Oglasi

Jadranka Kosor za AJB: Najzapušteniji odnosi Hrvatske i BiH od rata

Kritika hvali otvorenost u knjizi 'Premijerka', jer govori o detaljima koje bi drugi političari prešutjeli.
BiH i Hrvatska imaju zapuštene odnose, kaže Jadranka KosorMarin Tironi/Pixsell

Iako je odigrala ključnu ulogu u finaliziranju pregovora za ulazak Hrvatske u Evropsku uniju bivša premijerka Jadranka Kosor doživjela je niz neprijatnosti u svojoj nekada matičnoj stranci HDZ-u, a političke nevolje kroz koje je prolazila završile su, kako sama često govori, njenim izbacivanjem iz političke organizacije.

Političku karijeru počela je koncem 1995. godine pridruživanjem HDZ-u na lični poziv bivšeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i do trenutka kada će postati državna premijerka i predsjednica HDZ-a prošla je dug, trnovit i zahtjevan put političkog uspinjanja. Bila je blizak saradnik bivšeg premijera Ive Sanadera, vodila je bitke u političkoj areni Hrvatske trpeći kritike i uvrede opozicionih političara, ali nikada nije odustala od svojih prvobitnih političkih vizija.

Objavljivanje knjige Premijerka, u kojoj je Kosor opisala najznačajnije trenutke svoje političke karijere, dočekano je sa velikom pažnjom. Kritika hvali njenu otvorenost i iskrenost ističući da je hrabro govorila o detaljima koje bi drugi političari vjerovatno prešutjeli. Ali, sve je najviše iznenadila njena spremnost da progovori o traumatičnim vremenima odrastanja, o teškom djetinstvu i mladosti koja nije bila obećavajuća. Upravo su ti trenuci, kaže Kosor, formirali njenu ličnost, učinili je postojanom, jakom i tvrdoglavom i bili najbolja priprema za politički život koji će uslijediti.

Biografija bivše hrvatske premijerke Jadranke Kosor privukla je pažnju javnostiMarin Tironi/Pixsell

Knjiga Premijerka je tip memoarske proze koja se piše kada se sumiraju stvari iz političkog života. Je li to i kod vas slučaj, odnosno je li ovo priznanje da je došao kraj Vaše političke karijere?

Apsolutno ne. Zašto bi to značilo bilo kakav kraj, to je jednostavno potreba da se napiše knjiga i to je više biografija a puno manje memoari. A biografija na neki način koja je zaokružena, ali ću ja vjerovatno još pisati. Ja sam naravno i počela pisati zbog toga da neke stvari i trenutke, i neke važne momente, važne u mome političkom radu i za politiku, za povijest Hrvatske ostanu trajno zabilježene.

  • Neočekivano za javnost bilo je to što ste pisali o privatnom životu i svome teškom djetinstvu. Zašto takva perspektiva?

- Zato što sam ja prva hrvatska premijerka, odnosno prva žena premijer i vjerovatno jako dugo neće biti žene premijera. Za razumijevanje mog političkog rada općenito, ali i za razumijevanje mog premijerskog rada, bilo je nužno napisati one stvari iz djetinstva i mladosti, iz vremena kad sam se formirala jer tu leže i odgovori na pitanja zašto sam u najtežim trenucima bila uporna i tvrdoglava. Zato što je moje djetinstvo, odrastanje s bakom bez oca, i u jednom trenutku bez majke koja je živjela daleko, bilo teško. To je bila neprekidna borba za dokazivanje i neprekidna borba sa predrasudama i preprekama a to me je poslije čekalo u životu, osobito u političkom radu. Osobito u premijerskom radu.

Za razumijevanje toga što sam ja i kako sam ja deblokirala pregovore i završila pregovore za ulazak Hrvatske u EU, jer da ja to nisam tada učinila mi bismo još uvijek bili na sporednom kolosijeku zajedno sa drugim državama regije, važno je shvatiti kakvo je bilo moje odrastanje. To su mi mnogi priznali, to da je presudna bila moja ogromna upornost. Ja sam se tome naučila, hrabrosti i upotrnosti, od najmanjih nogu, od toga kada sam bila mala djevojčica. Knjiga je zapravo posvećena djevojčicama, odnosno djevojčicama koje žive same, a mislim da se osjeća dosta jako ženski rukopis i mislim da će se mnoge žene moći ne prepoznati, nego prepoznati neke detalje iz svojih vlastitih sudbina.

