Oglasi

Jacenjuk novoizabrani premijer Ukrajine

Bivši šef ukrajinske diplomatije Arsenij Jacenjuk izabran za predsjednika Vlade sa 371 glasom.

Sukob pristalica i protivnika Rusije ispred zgrade parlamenta na Krimu u srijedu [RadioSvobodaOrg]

Bivši šef ukrajinske diplomatije Arsenij Jacenjuk izabran je za predsjednika vlade sa 371 glasom, javila je Al Jazeerina reporterka Hoda Abdelhamid.

Parlament je u četvrtak potvrdio Jacenjuka kao novog premijera, nakon što su ga ranije privremene ukrajinske vlasti nominirale za tu funkciju.

"Naša je zemlja na ivici ekonomskog i političkog kolapsa", kazao je Jacenjuk u parlamentu nakon imenovanja. Upozorio je da je Ukrajina suočena s prijetnjama teritorijalnom integritetu, iako vjeruje da se Rusija neće miješati u unutrašnje stvari Ukrajine. Obećao je da će nastaviti s procesom eurointegracija.

Poručio je da je odlučan da Ukrajina ostane ujedinjena i cjelovita.

"Kaznit ćemo sve koji se opredijele za separatizam u Ukrajini svim pravnim i ustavnim sredstvima", poručio je. Također je kazao da će vlada morati donijeti nepopularne mjere kako bi vodila zemlju kroz ekonomsku krizu.

Jacenjuk, parlamentarni lider stranke Domovina Julije Timošenko, odbio je u januaru ponudu predsjednika Viktora Janukoviča da prihvati premijersku funkciju. Čovjek je koji važi za vještog operativca iz sjenke, ali je tokom protesta izrastao u političara i ne može se više smatrati samo državnim činovnikom.

Ideja o referendumu

Prezidij Vrhovne rade (skupštine) Autonomne Republike Krim inicirao je danas održavanje referenduma o unapređenju statusa autonomije i proširenju ovlaštenja, izražavajući uvjerenje da će tako biti omogućeno stanovništvu da samo, bez vanjskog pritiska i diktata, odredi budućnost Krima, prenijela je ukrajinska agencija UNN.

Janukovičeva presica u petak

Smijenjeni ukrajinski predsjednik Vikotor Janukovič u petak će se obratiti novinarima u Rostovu na Donu, javila je u četvrtak agencija ITAR-TASS, pozivajući se na neimenovane izvore bliske Janukoviču.

Russia Today je javila da će konferencija za novinare biti održana u 17 sati po lokalnom vremenu.

"Zbog toga što su radikalni nacionalisti uz podršku oružanih banditskih formacija neustavno preuzeli vlast u Ukrajini, mir i spokojstvo na Krimu su ugroženi", naveo je u obraćanju stanovnicima prezidij krimske Rade, čiji su članovi njen predsjednik, njegovi zamjenici i predsjednici stalnih skupštinskih odbora, prenosi Tanjug.

U saopćenju se naglašava da su jučerašnji sukobi kod zgrade krimskog parlamenta, u kojima su život izgubile dvije a povrijeđeno 35 osoba, rezultat izbijanja "političkog ekstremizma i nasilja koje je zahvatilo Ukrajinu".

"Ukrajina klizi ka potpunom haosu, anarhiji i ekonomskoj katastrofi", naglašava prezidij Rade Krima i navodi da u takvim uvjetima parlament, kao najviše predstavničko tijelo vlasti, na temelju izborne volje stanovnika koji su ga birali, "preuzima svu odgovornost za sudbinu Krima".

"Poštujući temeljne demokratske standarde, prezidij krimskog parlamenta smatra da je jedini mogući put za izlazak iz nastale situacije primjena principa neposredne vlasti naroda", navedeno je u saopćenju.

