Izvještaj UN-a o klimi: Srežite emisije plinova, spriječite rast nivoa mora

Do 2300. godine rast nivoa mora mogao bi premašiti pet metara, kaže se u izvještaju (Arhiva)

“Srežite emisije stakleničkih plinova ako ne želite gledati kako zbog rasta razine mora gradovi nestaju, rijeke presušuju, a život se urušava u moru”, oštro su u srijedu upozorili naučnici u kapitalnoj studiji o povezanosti okeana, lednika, ledenih kapa i klime. 

To stoji u novom izvještaju Ujedinjenih naroda u kojem stručnjaci ističu da radikalna akcija još može spriječiti neke od najgorih mogućih posljedica globalnog zatopljenja, prenosi Hina.

Međutim, studija jasno poručuje da, ako se dopusti rast emisija ugljik-dioksida, one će tako snažno poremetiti velike geofizičke sisteme koji utječu na okeane i zamrznute dijelove Zemlje da niko neće biti pošteđen. 

“Svako na svijetu bit će pogođen promjenama koje gledamo. Ključna poruka ovog izvještaja jest da imamo izbor. Budućnost nije zapisana u kamenu”, kaže jedan od autora izvještaja, okeanograf Michael Meredith iz British Antarctic Surveyja.

Finaliziran u utorak na 27-satnoj sjednici u Monaku na kojoj su se okupili autori i predstavnici vlada, izvještaj je kruna dvogodišnjeg rada Međuvladnog panela UN-a o klimatskim promjenama (IPCC).

Studija, koju je sastavilo više od 100 autora na osnovu 7.000 naučnih dokumenata objašnjava kakve će posljedice rast nivoa okeana, brzog topljenja ledenih pokrova na Grenlandu i Antarktiku i smanjenje lednika imati po 1,3 milijarde ljudi koji žive u vrlo niskim područjima ili u visokim planinskim predjelima. 

Gušenje života u moru

Nivo mora mogao bi se povećati za metar, što je 10 puta više u odnosu na 20. stoljeće, ako emisije stakleničkih plinova nastave rasti, predviđaju stručnjaci. Do 2300. godine rast nivoa mora mogao bi premašiti pet metara.

IPCC je izazvao svjetsku zabrinutost zbog klimatskih promjena kad je u oktobru prošle godine objavio izvještaj kojim je pokazao da svijet treba prepoloviti emisije stakleničkih plinova u sljedećem desetljeću ako želi ispuniti ciljeve u vezi s ograničenjem rasta temperatura, zacrtane Pariskim sporazumom o klimi iz 2015.

Emisije ugljik-dioksida koje su prošle godine dostigle rekorde, prema naučnim projekcijama, nanijet će razornu štetu okeanima.

Kako se oni zagrijavaju, odumiru koralni grebeni, sve se više ugljik-dioksida topi u vodi, a okeani postaju kiseliji i ugrožavaju ekosisteme.

Rast temperatura troši gornje slojeve kisika u vodi, guši život u moru, stvara mrtve zone koje se šire i remeti cirkulaciju u okeanskim strujama, a to, opet, remeti život na kopnu.

Neke od tih promjena neizbježno će se pojačati kroz stoljeća, čak i kad bi svijet sutra prestao emitirati sve stakleničke plinove.

No, ako se dopusti da emisije nastave rasti, tada će se učinci ubrzavati takvim ritmom da se društva s njima više neće moći nositi, a prve će pasti najsiromašnije i najranjivije zajednice.

Izvor: Agencije