Izložba o nagonu za ratom i želji za mirom
Hitlerov Mein Kampf i najstariji svjetski mirovni ugovor, onaj iz 2430. godine prije Krista, dva su suprotna pola vječne ljudske borbe između nagona za ratom i želje za mirom.
To su dva od 135 neprocjenjivih rukopisa, knjiga, dokumenata i drugih predmeta na izložbi otvorenoj u zgradi Fondacije Martina Bodmera, u blizini Ženeve, prenosi Hina.
Među njima je i nekoliko požutjelih stranica izvornog rukopisa Tolstojevog Rata i mira, koje su prvi put napustile Rusiju od kako je slavni roman napisan.
Svaka od njih, ispisana elegantnim Tolstojevim ćirilićnim kurzivom, s prekriženim riječima i fusnotama, osigurana je na 725.000 eura.
Kustos Pierre Hazan oduševljen je time “što je to blago koje pripada Rusiji, ali i cijelom svijetu”, uključeno u izložbu.
Izloženi odlomak, smješten uoči odlučne bitke između Napoleonovih i ruskih snaga 1812. godine, vrlo je prikladan, jer ukazuje na to da “rat nije partija šaha, nego grozota”, rekao je Hazan.
Izvorni Vestfalski mirovni ugovor
Na izložbi se mogu vidjeti objave rata i propagandni materijali korišteni za opravdavaje brutalnosti, ali i mirovni ugovori.
Izložena je izvorna francuska objava rata Pruskoj 1870. godine i reprodukcija evropske mape koji su 1939. godine potpisali čelnik tadašnjeg Sovjetskog saveza Josif Staljin i njemački ministar vanjskih poslova Joachim von Ribbentrop kako bi razgraničili zone utjecaja dvije zemlje.
Izložen je i glineni valjak lagaškog kralja Entemene, ugovor o savezništvu dva naroda u Mezopotamiji iz otprilike 2430, godine prije nove ere.
Organizatori su izložili i izvorni Vestfalski mirovni ugovor, s crvenim voštanim pečatom i svilenom vrpcom, kojim je 1648. godine završen Tridesetogodišnji rat i označena prekretnica u povijesti moderne Evrope.
Hazan, koji radi i u Centru za humanitarni dijalog, kaže da portretiranje te dihotomije dolazi u pravo vrijeme, jer globalne tenzije rastu.
Ukazujući na izazove masovnih migracija, rasta socijalne nejednakosti i sve složenijih sukoba, sugerirao je da je vrijeme za “refleksiju na historijsko razdoblje u kojem živimo”.
Sedam desetljeća globalnog mira
Izložba, nastala u suradnji s Ujedinjenim narodima i Međunarodnim komitetom Crvenogm križa, nastoji slaviti i dostignuća multilalateralizma, kojeg se smatra zaslužnim za održavanje relativnog globalnog mira više od sedam zadnjih desetljeća.
“Gotovo 75 godina multilateralni aranžmani ustanovljeni nakon Drugog svjetskog rata spašavaju živote, šire društveni i ekonomski napredak, jačaju ljudska prava i sprečavaju treće potonuće u globalni sukob”, napisao je generalni sekretar UN-a Antonio Guterres u katalogu izložbe, na kojoj se mogu vidjeti brojni pozitivni primjeri multilateralne saradnje, poput, na primjer, Nansenovog pasoša.
Čelni čovjek Visokog komesarijata za izbjeglice Lige naroda Fridtjof Nansen, koji je u mladosti bio polarni istraživač, osmislio je 1922. godine međunarodno priznate putne dokumente apatridima i izbjeglicama.
Za to je nagrađen i Nobelovom nagradom za mir.
“To je omogućilo milionima ljudi da prelaze granice i stignu do spasa. Prekrasan primjer kako multilateralni napori mogu dramatično unaprijediti ljudske živote”, rekao je Hazan.
Izvor: Agencije