"Spremnost na žrtvu"

Rukovodstvo Rade se obratilo i zastupnicima sa pozivom da "u ovim teškim danima za Krim pokažu spremnost da žrtvuju lične ambicije radi donošenja odluka sudbonosnih za sve žitelje poluotoka".

Autonomna Republika Krim nalazi se na istoimenom poluotoku, a poslije Oktobarske revolucije 1917. ušla je u sastav Ruske sovjetske federativne socijalističke republike (RSFSR), da bi 1954. godine sovjetska vlada, kojom je rukovodio Nikita Hruščov, predala Krim u sastav Ukrajinske sovjetske socijalističke republike, obrazloživši to zajedništvom Rusa i Ukrajinaca.

Prema statističkim podacima iz decembra prošle godine koje prenosi ruska štampa, Krim ima 1.958.000 stanovnika, među kojima najviše Rusa, Ukrajinaca i krimskih Tatara. Rusa zvanično ima 58,5 posto, Ukrajinaca 24,3 posto a Tatara 12,1 posto, dok se smatra da realno Rusa ima 1,5 miliona.

Odluka ukrajinske skupštine u Kijevu da se stavi van snage Zakon o osnovama državne jezičke politike izazvala je negativnu reakciju, jer ogroman broj krimskog stanovništva smatra ruski maternjim, a 25. februara proruski nastrojeni žitelji počeli su protest, tražeći da se ne prizna novo rukovodstvo u Ukrajini na vlast došlo poslije nereda i sukoba u Kijevu.

Poštivanje sporazuma

Moskva će se držati sporazuma koji se odnose na rusku flotu baziranu na Crnom moru u ukrajinskoj regiji Krim, saopćilo je rusko Ministarstvo vanjskih poslova, nakon što je vršilac dužnosti ukrajinskog predsjednika jutros upozorio ruske snage da ne napuštaju svoju pomorsku bazu na Krimu.

"U vezi sa izjavama o tome da Rusija krši sporazume o svojoj floti na Crnom moru, saopćavamo da se u sadašnjoj teškoj situaciji ruska crnomorska flota striktno pridržava spomenutih sporazuma", javile su ruske agencije, prenoseći riječi glasnogovornika Ministarstva vanjskih poslova.

"Oklopna vozila crnomorske flote kreću se potpuno u skladu sa sporazumima koji se odnose na bazu", saopćilo je Ministarstvo, bez daljeg preciziranja, prenio je AFP.

Privremeni predsjednik Ukrajine Aleksandar Turčinov ranije je danas rekao da će svaki pokret ruskih trupa van njihovih baza na Crnom moru "biti smatran vojnom agresijom", nakon što su jutros u krimskoj prijestolnici Simferopolju naoružani ljudi zauzeli zgrade regionalne vlade i parlamenta te istakli ruske zastave.

"Bilo kakvo kretanje trupa, posebno van te teritorije, smatrat će se vojnom agresijom", poručio je Turčinov, a prenijela agencija AP.

Naoružani ljudi zauzeli su danas zgradu regionalne vlade i parlament na Krimu u Ukrajini i istakli rusku zastavu, a na društvenim mrežama pojavili su se i navodi da su na poluotoku viđeni oklopni transporteri za ljudstvo.

Rusko ministarstvo odbrane je u srijedu saopćilo da mora poduzeti "sigurnosne mjere" na Krimu, gdje je ruska crnomorska flota bazirana još od carskog perioda u lučkom gradu Sevastopolj.

EP protiv intervencija u Ukrajini

Upozorenja Moskvi i izrazi zabrinutosti zbog eventualne ruske intervencije u Ukrajini čuli su se danas i jučer iz nekoliko evropskih prijestolnica, uključujući London i Washington.

I zastupnici Evropskog parlamenta izglasali su danas na plenarnoj sjednici u Strasbourgu rezoluciju kojom pozivaju Rusiju i sve ostale države da se uzdrže od intervencije u Ukrajini. Pozvali su Moskvu da zauzme konstruktivan stav i suzdrži se od "pritiska usmjerenog na suvereno pravo susjedne države da slobodno odlučuje o svojoj budućnosti".

