Izrael i ekonomska zarada na konfliktu

Imidž Izraela kao "izolirane, opkoljene zemlje" dobar je za njegov izvoz oružja i domovinske sigurnosti.

Izrael, Izraelska vojska
Brazil, koji je između 2005. i 2010. bio peti najveći uvoznik izraelskog oružja, profitabilan je saveznik izraelskih sigurnosnih kompanija [Getty]

Piše: Charlotte Silver

Godina 2012. nije ispala baš najbolja godina za Izrael, po pitanju diplomatije: od huškanja na rat protiv Irana do poraza (ipak simboličkog) na glasanju u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda (UNGA) o zahtjevu Palestine za državnost. No, to nije zaustavilo njegovu industriju domovinske sigurnosti da profitira na globalnom tržištu.

Kao što je Shimon Peres izjavio tokom Međunarodne konferencije o domovinskoj sigurnosti u Tel Avivu uoči napada Izraela na Pojas Gaze u novembru, "kada je riječ o nauci tada ne postoje granice."

Peres je govorio na skupu organiziranom s ciljem da se svijetu pokaže najnovija izraelska roba u domovinskoj sigurnosti, tako da je "nauka" bio njegov lukavi eufemizam za sigurnosnu i nadzornu tehnologiju - vrstu tehnologije koja ne samo da pomaže razbiti političke granice, već i one lične.

"Nijedna se druga zemlja nije pojavila kao ozbiljan konkurent izraelskoj trgovini domovinskom sigurnosti", tvrdi Hever.

Izrael je u procesu izrade nacionalne baze biometrijskih podataka, koju mi je politički ekonomista Shir Hever opisao kao "jedan od najstrožijih biometrijskih nadzornih sistema u svijetu", a grupe za građanske slobode opisale su ga kao kreiranje opasnih povreda individualne privatnosti.

Bez ozbiljnog konkurenta

Uprkos primjetnom udaljavanju od podrške Izraelu u diplomatskim dvoranama, većina zemalja nastavlja hrliti u jevrejsku državu kako bi vidjele posljednje novitete u nadzornoj tehnologiji.

"Nijedna se druga zemlja nije pojavila kao ozbiljan konkurent izraelskoj trgovini domovinskom sigurnosti", tvrdi Hever.

Doista, Hever nastavlja, tvrdeći da je, uz izuzetak Turske, nepopularni status Izraela ustvari ojačao njegovu industriju domovinske sigurnosti: "Ustvari, imidž Izraela kao izolirane, opkoljene zemlje je dobar za njegov izvoz oružja i domovinske sigurnosti. Izrael može tvrditi da, uprkos tome što ima manje saveznika i više neprijatelja, on ostaje biti siguran zahvaljujući svojoj tehnologiji."

Nastavljajući svoj govor u novembru, Peres je izjavio: "Imamo odnose sa zemljama koje nas ne priznaju, ali koje žele sarađivati s nama radi sigurnosti. Ono što se u prošlost zvalo "sigurnost" bile su vojske. Danas su to sigurnosne organizacije, bilo vladine ili nevladine."

Konferencija o domovinskoj sigurnosti privukla je predstavnike iz zemalja širom svijeta, pozivajući ih da pregledaju nove proizvode koje su izložile vodeće izraelske sigurnosne kompanije. Prisutne zemlje uključivale su iste one koje su planirale glasati u korist palestinske državnosti - protivno željama Izraela - na UNGA kasnije tog mjeseca.

Dakle, uprkos glasanju u Generalnoj skupštini koje je ukazalo na rastuću izolaciju Izraela, ono je jedva utjecalo na nade cionističke države da dijeli značajan dio rastuće globalne potražnje za proizvodima za domovinsku sigurnost - čija vrijednost danas iznosi 190 milijardi dolara i koja će, kako se procjenjuje, narasti na zapanjujući 330 milijardi dolara do 2020.

Brazil, koji je između 2005. i 2010. bio peti najveći uvoznik izraelskog oružja, profitabilan je saveznik izraelskih sigurnosnih kompanija. 

Razmotrimo slučaj Brazila koji na mnogo načina utjelovljuje ovaj paradoks. Brazil je 29. novembra u UNGA glasao u korist palestinske državnosti, iznoseći snažnu podršku za kraj blokade Gaze i osuđujući "neoperativni kvartet i nijemo Vijeće sigurnosti". Iako je to donijelo mnogo "tuge i razočaranja" Vladi Izraela, nju je nesumnjivo utješila topla predanost Brazila saradnji sa izraelskom sigurnosnom industrijom, ponovljenom ranije tog mjeseca.

Brazil, koji je između 2005. i 2010. bio peti najveći uvoznik izraelskog oružja, profitabilan je saveznik izraelskih sigurnosnih kompanija. Elbit Systems i Israel Aerospace Industries sada snabdijevaju Brazil sa automatskim kupolama, bespilotnim letjelicama i odbrambenih sistemima koji kontroliraju favele (brazilska siromašna gradska naselja) bez izlaganja brazilskih vojnika opasnosti, kaže Hever.

"Zemlje sa ekstremnom nejednakosti (Brazil, Indija, Ekvatorska Gvineja, Gabon itd.) čine se prirodnim tržištem za proizvode domovinske sigurnosti. Tu se tehnologija može koristiti za represiju siromašnih ljudi, bijesnih zbog nejednakosti i eksploatacije", kazao je Hever .

I dok ugovori još nisu dodijeljeni, očekuje se da će Izrael biti glavni izbor Brazila u njegovim pripremama sigurnosnih projekata za Svjetsko prvenstvo 2014. i Olimpijske igre 2016, čija je vrijednost procijenjena na tri milijarde dolara. Pružanje "sigurnosti" za ove mega sportske događaje ustvari znači "čišćenje" grada domaćina od neatraktivnih siromašnih zajednica čiji se domovi tamo nalaze. 

"Revolucionarna" budućnost

Na kraju svog govora, filozof Peres razmišlja o "revolucionarnoj" budućnosti koju izraelska domovinska sigurnost pomaže razviti, i u tom procesu naveo je otkrivajuću metaforu sa zloslutnim implikacijama:

"Šta je uvelo civilizaciju? Moj odgovor je ogledalo. Kada imate ogledalo, svaka osoba se pere svako jutro - bez vlade ili diktatora (koji im govore da to rade) - jer želi izgledati lijepo i čisto.
  
Da možemo stvoriti ogledalo kako bismo vidjeli sebe iznutra, siguran sam da bi to imalo isti efekat: napraviti svijet čišćim i boljim. A to bi stvorilo nove industrije."
 
Iako se možemo samo pitati šta okrvavljeni Peres vidi kada se gleda u ogledalo, jasno je da Izrael gleda bezbroj sukoba i neprijateljstava u svijetu i vidi unosno tržište koje može iskoristiti za visokotehnološke proizvode koji probijaju granice, kako lične tako i političke.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera


 

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.