Janez Janša: U Evropi nema simpatija za blokade

Janez Janša
Hrvatska će sada voditi Vijeće Evropske unije, možda će naći neko rješenje za blokadu pregovora, kaže Janez Janša (Al Jazeera)

Jedan od sudionika izbornog kongresa Europske pučke stranke u Zagrebu bio je i bivši slovenski premijer i dugogodišnji vođa slovenske oporbe, predsjednik Slovenske demokratske stranke Janez Janša. On je svojevremeno, kao premijer, s tadašnjim hrvatskim kolegom, prvi puta nakon u Hrvatskoj odbačenog sporazuma tadašnjih premijera Janeza Drnovšeka i Ivice Račana početkom prošlog desetljeća, pokušao naći rješenje za granični spor Hrvatske i Slovenije.

Radi se o pitanju koje kronično opterećuje odnose dviju zemalja, “prelijeva” se i na neka druga pitanja, poput hrvatskog ulaska u schengenski prostor, a kao jedno od rješenja Janša i Ivo Sanader razmatrali su mogućnost, po nekim tadašnjim medijskim napisima, i složili se da se taj spor riješi na nekog od međunarodnih sudova.

Janša za Al Jazeeru govori o tome kako gleda na to otvoreno pitanje i njegov utjecaj na odnose Ljubljane i  Zagreba, ali i o situaciji u kojoj se nalazi Zapadni Balkan nakon odluke Bruxellesa da ne započne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, te slovenskoj politici prema toj regiji.

  • Do arbitraže je na kraju došlo, ali Hrvatska odbacuje presudu Arbitražnog suda. Kako, po Vama, izgleda trenutačna situacija s tim sporom?

– Situacija je paradoksalna – tu je presuda Arbitražnog suda, koja je dobra za Hrvatsku, a loša za Sloveniju, a Slovenija je podržava, a Hrvatska je protiv. Bit će tu proći nešto vremena prije nego što će se tu situacija smiriti i naći neko razumno rješenje.

  • Odlazeća Europska komisija odlučila je ostati neutralna, što slovenske vlasti tumače kao da je stala na stranu Hrvatske, ponavljajući da treba poštovati pravosudne odluke kao europsku praksu. Kakav je Vaš stav?

– Europska komisija je komisija i Slovenije i Hrvatske, svi smo u Europskoj uniji, tako da kada stvari nisu sasvim jasne, Europska komisija obično kaže treba se držati prava. To je i sada rekla. Hrvatska je odstupila od sporazuma, zbog nekih greški koje su napravljene, a sud je odlučio da nisu tako velike da sporazum ne bi bio više važan. Hrvatski sabor je odlučio drugačije. Svaka zemlja je suverena, tako da mislim da će se trenutak kad će se taj spor riješiti približiti i sa širenjem Europske unije na Zapadni Balkan, kad se tu neke druge tenzije smire i kad Hrvatska riješi neka druga granična pitanja.

  • Već se najavljuje i nagađa da će Ljubljana, zbog odbijanja Zagreba da implementira odluku, blokirati hrvatski ulazak u schengenski prostor. Kako gledate na to eventualno otvaranje ‘nove fronte’ u odnosima?

– Odmah sam rekao da je i u interesu Slovenije da se Schengen proširi na Hrvatsku. To podržavam, mislim da je to i stav koji dijeli izrazita većina u Sloveniji. Ništa ne dobivamo tom blokadom i mislim da, iskreno rečeno, nema velikih simpatija u Europi za takve poteze.

  • Tu ima još sporova, pitanje Ljubljanske banke, primjerice. Zašto obje zemlje još od osamostaljenja ne mogu riješiti otvorena pitanja i ‘zaploviti u mirne vode’, pa čak ni sad kad su obje zemlje u EU?

– Bila su vremena i kad su bile vode mirne. Neka neriješena pitanja jesu važna, neka nisu – postoje zemlje članice Europske unije koje su tamo od početka pa isto još imaju nekih sporova među sobom. Tako da to nije nešto specifično za Sloveniju i Hrvatsku, i to nije ništa ne-europsko.

  • Inzistiranje Pariza da kaže ‘ne’ otvaranju pristupnih pregovora s EU-om, mnogi naglašavaju i slažu se, nije poruka samo Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, nego i drugim zemljama Zapadnog Balkana koje žele članstvo. Kakva je to poruka i koje su njezine posljedice, jer europski dužnosnici već upozoravaju da se radi o otvaranju vrata te regije nepoželjnim utjecajima, poput kineskog i ruskog?

– Poruka nije dobra, to je očito, ali to se događalo i prije – tu nema nekih garancija da će sve biti apsolutno i fair play. Nadam s da će se ta blokada Francuske i još nekih zemalja prevazići. Mislim da će se to dogoditi, barem što se tiče Sjeverne Makedonije, dosta brzo. Tu je i uloga Hrvatske, koja će sada voditi Vijeće Europske unije – možda će naći neko rješenje, to bi bila dodana vrijednost tog zadatka. Ali, nema nikoga tko bi sto posto mogao reći “sutra će se to riješiti”.

  • To je i interes Slovenije – kako ocjenjujete slovensku politiku prema zemljama Zapadnog Balkana i treba li u njoj nešto mijenjati?

– Slovenska politika je, bez obzira na vladu, pozitivna što se tiče širenja Europske unije na regiju. Mogla je slovenska politika biti i dosta aktivnija, da nema vlastitih problema – imamo manjinsku Vladu, koja teško brine i za sebe, tako da tu nema energije i mjesta da se brine za druge.

Izvor: Al Jazeera