Istovremeno su pozvali prijelaznu vladu u Kijevu da ne provocira rusku manjinu, da ne poduzima mjere koje bi mogle dovesti do etničkih i jezičkih podjela i da čuva jedinstvo zemlje. Od Evropske komisije i Vijeća tražili su da se Ukrajini pruži jasna perspektiva članstva u EU.

"EP poziva sve strane i treće zemlje da zaštite jedinstvo i teritorijalni integritet Ukrajine i podsjeća da su postojeće granice te zemlje zajamčene Budimpeštanskim memorandumom, koji su potpisale Sjedinjene Američke Države, Rusija i Velika Britanija”, piše u rezoluciji koju je podržalo pet glavnih političkih grupa u EP-u, prenosi Tanjug.

Zabrinuti Rasmussen

Generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen izjavio je na sastanku Odbora NATO-Ukrajina u Briselu da je ekstremno zabrinut zbog povećanja napetosti na Krimu i pozvao sve strane da se suzdrže od nasilja i provokativnih akcija i da se vrate dijalogu. Podvukao je da NATO podržava nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.

"Ekstremno sam zabrinut zbog jutrošnjih događaja na Krimu, a akcija koja je jutros izvedena je opasna i neodgovorna", rekao je Rasmussen otvarajući sastanak Odbora, koji se odvija na marginama zasjedanja vijeća ministara NATO-a u Briselu.

Zasad neidentificirane paravojne snage zauzele su danas zgrade vlade i lokalnog parlamenta na poluotoku Krim i okačile ruske državne oznake, dok ruska vojska sa druge strane granice izvodi opsežne vojne manevre.

Krim, koji pripada Ukrajini, sjedište je ruske Crnomorske flote, a većina stanovništva koristi ruski kao maternji jezik i ne prihvata prijelaznu vladu u Kijevu.

Pažnja Foreign Officea

Velika Britanija saopćila je da je "veoma zabrinuta" zbog situacije na Krimu u Ukrajini poslije zauzimanja vladinih zgrada u toj autonomnoj oblasti.

Kako je rečeno AFP-u u Foreign Officeu, najava Rusije da će izvesti vojne vježbe u blizini ukrajinske granice, također, nije "potez koji pomaže" u trenutku krize u bivšoj sovjetskoj republici, poslije svrgavanja predsjednika Viktora Janukoviča.

"Veoma smo zabrinuti zbog situacije na Krimu. Svjesni smo izvještaja o naoružanim ljudima koji su zauzeli zgrade Vlade u ukrajinskoj regiji Krim. S pažnjom pratimo situaciju", kazao je glasnogovornik Foreign Officea.

Foreign Office pozvao je sve strane "u i izvan Ukrajine" da "izbjegnu akcije ili retoriku koja bi 'potpalila' nove tenzije ili utjecala na suverenitet Ukrajine na bilo koji način".

Istovremeno, Foreign Office "s pažnjom posmatra ruske vojne vježbe" u zapadnoj i centralnoj Rusiji: "Ne mislimo da je to potez koji pomaže u trenutku kad bi sve strane, u zemlji i na međunarodnom planu, trebale raditi na smanjenju tenzija. Nestabilnost Ukrajine nije ničiji interes."

Kako navodi AFP, britanski premijer David Cameron će sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel prilikom njene posjete Londonu razmotriti i pitanje Ukrajine.

Njemačka i Poljska su, također, danas izrazile zabrinutost zbog događaja na Krimu, naglašavajući da se "mora izbjeći raspad Ukrajine". Jutrošnje zauzimanje zgrade parlamenta na Krimu bi, upozoravaju, "moglo voditi regionalnom konfliktu".

