Oglasi

Izgradili bi most, ali nemaju 'papire'

Sporazumi Bosne i Hercegovine i Srbije o graničnim prijelazima ne prate dinamiku gradnje mosta na Drini, dok se gradnja bliži kraju.
Most između Bratunca i Ljubovije nosi simboličan naziv - BratoljubPrijatelji Srebrenice

I kad postoji dobra volja, namjera i zajednički interes dvije susjedne države za realizacijom važnih projekata, kao što ih ima sve manje u slučaju gradnje Pelješkog mosta, uvijek se ispriječi birokracija da cijeli posao uspori. Dok će se spor o Pelješkom mostu još dugo razvlačiti po hodnicima kojima hodaju političari (hrvatski, bosanskohercegovački i europski), zajednički projekti koje na granici rade Bosna i Hercegovina i Srbija trebali bi ići puno brže. No, ne i bez problema.

Primjer zajedničkog graničnog prijelaza Bratunac – Ljubovija i mosta znakovitog imena „Bratoljub“, koji bi preko Drine još bolje, brže i lakše povezao dvije države, jedan je od onih koji ukazuju da obećanja i realizacija često i nisu baš najbolje usklađeni. I uz sve to, ni sporazumi dviju država o graničnim prijelazima baš ne prate dinamiku gradnje.

Za nedavnog posjeta Sarajevu potpredsjednica Vlade Srbije, ujedno i ministrica graditeljstva, prometa i infrastrukture, Zorana Mihajlović ukazala je upravo na prijelaz Bratunac – Ljubovija, a cijeli projekt je vrijedan 13 milijuna eura, kao primjer sporosti i tromosti administracije.

Most između Bratunca i Ljubovije izuzetno je važan i za Srbiju, i za Bosnu i HercegovinuPrijatelji Srebrenice

„Ne možemo da idemo dalje na tom projektu zbog toga što Savet ministara nije usvojio sporazum, zbog toga što unutar BiH nema dogovora oko vlasništva nad zemljištem. Zamislite apsurdnu situaciju da se most uskoro potpuno završi i da možemo da prelazimo, ali ne možemo da pređemo zato što nema graničnog prelaza koji je u nadležnosti Bosne i Hercegovine“, rekla je ministrica Mihajlović u intervjuu za Al Jazeeru.

Podijeljeni posao

Podsjećajući da je posao bio podijeljen tako da Srbija gradi most i pristupnu cestu na svom teritoriju, Bosna i Hercegovina zajednički granični prijelaz, a bh. entitet Republika Srpska pristupnu cestu s druge strane, Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije tvrdi da radove planiraju završiti za nekoliko dana. No i ukazuju kako radovi na suprotnoj strani trebaju tek početi. Po onome što je Al Jazeera uspjela doznati u komunikaciji s odgovornima, sve je zapravo još vrlo daleko od kraja.

I zajedničko održavanje mostova na čekanju

Kao pozitivan primjer suradnje Bosne i Hercegovine sa Srbijom, i službeno Sarajevo i službeni Beograd navode dogovore o održavanju 11 mostova na granici. Početkom godine usuglašena je podjela nadležnosti na održavanju, no i taj posao čeka zaključenje sporazuma. Iz Beograda podsjećaju kako je Vlada Srbije usvojila dokument pod nazivom „Osnova za pregovore radi zaključivanja Sporazuma o održavanju i rekonstrukciji putnih međudržavnih mostova na granici između Republike Srbije i Bosne i Hercegovine“. Tek kad isti dokument prihvate u BiH, nastavljaju, „steći će se uslovi za otpočinjanje pregovora delegacija država potpisnica sporazuma“.

„Srbija je već i planirala sredstva za rekonstrukciju mostova, za koje će po sporazumu biti nadležna, ali dok se isti ne potpiše, ne može se krenuti u realizaciju projekata za rekonstrukciju mostova“, konstatira Miodrag Poledica, državni sekretar u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije.

„Načelno smo usuglasili posao. Ostaje nam još samo formalizirati sporazum“, odgovara Igor Pejić, tajnik Ministarstva komunikacija i prometa BiH. 