  • Šta vas je privuklo politici i šta vas je motiviralo da se aktivno uključite u politiku?

- Ja sam mnoge hrvatske političare poznavala jer sam bila politička novinarka. Bila sam dio unutarnjopolitičke redakcije hrvatskog radija od početka 90-tih i mnogi tadašnji aktualni političari su bili moji gosti. Neposredni povod je bio osobno poziv predsjednika Franje Tuđmana da uđem u politiku krajem 1995. dakle nakon što je  rat u Hrvatskoj završio i njegov prijedlog je bio da uđem na parlamente izbore na jednoj listi HDZ-a u Zagrebu. Prihvatila sam jer sam sve svoje ambicije kao novinarka ostvarila, bila sam jako popularna i jako cijenjena i smatrala sam da neke stvari koje sam željela učiniti, a to je prije svega pomoći ljudima koji su ostali bez domova i obitelji i obiteljima nestalih, mogu samo baveći se politikom.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Dakle teško stradalim u ratu mogu puno više pomoći u politici. I to se zaista pokazalo tako. Onda sam nakon 1995. bila potpredsjednica hrvatskog parlamenta, pa zastupnica, pa ministrica obitelji i ministrica branitelja i na kraju premijerka. U politici sam zaista mogla pomoći mnogim ljudima, ali i urediti neke sustave kao što je braniteljska problematika i nasilje u obitelji i nasilje nad ženama. Dakle, da sam ostala novinarka sve to ne bih mogla.

  • Bila ste bliska saradnica Ive Sanadera. Kako s ove distance ocjenjujete njegovo političko djelovanje?

- Zapravo, morate pročitati knjigu da biste dobili kompletan odgovor. Naša suradnja je bila solidna dok je trajala, a kada je on otišao bez da je objasnio zašto odlazi i kad sam ja postala predsjednica vlade ja sam vladu vodila na svoj način i smatrala sam da je borba protiv korupcije i kriminala, bez obzira što je to od nas tražila i EU, prva stvar koja se mora odraditi i da je to važno za hrvatsku državu i hrvatsko društvo.

  • Nakon završetka mandata izbačeni ste iz HDZ-a, što je bilo šokantno za javnost koja nije imala uvid u untarstaranačka zbivanja. Jeste li to očekivali?

- Nije bilo tu nikakvih procesa, ja sam kao predsjednica HDZ-a vodila HDZ-ovu vladu i odradila najbolji posao koji se mogao odraditi. Deblokirala sam pregovore za ulazak u EU i ostvarila sam najveći strateški cilj Hrvatske, a to je ulazak Hrvatske u EU, jer sam potpisala pristupni ugovor. Borila sam se i dalje protiv korupcije smatrajući da svaka stranka treba krenuti od sebe. Međutim, očito se to mnogim ljudima u mojoj bivšoj stranci nije dopalo i ja sam izbačena iz stranke unutoč onome što sam radila – izbačena sam kada je na čelo stranke došao drugi predsjednik, Tomislav Karamarko.

Niko se nije pretjerano bunio i to je obavljeno brzinom zvuka, što je pokazalo tu drugu stranu politike i političkog života. Pljeskat će vam dok im trebate a kada dođe drugi gazda svi će vam okrenuti leđa. Meni nije pomoglo ništa što sam napravila u životu za tu stranku ni za Hrvatsku, ništa od toga nije bila olakotna okolnost i tome su pljeskali i podržavali svi ljudi koji su me okruživali uključujući i aktuelnog i budućeg premijera Andreja Plenkovića, koji se nije bunio protiv toga. Da se to nekom drugom događalo, koji je toliko radio, ja bih sigurno digla svoj glas. Međutim, takvih gotovo da nije ni bilo.