Izjava Janukoviča

Svrgnuti ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič obratio se izjavom narodu Ukrajine, naglašavajući da i dalje sebe smatra legalnim predsjednikom Ukrajine.

"Ja, Viktor Fjodorovič Janukovič, obraćam se narodu Ukrajine. I dalje sebe smatram zakonitim šefom ukrajinske države, izabranim na osnovu slobodnog izražavanja volje ukrajinskih građana", navedeno je u izjavi dostavljenoj ruskoj državnoj informativnoj agenciji ITAR-TASS, prenosi Tanjug.

Naglašavajući da ne može biti isključen iz tragičnih događaja u Ukrajini, Janukovič je naveo da Sporazum o rješavanju krize, koji su on i lideri ukrajinske opozicije u prisustvu zapadnih partnera potpisali 21. februara, nije ispunjen.

Prema njegovim riječima, sve što se sada događa u Vrhovnoj radi (skupštini) Ukrajine je nelegitimno.

Apel Rusiji

Janukovič je tražio od Rusije da mu omogući ličnu sigurnost i da ga zaštiti od ekstremista, navedeno je u izjavi.

"Na ulicama mnogih gradova bjesni ekstremizam. Na moju adresu i adresu mojih saradnika čuju se prijetnje fizičkom likvidacijom", naveo je i dodao da je "prinuđen zamoliti vlasti Rusije da mu omoguće ličnu sigurnost od dejstava ekstremista" te da "nažalost, sve što se dešava sada u Vrhovnoj radi Ukrajine nema legitiman karakter".

Prema njegovim riječima, nezakonite su sve odluke koje parlament donosi "bez prisustva mnogih članova zastupničke grupe Partije regiona i drugih, koji strahuju za svoju sigurnost", a neki od zastupnika "bili su izloženi fizičkom nasilju i prinuđeni napustiti teritoriju Ukrajine".

"Uvjeren sam da će u tim uvjetima sve donesene odluke ubrzo pokazati neefikasnost i neće biti provedene", naveo je ukrajinski predsjednik kojeg je Rada smijenila.

"U toj situaciji zvanično izjavljujem da sam odlučan do kraja se boriti za ispunjenje važnih kompromisnih dogovora o izlazu Ukrajine iz duboke političke krize", rekao je Janukovič, pozivajući na neodložan povratak stanja u Ukrajini na "ustavni teren".

"Bezvlašće i bezakonje"

"Sada postaje očigledno da narod na jugoistoku Ukrajine i na Krimu na prihvata bezvlašće i faktičko bezakonje u zemlji, kada ministre bira gomila na trgu", naveo je.

Janukovič je naglasio da on "kao aktuelni predsjednik nije dozvoljavao oružanim snagama Ukrajine da se miješaju u aktuelne unutrašnje političke događaje".

"Naređujem to i sada", naglasio je, dodajući da će, "ako bilo ko bude davao takvu naredbu Oružanim snagama i sigurnosnim strukturama, ona biti nezakonita i predstavljat će krivično djelo", prenio je ITAR-TASS.

"U vezi s apelom predsjednika Janukoviča da mu se garantira lična sigurnost mogu objaviti da je zahtjev odobren na teritoriji Ruske Federacije", kazao je agenciji Interfax neimenovani ruski izvor, prenosi Hina.

Pojedini ruski mediji javili su, pozivajući se na zvanične izvore, da se Janukovič nalazi u neimenovanom lječilištu nedaleko od Moskve.

Švicarska zamrzava imovinu

Švicarska je donijela odluku o zamrzavanju imovine Viktora Janukoviča koja bi se mogla nalaziti u toj zemlji, objavilo je u četvrtak švicarsko Ministarstvo vanjskih poslova.

"Vlada je donijela tu odluku u srijedu", rekao je glasnogovornik Ministarstva.

Prema Ministarstvu, banke moraju provjeriti ukrajinsku imovinu u Švicarskoj.

