Oglasi

Jadransko more najtoplije u zadnjih 100 godina

Od 2008. do 2015. prosječna temperatura površinskog sloja Jadrana porasla je za 1,25 stupnjeva, a trend ubrzanog zagrijavanja ne staje.
Jadransko more, TemperaturaKlimatski modeli predviđaju porast ekstremno toplih razdoblja u cijelom Sredozemlju, kako u atmosferi tako i u moruScreenshot/Adratic Forecasting System

Od sjevera do juga jadranskog mora temperatura je ovoga lipnja više nego ugodna za kupanje, točnije temperature su trenutačno tri ili više stupnjeva Celzijusa više u odnosu na prosjek za ovo razdoblje, odnosno prvu polovicu lipnja.

U utorak ujutro već u 8:00 sati u gradu Krku, Splitu i Puli mjerilo se 26 stupnjeva. Od 2008. do 2015. prosječna temperatura površinskog sloja Jadrana porasla je za 1,25 stupnjeva, a taj trend ubrzanog zagrijavanja ne staje, piše portal Index.

Intenzivno zagrijavanje mora, rekao je za zagrebački portal Ivica Vilibić iz Laboratorija za fiziku mora Instituta za oceanografiju i ribarstvo, posljedica je vrlo visokih temperatura zraka koje su kontinuirano visoke još od sredine travnja.

"Uz to, u ovom razdoblju nije bilo izraženijih epizoda bure, koja inače uzrokuje uzdizanje hladnijeg mora iz dubljih slojeva i miješanje mora uz našu obalu. Sumarno, možemo reći da su temperature u ovom dijelu godine najviše u posljednjih stotinjak godina", rekao je Vilibić.

Plitka mora, u koja spada i Jadransko more, navodi, brže osjećaju klimatske promjene od oceana jer je, kako kaže, tromost oceana mnogostruko veća od tromosti obalnih mora.

Utjecaj na život u moru i na čovjeka

Vilibić kaže da klimatski modeli predviđaju porast ekstremno toplih razdoblja u cijelom Sredozemlju, kako u atmosferi tako i u moru.

"Trenutna mjerenja to potvrđuju. Dakle, klimatske promjene su sadašnjost, a ne samo budućnost. Predviđanja kažu da će prosječna temperatura zraka u području Jadrana, ako se emisija stakleničkih plinova značajno ne smanji, porasti za 4 do 5 stupnjava Celzijusa".

Visoke temperature, kaže, djelovat će i na živi svijet u moru i na čovjeka, u pozitivnom i u negativnom smislu - povišena temperatura zraka i mora u proljeće će vjerojatno pogodovati produljenju turističke sezone, no s druge strane to može biti opasnost za neke ugrožene skupine ljudi poput srčanih bolesnika.

Porast temperature također uzrokuje jače isparavanje, što u kombinaciji sa smanjenjem oborina ljeti te intenzivnijim turizmom može rezultirati problemima u opskrbi pitkom vodom i negativan utjecaj na poljoprivredu.

U moru će porast temperature pogodovati pojedinim vrstama, poput onih iz toplih mora, ali štetiti vrstama ih hladnijim mora, kao što su škampi.

"Neke od invazivnih vrsta će se udomaćiti u Jadranu, dok će neke druge nove vrste vjerojatno povremeno migrirati u Jadran. Uz to, pojačano zagrijavanje vjerojatno će uzrokovati širenje stupca mora, odnosno dodatno pojačati porast razine mora", objašnjava splitski fizičar. 

Vilibić je zajedno sa suradnicima objavio više radova koji pokazuju da hladne zime i jake bure uz hrvatske obale imaju vrlo važnu funkciju u pokretanju struja i stvaranju gustih voda obogaćenih kisikom u Jadranu, zbog čega imaju veliki značaj ne samo za organizme u dubljim dijelovima Jadrana nego i za susjedna mora.

Jadran će postati topliji i slaniji

"Ovogodišnja sezona bura i hladnoće bila je neuobičajena jer se javila na kraju zime, odnosno početkom ožujka. Istovremeno, veći dio zime bio je topliji od prosjeka. Definitivno, ekstremi, odnosno izmjenjivanje izuzetno toplih i hladnih razdoblja, danas su učestaliji nego prije nekoliko desetaka godina".

Sigurno je, kaže, da će Jadran postati topliji i slaniji.

"Strujanje će biti slabije, donos kisika u duboke slojeve mora bit će slabiji, što će imati značajan utjecaj na živi svijet na dnu mora, temperatura zraka bit će viša kao i učestalost toplinskih valova, ekstremi poput toplinskih valova, izraženih oborina, bujičnih voda, poplavljivanja obalnih područja, bit će učestaliji. To će imati značajan utjecaj na živi svijet, na čovjeka i na njegove aktivnosti. Koliki će biti utjecaj ovisi i o tome hoćemo li biti sposobni prilagoditi se klimatskim promjenama, odnosno načiniti održivo društvo u smislu eksploatacije prirodnih resursa. Obzirom na sadašnje ponašanje političara i nacije, koju nije baš previše briga za ono što nam je dano, nisam siguran u svijetlu budućnost. No jednom kad dosegnemo dno, a valjda će i to doći, možda će i suživot s prirodom biti ostvariv, kako u području Jadrana tako i u svijetu", zaključuje Vilibić.

Izvor: Agencije