  • Kada spominjete sadašnjeg i budućeg premijera Plenkovića kako komentarišete ubjedljivu pobjedu HDZ-a na izbora i potop SDP-a?

Pokazalo se da je dobro odabrano vrijeme za izbore, u jeku korona krize. Jedan dio ljudi nije izašao na birališta, bila je mala izlaznost. Jedan dio ljudi je bio, ipak, na neki način fasciniran tom činjenicom da je taj stožar, gdje su uglavnom članovi HDZ-a, dobro vodio borbu protiv virusa u prvom naletu. Drugo, članovi tog stožera, koji su vodili borbu protiv korona krize, su svi istaknuti HDZ-ovci i oni su u samoj kampanji nastupali po televizijama i medijama 24 sata dnevno, što nije bilo nevažno. Ljudi, kada se boje, traže autoritete i traže nekoga ko će ih zaštiti.

I s druge strane, naravno, loš odabir SDP-ovih ljudi na listama i pri tome, takvom rezultatu je apsolutno pridonio sada već bivši predsjednik SDP-a Davor Bernardić koji je rijetko netalentirana figura politčkog prostora ne samo u Hrvatskoj nego i šire.

Splet okolnosti je doveo do dosta premoćne pobjede. Međutim, svejedno HDZ ima skoro 60 tisuća glasova manje nego na izborima 2016. i on je ostvario drugi najlošiji rezultat HDZ-a od kada se održavaju izbori u Hrvatskoj. To treba staviti u kontekst male izlaznosti. Svejedno, na kraju dana i na kraju bitke će se podvući crta i HDZ sada ide u jednu jako tanku koaliciju sa SDSS-om, sa strankom srpske nacionalne manjine i ostalim manjincima, što znači da će imati jako tanku većinu i to može biti vrlo opasno ako se ova korona kriza nastavi.

  • Kako gledate na odluku da se zabrani ulazak građanima BiH koji imaju bosanski pasoš (traži se negativan PCR test ili sedam dana samoizolacije) dok takva mjera ne važi za nosioce dvojnog državljanstva, dakle bh. Hrvate. Je li moguće da je posjedovanje hrvatskog pasoša najbolja epidemiološka zaštita za COVID-19?

- Mislim, to je naravno pitanje za vladu u Hrvatskoj, to je pitanje za dužnosnike u Bosni i Hercegovini. Nisam vidjela da je tamo neko pretjerano reagirao. Radi se o činjenici da je hrvatsko državljanstvo, hrvatsko državljanstvo i hrvatski državljani mogu ulaziti na ovaj relaksiraniji način. To je činjenica koja je ustavna. Druga je stvar koju vi propitujete oko dobrosusjedstva i oko činjenice da virus ne bira ko se kako zove ni ko je koje nacionalnosti ni ko ima kakvu putovnicu ili pasoš. To je besmislica. Ja mislim, inače, da je Hrvatska prerano otvorila širom svoje granice i mislim da je to učinjeno ubrzano i učinilo se zbog izbora pa se iz naglog zaključavanja sve preko noći otključalo i otvorile su se granice. Osobno mislim da će to doći na naplatu. Svaki dan nam dolaze vlakovi iz Češke sa morem turista, koji se ne moraju testirati, koji ne moraju praktički ništa dokazivati.

Ovo je posljedica i činjenice da mi imamo jako zapuštene odnose između dvije države. I to upravo u vrijeme ove zadnje HDZ-ove vlade zato što se ti odnosi odvijaju isključivo na relaciji šef HDZ-a sa šefom HDZ-a Bosne i Hercegovine. Odnosa između Predsjedništva BiH i predsjednika ili bivše predsjendice praktički nema. Drugi dužnosnici, na drugim razinama, uopšte ne surađuju i to nije dobro. Ti su odnosi najzapušteniji, može se reći, čak i od rata. Nema nikave komunikacije, a u vrijeme krize kakva je ova, vlade moraju komunicirati kao što naši komuniciraju sada sa predstavnicima vlade i predsjednikom Slovenije i upravo oko COVID-a. Mislim da i sa vaše strane nema nikave reakcije, BiH nema nikakve inicijative.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.