Švicarska je također odlučila zabraniti izvoz oružja i ratnog materijala u Ukrajinu.

Stariji sin smijenjenog predsjednika Aleksandar Janukovič, zubar po zanimanju, osnovao je 2011. godine u Ženevi trgovačko društvo za trgovinu ugljem.

U tri godine Aleksandar Janukovič je stekao bogatstvo od gotovo 500 miliona dolara, prenosi agencija Hina.

Upozorenje Turčinova

Naoružani muškarci zauzeli su u četvrtak ujutro zgrade regionalne vlade i parlamenta u Simferopolju, glavnom gradu ukrajinskog poluotoka Krima, gdje su se dan ranije sukobili proruski separatisti i pristalice novih ukrajinskih čelnika, objavile su agencije.

Zasad nije jasno ko je zauzeo zgrade lokalnih vlasti u Simferopolju, ali novinari s mjesta događaja javljaju da se iznad obje zgrade viju ruske zastave, te da su ulazna vrata blokirana iznutra, prenosi Hina.

Agencija Interfax javila je, pozivajući se na očevice, da se u zgradama nalazi blizu 60 ljudi i da su mnogi od njih naoružani. Agencija dodaje da u akciji zauzimanja zgrada u četvrtak rano ujutro niko nije povrijeđen.

Mediji su citirali lokalnog čelnika tatarske zajednice Refata Čubarova, koji je na Facebooku napisao: "Rečeno mi je da su zgrade parlamenta i vijeća ministara zauzeli muškarci u odorama koje nemaju neka poznata obilježja."

"Oni zasad nisu istaknuli nikakve zahtjeve", rekao je Čubarov.

Policija ispred parlamenta

Stotinjak pripadnika policijskih snaga nalazi se ispred parlamenta. Ulice oko njeg uglavnom su prazne, a na njima se mogu vidjeti samo prolaznici koji idu na posao.

U srijedu su se ispred zgrade parlamenta u Simferopolju sukobili pripadnici etničke grupe Tatara, koji podržavaju nove ukrajinske čelnike, i proruski demonstranti.

Ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič smijenjen je u subotu nakon tromjesečnih opozicijskih protesta u glavnom gradu Kijevu. Trenutno se nalazi u bijegu, a nove vlasti traže ga pod optužbom za ubistvo gotovo 100 ljudi tokom protesta.

Krim, jedina ukrajinska pokrajina s ruskom većinom, oduzet je Rusiji i priključen Ukrajini 1954. godine, u vrijeme kad je na čelu Sovjetskog saveza bio Nikita Hruščov.

Upozorenje Rusije

Rusija će "snažno i beskompromisno" stati u odbranu prava sunarodnika, saopćilo je rusko Ministarstvo vanjskih poslova, istovremeno dok rastu tenzije na Krimu, jedinoj regiji Ukrajine čije većinsko stanovništvo čine Rusi, prenosi Tanjug.

"Rusko Ministarstvo vanjskih poslova će u međunarodnoj areni nastaviti braniti prava sunarodnika i snažno će i beskompromisno reagirati kad ona budu prekršena", navodi se na Twitter profilu Ministarstva, a prenio je Reuters.

U saopćenju stoji da "veoma raširena kršenja ljudskih prava" u Ukrajini predstavljaju razlog za zabrinutost, prenosi Tanjug.

U Sevastopolju na Krimu stacionirana je ruska Crnomorska flota. Pošto je Krim postao posljednje uporište protivnika novog političkog poretka u Ukrajini, novi ukrajinski čelnici upozorili su na opasnost od separatizma na tom poluotoku, koji je sa maticom povezan samo uskim kopnenim mostom.

Tatari, turkofona etnička grupa, bili su žrtve staljinističkih represija zbog navodne saradnje s nacističkom Njemačkom, te su tokom i nakon Drugog svjetskog rata masovno deportirani u sovjetsku centralnu Aziju.

