Izrael mijenja status kompleksa Al-Aqse

Izraelska arheološka istraživanja nanose štetu arapskim i islamskim spisima i imovini u gradu (EPA)

Piše: Wadih Awawdeh

HAIFA – Izraelska studija otkriva da okupatori i dalje ustrajno rade na izmjeni kompleksa džamije Al-Aqsa kroz „akcije unapređenja“ i arheoloških iskopavanja u političke svrhe, posebno posljednjih nekoliko godina.

Nevladina organizacija „Emek Shaveh“ u svojoj studiji „Hramska gora/Plemenito svetište – arheološka pozadina i politički kontekst“ potvrđuje da Izrael nastoji stvoriti novu stvarnost, što bi im omogućilo skrnavljenje islamskog vakufa u kompleksu džamije Al-Aqsa.

Studija, koju je proveo arheološki istraživač dr. Yonatan Mzrahi, pojašnjava da se sa najznačajnijim promjenama počelo odmah nakon okupacije 1967. godine preuzimanjem kontrole nad Marokanskim vratima i izgradnjom policijske stanice unutar zgrade suda.

Izrael je, također, stvorio novi prostor iza džamijskog kompleksa uz pomoć različitih radova, od kojih su najvažniji rušenje Marokanske četvrti, obavljanje arheoloških iskopavanja kod zapadnog i južnog zida, kao i ispod samog kompleksa i Muslimanske četvrti u Starom dijelu grada, što ponekad dovodi do pojave pukotina na tlu.

Arheološka blaga

Međutim, najvažnije izmjene na džamijskom kompleksu, koje obuhvataju oko 144 dunuma, izvršene su 1996. godine kada je okupatorska vlast počela sa kopanjem tunela ispod Zida plača.

Kada je riječ o samim promjenama, one se ne odnose samo na objekate, budući da izraelska strana nastoji izmijeniti i identitet mjesta u svjesti muslimana, Jevreja i cijeloga svijeta, što se ogleda, naprimjer, kroz kontinuirana nastojanja jevrejskih grupa da pojačaju prisustvo Jevreja u kompleksu.

Paralelno sa tim, studija ukazuje na sve intenzivnije pokušaje delegitimiziranja Ureda za islamske vakufe i njegovog upravljanja tim mjestom zbog navodnog uništavanja arheološkog blaga, poput situacije koja se dogodila sa čišćenjem i rekonstrukcijom Marwani džamije, koju Izrael tretira kao „Solomonove štale“. 

Prema studiji, proces promjene „statusa quo“ u kompleksu džamije Al-Aqsa dostiže svoj vrhunac 2014. godine u vrijeme ponovnih pokušaja izgradnje „Marokanskog mosta“ i promjene vremena otvaranja ulaza u kompleks.

Nastojanja da se izvrše promjene nisu ograničena samo na džamijski kompleks, nego uključuju i Stari grad, kao i susjedno mjesto Silwan, gdje doseljenici ulažu ogromne napore u pokušajima da od ovog mjesta naprave biblijski turistički park, koji bi nosio ime „Davidov grad“.

Osim toga, unutar Starog grada provode se i „radovi na razvoju“, sve u cilju zaštite i održavanja izraelske kontrole i jačanja jevrejske veze sa gradom i historijskim pravom jevrejskog naroda u njemu – prema studiji – u kojoj se navode fotografije i neke karte čime se potkrepljuju zaključci istraživanja.

„Nastojanja da se izvrše izmjene nisu ograničena samo na džamijski kompleks, nego uključuju i Stari grad, kao i susjedno mjesto Silwan, gdje doseljenici ulažu ogromne napore u pokušajima da od ovog mjesta naprave biblijski turistički park, koji bi nosio ime „Davidov grad“.

Promjena obilježja

Studija potvrđuje da zanemarivanje izraelskih vlasti Staroga grada i promjena obilježja u njegovoj okolini, pored pomenute prakse, predstavlja osnovu za sve intezivnija potraživanja izmjene statusa quo u džamijskom kompleksu. 

Također, skreće pažnju na to da je Izrael zvanično suzdržan kada je riječ o posjeti jevrejskih grupa džamijskom kompleksu i njihovih zahtjeva za izmjenu statusa quo, no u stvarnosti njihova praksa na terenu dokazuje suprotno još od početka okupacije.

Studija tvrdi kako postoje realni napori za promjenu statusa kompleksa džamije Al-Aqsa, koji se ogledaju u sve glasnijim pozivima i aktivnostima s ciljem uvođenja vremenske i prostorne podjele u kompleksu, prema uzoru na džamiju Ibrahimi u Hebronu. 

Stoga autor studije Yonatan Mizrahi ističe u svom razgovoru za Al Jazeeru da je arheologija kompatibilna sa ideologijom te, kaže kako, arheološka otkrića općenito, a posebno u Jerusalemu, nisu baš najjjasnija, što otvara vrata za arheološka tumačenja.

Naglasio je da arheologija nije egzaktna nauka, gdje za razliku od mnogih drugih izraelskih arheologa Mizrahi potvrđuje kako je arheologija pod velikim utjecajem Tore, budući da ona predstavlja dio izraelskog identiteta.

Arheologija i politika

Nastavlja dalje: „U stvari, arheološki predmeti predstavljaju skupinu ideologija, dok način prezentiranja informacija ima za cilj da utiče na javnost.“ 

Svoje shvatanje dokazuje time da se sukob sa Palestincima vodi u vezi sa zemljom, stoga je historijsko pitanje veoma bitno. Prema tome, arheologija će i dalje ostati politička tema.

Mirzahi se slaže sa palestinskim viđenjem Jerusalema kao grada u kojem dominira politika zasnovana na cionističkoj doktrini, te smatra da se treba raditi na njenom očuvanju, zbog toga se i provode arheološka iskopavanja u političke svrhe, čime se bavi Izraelski odjel za starine.

Dr. Ekrima Sa'id Sabri, hatib džamije Al-Aqsa i predsjednik Vrhovnog islamskog vijeća, potvrđuje za Al Jazeeru da okupatori nastoje svim snagama judeizirati Jerusalem i okupirati svijest Palestinaca i Izraelaca pomoću arheologije i njene zloupotrebe u svoju korist.

Ono što je navedeno u studiji potvrđuje da izraelska arheološka istraživanja nanose štetu arapskim i islamskim spisima i imovini u gradu sve u svrhu zaštite historijskih legendi koje se koriste u političke svrhe, od kojih je najopasnija izgradnja navodnog Trećeg hrama.  

Važno je napomenuti da je izraelska organizacija „Ir Amim“ u svojoj opsežnoj studiji prošle godine otkrila da šest ministarstava u Izraelu podržava napore za izgradnju Trećeg hrama na račun džamije Al-Aqsa.

Izvor: Al Jazeera