Izraelski eksperti: Obavještajni neuspjeh u Gazi

Stanovnici izraelskih naselja su za palestinske tunele saznali prije obavještajnih službi (Al Jazeera)

Piše: Mohamed Hassan Watad

JERUSALEM – Analitičari i istraživači smatraju da je cilj posljednje ofanzive restrukturiranje izraelske obavještajne službe u Pojasu Gaze nakon što je ista rasformirana u izraelskom povlačenju iz tog područja 2005. godine, prema planu tadašnjeg premijera Ariela Sharona.

Izraelski mediji izvještavaju o pokušajima izraelskih obavještajnih službi da prodru u naselja kako bi “iskoristili civile koji se nalaze u zonama ratnih djelovanja kako bi unaprijedili svoju efikasnost, primoravajući civile da im prenose informacije koje posjeduju”.


Kopnena ofanziva objelodanila je nedostatak obavještajnih
podataka o tunelima

Tokom kopnene ofanzive na palestinske teritorije ušli su pripadnici Opće sigurnosne službe Shin Bet, uz borbene jedinice izraelske vojske te pripadnike Vojnog obavještajnog odjela, specijaliziranog za tajno djelovanje u arapskom okruženju. Cilj ovog infiltriranja je prikupljanje preliminarnih informacija za vojne akcije i angažiranje agenata i saradnika.

Autori različito ocjenjuju stepen uspjeha izraelskih obavještajaca u Gazi. Jedni smatraju da je riječ o kontinuiranom neuspjehu, objašnjavajući to činjenicom da izraelske vojne i obavještajne snage godinama nisu bile prisutne u tom području. Drugi, pak, tvrde da je obavještajni neuspjeh nastupio nakon povlačenja i dolaska pokreta Hamas na vlast 2007. godine.

Neuspjeh

Vojni analitičar Amir Oren tvrdi da je izraelska obavještajna služba doživjela neuspjeh nakon povlačenja, kao i zbog činjenice da nije ispravno procijenila osnovno značenje zbivanja na terenu, koja su dovela do dolaska Hamasa na vlast.

U članku objavljenom u izraelskom listu Haaretz pod nazivom “Shin Bet nije uspio u Gazi”, Oren kaže da je faza koja je uslijedila nakon procesa povlačenja “iznijela na vidjelo obilježja današnje situacije u Gazi”.

Premda Shin Bet nije jedini pratio događaje u palestinskim teritorijama, budući da je se time bavila i vojska, te vojna obavještajna služba, Mosad i policija, ipak je ta služba bila u povlaštenom položaju kada je riječ o prikupljanju informacija. Uz to, Oren navodi da je Shin Bet produžena ruka armije i vojnog aparata, “zbog čega može otkriti i najsitnije detalje”.

Oren vjeruje da je Shin Bet – čiji je zadatak da usmjerava obavještajni sistem, te unaprijed detektira i onemogućuje neprijateljske operacije – “zabrinjavajuće loše” protumačio situaciju u Pojasu Gaze.

Ocjenjuje da su različiti krakovi sigurnosnih izraelskih struktura podjednako odgovorni za “profesionalnu disfunkciju” u prikupljanju obavještajnih podataka o Pojasu tokom godina koje su prethodile posljednjoj operaciji.

Vojna taktika

S druge strane, stručnjak za bliskoistočne obavještajne službe pri institutu Eisenhower isključuje mogućnost da je Shin Bet doživio neuspjeh u prikupljanju obavještajnih podataka u Pojasu Gaze. Avi Melamed naglašava da je u tom procesu bilo angažirano puno sredstava, metoda te sistema tehnike i praćenja, uz veliku zavisnost o ljudskom faktoru, “koji ostaje najvažnija značajka kod prikupljanja informacija na terenu”.

Specijal: Napadi na Gazu

Kada je riječ o reorganiziranju ovih službi u svjetlu posljednje vojne ofanzive, Melamed kaže: “Kada obavještajna služba ima aktivne timove na terenu koji sarađuju sa stanovnicima, uz primjenu tehničkih sredstava, tada se može postići veći uspjeh i prikupiti više informacija.”

“Prirodno je da učinak obavještajnih službi bude manji u Pojasu Gaze, budući da je Izrael odsutan sa terena već nekoliko godina, ali to nije neuspjeh”, tvrdi on.

Melamed “iznimno važnim” smatra to što su različite obavještajne službe došle u dodir sa stanovnicima Gaze prvi put poslije nekoliko godina. “Vjerujem da je to omogućilo obavještajcima da ispituju Palestince i prikupe informacije o pripadnicima Hamasa, oružju i okolnostima na terenu”, dodao je.

Naglasio je da su te informacije za vojsku imale veliki značaj u kopnenoj ofanzivi, “naročito u pitanju mreže tunela”.

Melamed zaključuje da je prikupljanje informacija prilikom kopnene ofanzive i vojnih akcija “doprinijelo efikasnosti obavještajne djelatnosti i uspjehu vojne akcije”.

Naglasio je da su sakupljeni podaci iskorišteni za razvijanje “vojne taktike”, a da će dugoročno imati veliki strateški i obavještajni značaj za borbu protiv neprijatelja i prevagu u bici.

Izvor: Al Jazeera