Deseci hiljada Tatara vratili su se u domovinu Ukrajinu, pošto je postala nezavisna zemlja nakon raspada Sovjetskog saveza 1991. godine.

Krim je jedina ukrajinska regija s ruskom većinom, premda mnogi Ukrajinci u istočnim regijama, koje su uglavnom podržavale Janukoviča, govore ruski kao maternji jezik.

Poziv Klička

Jedan od vođa opozicije u Ukrajini i kandidat na prijevremenim predsjedničkim izborima Vitalij Kličko upozorio je Moskvu da ne daje azil svrgnutom predsjedniku Viktoru Janukoviču, u intervjuu koji je dao njemačkom dnevnom listu Bild.

"U ovom trenutku sve se vrti oko pitanja kako će se Rusija odnositi prema Janukoviču", rekao je Kličko, dodajući kako "može samo upozoriti ruskog predsjednika da ne prima Janukoviča kako ne bi dao zaštitu krvavom diktatoru".

"Janukovič za svoja djela treba odgovarati pred ukrajinskim sudom", kaže bivši boksački prvak, koji nagađa da bi se Janukovič mogao nalaziti na Krimu.

U srijedu je Ukrajina zatražila međunarodni nalog za hapšenje Janukoviča, koji se traži zbog masovnih ubistava.

EU kao posrednik

Na pitanje strahuje li od vojne intervencije Rusije, Kličko je odgovorio: "Ne mogu zamisliti da bi se to dogodilo, jer nijedna strana ne želi da dođe do takve eskalacije stanja."

"Pratimo sa zabrinutošću reakcije Rusije, jer tamo neki mediji pokušavaju predstaviti ukrajinsku situaciju kao državni udar koji su izvršili radikalni demonstranti. To je jednostavno netačno. Na istoku naše zemlje Rusija trenutno želi imati snažan utjecaj. Moramo biti posebno oprezni", upozorio je Kličko.

Ponovio je pozive upućene Evropskoj uniji da pomogne Ukrajini da izađe iz krize.

"EU igra vrlo važnu ulogu", rekao je Kličko, dodajući da bi bilo poželjno da ona bude posrednik.

NATO za cjelovitu Ukrajinu

Ministri sigurnosti zemalja članica saveza NATO jednoglasno su, u međuvremenu, podržali cjelovitost i nezavisnost Ukrajine.

U saopćenju su naveli kako je nezavisna, suverena i stabilna Ukrajina, uz vladavinu demokratije i prava, "ključ euroatlantske sigurnosti".

"U skladu s posebnim sporazumom između NATO-a i Ukrajine, zemlje članice će ostati pri principu da teritorijalni integritet Ukrajine ne može biti narušen s ciljem očuvanja stabilnosti i sigurnosti srednje i istočne Evrope", navodi se u saopćenju, pritom nazivajući Ukrajinu - "ključem stabilnosti regije".

NATO je, također, pohvalio ukrajinsku vojsku zbog neuplitanja u politička previranja u zemlji.

Moskva ne zna gdje je Janukovič

"Zvanična Moskva nema informaciju da se smijenjeni ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič nalazi u Rusiji", potvrdio je ranije Dmitrij Peskov, glasnogovornik predsjednika Rusije Vladimira Putina.

Prethodno je jedna lokalna ruska televizija RBK-TV javila da je Janukovič, kojem je parlament izglasao opoziv, navodno u utorak doputovao u Moskvu, dok su drugi mediji nagađali da se nalazi u odmaralištu Barvika, nedaleko od Moskve.

Peskov je za rusku agenciju Interfax rekao da ne posjeduje takve informacije.

Ukrajinsko tužilaštvo je prije toga saopćilo kako ima informacije koje ukazuju da se Janukovič nalazi u Ukrajini i da vlasti nastavljaju potragu za njim, prenio je AFP.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.