„Uprava za indirektno oporezivanje BiH priprema tendersku dokumentaciju za izbor izvođača radova za izgradnju zajedničkog graničnog prelaza, ali ne mogu raspisati tender dok ne bude potpisan Sporazum između Vlade Srbije i Saveta ministara BiH o izgradnji i uspostavljanju novog zajedničkog graničnog prelaza na lokaciji Ljuboviji – Bratunac“, kaže Miodrag Poledica, državni sekretar u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije.

Iz Uprave za neizravno/indirektno oporezivanje odgovaraju kako za sve prijelaze koje grade prvo moraju osigurati zemljište, koje mora biti u njihovom vlasništvu ili da ga dobiju na korištenje. Vlasnik zemljišta na kojem bi trebao biti izgrađen novi granični prijelaz Bratunac – Ljubovija, navode u upravi, u vlasništvu je kompanije „Putevi Republike Srpske“. A da bi uopće dobili dozvolu za gradnju i potom graditi, moraju sklopiti poseban sporazum o zemljištu koji je osnova svega.

Institucije čekaju jedna drugu

„U prijedlogu pomenutog Sporazuma stajala je odredba da se zemljište daje na upotrebu Upravi za indirektno oporezivanje na rok od 50 godina, što je za nas bilo neprihvatljivo i to iz razloga što se u izgradnju moraju uložiti milionska sredstva. Iz tog razloga smo tražili da se u toj odredbi briše rok od 50 godina i da se stavi da se zemljište daje na upotrebu Upravi 'za izgradnju novog graničnog prijelaza dok god postoje potrebe Uprave za indirektno oporezivanje'“, odgovorio je Ratko Kovačević, glasnogovornik Uprave.

Prijedlog je potom upućen Ministarstvu saobraćaja i veza Republike Srpske, u čijoj nadležnosti je i kompanija „Putevi Republike Srpske“. Nakon toga bi usuglašeni prijedlog sporazuma, objašnjava Kovačević, „trebao otići u nadležne institucije: Pravobranilaštvo BiH i Pravobranilaštvo Republike Srpske“.

„Onog trenutka kad cijeli proces bude završen, Uprava za indirektno oporezivanje će imati osnov da podnese zahtjev za izgradnju novog graničnog prijelaza nadležnoj instituciji koja odobrava građenje“, dodaje Kovačević.

Tvrdi i kako je institucija koju predstavlja uradila sve što je u njezinoj nadležnosti, ali i govori kako će „uraditi i sve ostalo čim se stvore uslovi za bilo koji sljedeći korak koji mora ispuniti“. „Međutim, sve ono što je u nadležnosti drugih institucija, a to je stvaranje pretpostavki za postupanje Uprave za indirektno oporezivanje, nažalost još uvijek moramo sačekati da se riješi“, napominje.

Procedure gotove do kraja mjeseca

Iz Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske odgovaraju kako je entitetska vlada „izvršila eksproprijaciju nepokretnosti u svrhu izgradnje zajedničkog graničnog prelaza i pristupnih puteva na teritoriji opštine Bratunac“. Kažu i kako je „građevinska dozvola za izgradnju pristupnih puteva pribavljena“, te očekuju uvođenje izvođača radova na gradilište.

Podsjećaju i kako je Vlada Republike Srpske prije tri mjeseca odobrila zaključenje ugovora s Upravom za neizravno/indirektno oporezivanje o pravu građenja na zemljištu u vlasništvu tog bh. entiteta u korist Uprave, a u svrhu izgradnje zajedničkog graničnog prijelaza u Bratuncu.

Sredstva su osigurana

Iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH kažu kako su, u okviru svojih nadležnosti, učinili sve na realizaciji projekta zajedničkog graničnog prijelaza i mosta preko Drine koji bi povezao Bratunac i Ljuboviju. Ukazuju kako je na Upravi za neizravno/indirektno oporezivanje i Ministarstvu sigurnosti BiH nastavak aktivnosti na uspostavi graničnog prijelaza i njegove kategorizacije.

„Sredstva su osigurana i riječ je o vrlo važnom projektu za BiH, pa Uprava za indirektno oporezivanje treba uložiti dodatni napor da se riješi ta situacija oko prava nad zemljištem“, kaže Igor Pejić, tajnik Ministarstva komunikacija i prometa BiH.

