Izetbegović: Pelješki most ne može se graditi prije definiranja granice

Vlasti države Bosne i Hercegovine protive se gradnji Pelješkog mosta prije rješevanja graničnog pitanja s Hrvatskom i to je nepromijenjeno stajalište već više od deset godina, stoji u izjavi koja je u povodu potpisivanje ugovora o početku gradnje Pelješkog mosta u ponedjeljak dostavljena medijima iz ureda predsjedatelja Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića.

U izjavi stoji kako je Predsjedništvo BiH 2007. godine usvojilo zaključak i službeno zatražilo od Hrvatske da zaustavi gradnju Pelješkog mosta dok se ne riješi otvoreno pitanje vezano za identifikaciju morske granične crte i pristupa BiH otvorenome moru što je pravo koje joj pripada Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora, prenosi Hina.

Navedeno je kako je Hrvatska o tome  u nekoliko navrata službeno obaviještena, uz ostalo i pismom iz 2009. tadašnjeg predsjedatelja Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića.

To stajalište je potvrdio prošle godine Zastupnički dom parlamenta BiH, tražeći od Vijeća ministara BiH da Hrvatskoj uputi notu i zatraži da se obustave sve aktivnosti na izgradnji mosta dok se ne postigne potpuna obostrana suglasnost.

Zvizdić: Nerazumljivo da nema konsenzusa

Vlasti Hrvatske su također krajem prošle godine dobile pismo Europske komisije u kojem su eksplicitno upozorene da prije početka gradnje Pelješkog mosta moraju riješiti spor s Bosnom i Hercegovinom, navode iz Izetbegovićeva ureda.

“Unatoč svim upozorenjima Hrvatska je potpisivanjem ugovora o izgradnji mosta nastavila s implementacijom spornog projekta, a Bosna i Hercegovina će o tome obavijestiti o tome Europsku komisiju koja financira izgradnju mosta te poduzeti druge korake kako bi zaštitila svoje pravo koje joj pripada po Konvenciji UN-a o pravu mora”, stoji u izjavi.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić priopćio je, reagirajući na potpisivanje ugovora o izgradnji Pelješkog mosta, da to predstavlja “nekorektan i nedobrosusjedski postupak, koji ne uvažava međunarodne standarde i već ranije predočene činjenice i interese države Bosne i Hercegovine”.

“Ponovo ću se obratiti i premijeru [Hrvatske, Andreju] Plenkoviću i nadležnom komesaru Evropske komisije, kao i svim drugim relevantnim faktorima, i ponovo ću insistirati da se zaustavi izgradnja dok BiH ne ostvari svoje puno pravo pristupa otvorenom moru prema važećoj UN Konvenciji”, naveo je Zvizdić u priopćenju, prenosi Tanjug agenciju Fena.

On je ocijenio da je “nerazumljiva činjenica da unutar nadležnih BH institucija nije postignut konsenzus u vezi sa slanjem protestne note Republici Hrvatskoj u vezi s ovim pitanjem i zaštitom interesa BiH, iako su predložili i Predstavnički dom BiH i Savjet ministara BiH”.

Oporbene stranke u Bosni i Hercegovini optužile su u ponedjeljak vladajuće strukture u toj zemlji, a posebice dužnosnike iz Stranke demokratske akcije (SDA), zbog izostanka reagiranja na potpisivanje ugovora o početku gradnje Pelješkog mosta te su zatražili intervenciju kod Europske komisije kako bi se zaustavila provedba tog projekta kojega smatraju štetnim po interese BiH.

Vladajuća bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) ocijenila je u priopćenju objavljenom u Sarajevu nedopustivim potpisivanje ugovora o gradnji Pelješkog mosta prije nego što su riješena otvorena granična pitanja između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Upozorila je pritom da bi vlasti BiH ukoliko gradnja ipak počne mogle pokrenuti postupak protiv Hrvatske pred nekim od međunarodnih sudova.

Pristup otvorenom moru

U priopćenju iz SDA ističu kako je neprihvatljivo početi gradnju mosta “na štetu teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine”.

“Prije početka gradnje mora se ratificirati ugovor o granici BiH i Hrvatske koji su 1999. potpisali tadašnji predsjednici BiH i Hrvatske Alija Izetbegović i Franjo Tuđman”, stoji u priopćenju.

U SDA drže kako BiH mora imati osiguran pristup otvorenome moru sukladno Međunarodnoj konvenciji o pravu mora.

Kako drže u SDA-u, gradnja mosta bila bi zakonita i legalna tek kada BiH utvrdi da pristup otvorenom moru odgovara toj konvenciji i kada BiH na to da suglasnost.

Iz SDA su pozvali  Europsku komisiju da se aktivno uključi u rješavanje ovog pitanja.

Ne dogodi li se to, Bosna i Hercegovina će biti primorana putem međunarodnih sudova tražiti zaštitu svojih prava, dodali su.

Izvor: Agencije