Prema riječima Elvira Muslića, predsjednika Udruženja Horizont i pokretača nove javne kuhinje u Bihaću, projekat je nastao uslijed novonastale situacije oko korona virusa kako bi se olakšao rad kuhinja u Bihaću koje su do tada radile, ali i zbog povećanja broja korisnika.

“Mi nismo na budžetu i ne koštamo državu niti jednu konvertibilnu marku. Rad je zasnovan na principu skupljanja namirnica i sredstava upravo od građana koji su u mogućnosti za građane koji su u potrebi.  Ni u ovim teškim trenucima mi nemamo problema oko rada naše kuhinje, jer se javlja velik broj ljudi koji su u mogućnosti  pomoći. A tu je i podrška od naše dijaspore. Rad kuhinja i ovakvih organizacija bit će, nažalost , pojačan u odnosu na stanje prije pojave korona virusa. Moramo biti spremni i odgovoriti svim nedaćama koje nas očekuju u budućnosti zbog masovnog otpuštanja radnika i pada posla u svim branšama“, pojasnio je Muslić.

Pomoć dijaspore vrlo značajna

O tome kako očekuju da će odvijati budući rad javnih kuhinja u kontekstu pandemije korona virusa i posljedica koje će ona iza sebe ostaviti, naši sagovornici nemaju jasnu sliku. Ali ističu kako će učiniti sve da njihovi korisnici, i svi oni koji se jave sa zahtjevom za pomoć u hrani, ne ostanu bez obroka.

“Teško je predvidjeti kako će se situacija odvijati, ali sigurno je da je veliki broj ljudi ostao bez posla i primanja, te da će se u narednom periodu povećati broj onih koji će tražiti pomoć od različitih humanitarnih organizacija. Mi ćemo svakako u narednom periodu nastaviti sa pojačanim aktivnostima, kako bismo uspjeli odgovoriti novim zahtjevima, a u planu nam je da otvorimo još jednu kuhinju, odnosno Restoran dobre volje u BiH. Napominjemo da je naš koncept Restorana dobre volje drugačiji od klasičnih javnih kuhinja. Posebno vodimo računa o kvaliteti obroka i ugođaju u restoranima, kako bismo sačuvali dostojanstvo ljudi koji su prinuđeni da se hrane na ovaj način”, ističe Arslanagić.  

Iako je pandemija imala uticaja na rad njihovih javnih kuhinja, u Merhametu kažu da su ovaj prvi val prevazišli više nego dobro, te da se nadaju kako rad njihovih kuhinja u budućnosti neće doći u pitanje.

„Sve ćemo učiniti da do toga ne dođe zbog 8.000 socijalno ugroženih građana kojima je to jedino utočište. Borimo se onoliko koliko možemo.  Do sada smo na svaku nedaću odgovarali na pravi način i mi ćemo to i dalje nastaviti. Svakako, nadamo se da će ovim vanrednim okolnostima ubrzo doći kraj i da ćemo se vratiti našim redovnim aktivnostima, kojih je, zaista, puno”, kaže Vrbanjac.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.