„Uzimajući u obzir da se radi o investicionom projektu od posebnog značaja za regionalni ekonomski razvoj, Vlada Republike Srpske dala je i saglasnost da se Uprava za indirektno oporezivanje oslobodi plaćanja mjesečne naknade na ime zakupa“, odgovaraju iz Banje Luke.

Još navode i kako su dvije strane definirale tekst ugovora, potvrđujući i ono što kažu u Upravi za neizravno/indirektno oporezivanje, pa će nakon mišljenja pravobranitelja konačnu riječ trebati dati i Vlada Republike Srpske te Vijeće ministara BiH. Tek tada će ugovor biti potpisan. Očekuju da će procedura biti završena do kraja mjeseca. (Uz sve to, podsjećaju iz Beograda, za izgradnju zajedničkog graničnog prijelaza potrebno je potpisati još dva međudržavna sporazuma: jedan između resornih ministarstava prometa, a drugi između ministarstava unutarnjih poslova, odnosno sigurnosti.)

Sporost na najvišem političkom nivou

Ni to nije sve, naravno, jer za gradnju i uspostavu novog graničnog prijelaza mora postojati i poseban sporazum Beograda i Sarajeva. Početkom godine održan je sastanak pregovaračkih timova Srbije na kojem je razmotren i usaglašen Nacrt sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vijeća ministara BiH o izgradnji i uspostavljanju novog zajedničkog graničnog prijelaza na lokaciji Ljubovija – Bratunac.

Taj dokument je Vlada Srbije usvojila prije pola godine, no ne i Vijeće ministara BiH.

„Pošto Predsedništvo BiH nije dalo pozitivno mišljenje na dogovoreni tekst Nacrta sporazuma, na inicijativu Ministarstva komunikacija i veza BiH ponovo je održan sastanak delegacija za pregovore Srbije i BiH 18. avgusta 2017. godine u Sarajevu, gde je dogovoren i parafiran inoviran tekst Nacrta sporazuma, koji je poslat svim nadležnim organima na mišljenje. Po dobijanju pozitivnih mišljenja steći će se uslovi za usvajanje Nacrta sporazuma od strane Vlade Srbije i Saveta ministara BiH, a potom i za njegovo potpisivanje“, navodi sekretar Poledica.

Izgradnja mosta, pristupnih cesta i zajedničkog graničnog prijelaza košta 13 miliona euraPrijatelji Srebrenice

Drugi je problem kategorizacija novog graničnog prijelaza budući da Srbija i Bosna i Hercegovina u Sporazumu o graničnim prijelazima nisu uopće predvidjeli, niti kategorizirali novi prijelaz koji bi se gradio između Bratunca i Ljubovije, kažu iz Ministarstva sigurnosti BiH. Odgovaraju i kako će kategorizacija novog prijelaza biti „definirana kroz buduće pregovore izaslanstava BiH i Srbije o zaključivanju novog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije o graničnim prijelazima“.

Podsjećaju i kako je Vijeće ministara BiH prije godinu dana utvrdilo prijedlog osnova za vođenje pregovora i zaključivanje novog sporazuma o graničnim prijelazima. Uskoro je takvu namjeru potvrdilo i Predsjedništvo BiH, kako bi se sporazum i zaključio.

„Očekuje se da nadležni organi Republike Srbije što hitnije provedu svoje unutrašnje procedure kako bi otpočeo postupak pregovora i zaključivanja navedenog sporazuma. Bosna i Hercegovina još nije dobila odgovor na ovu inicijativu od strane nadležnih tijela Republike Srbije kako bi mogla početi proces pregovora“, odgovaraju iz Ministarstva sigurnosti BiH.

Na kraju otvorenim ostaje pitanje kako je gradnja mosta i zajedničkog graničnog prijelaza i mogla početi ako dvije države nisu izmijenile sporazum o graničnim prijelazima. Ma koliko bio važan i jednoj i drugoj strani, očito je da su „Bratoljuba“, po starom dobrom običaju, počeli graditi i paralelno s tim rješavati dokumentaciju, bez obzira što se radi o materijalno, simbolički, infrastrukturno jako vrijednom objektu.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.