Oglasi

Izetbegović i Radončić: Od najgorih uvreda ka novom političkom braku

Povijest političkih odnosa ove dvije stranke ne daje garanciju za stabilnost i čvrstinu borbe za očuvanje integriteta i suvereniteta zemlje.
Novi pokušaj stvaranja partnerstva pokušava se staviti u okvir borbe dviju političkih sujeta Arhiva

Ako u politici sve počinje od riječi, razgovori lidera Stranke demokratske akcije i Saveza za bolju budućnost o mogućoj koaliciji u državnoj i entitetskoj vlasti u Bosni i Hercegovini mogli bi pasti na često citiranim stihovima srpskog pjesnika Branka Miljkovića – „ubi me prejaka reč“.

Novi pokušaj stvaranja partnerstva nakon vrlo teških i grubih riječi izrečenih od Bakira Izetbegovića i Fahrudina Radončića jednog drugom, pokušava se staviti u okvir borbe dviju političkih sujeta.

I ako bismo sudili samo na temelju dijela međusobnih ličnih uvreda takav bi se zaključak mogao izvesti. Na konferencije za medije nakon posljednjeg sastanka stranačkih delegacija na visokom nivou Radončić je rekao da ni on, ni Izetbegović, niti ijedan drugi lider, nema pravo na vlastite sujete.

„Nismo više u predizbornoj kampanji gdje padaju teške reči. Dešava se da se nakon izbora situacija naglo mijenja u negativnom smislu. Kao ozbiljni ljudi moramo raditi da dođemo do jedinstvenog bloka“, kazao je Radončić.

Lider SBB-a je tada pozvao javnost da ne brine o njihovim sujetama.

'Ni za Bajram ne ide u džamiju'

Već godinama, a posebno tokom predizborne kampanje uoči nedavno održanih Općih izbora, javnost u Bosni i Hercegovini svjedočila je razmjeni privatnih uvreda Radončića i Izetbegovića. Radončić je Izetbegovića nazvao političkim kretenom i kukavicom, Izetbegović Radončića isfrustriranim političkim gubitnikom koji ni na Bajram ne ide u džamiju. Lične uvrede su se nizale jedna za drugom, a intenzitet je rastao kako se približavao izborni dan. Obojica su kategorično tvrdili da pomirenje nije moguće.

Ali druge optužbe ostavile su mnogo dublji i neizbrisiv trag u političkom životu BiH i odnosima ove dvojice bošnjačkih političara, a one se nikako ne mogu svrstati u okvire borbe dviju sujeta.

Lider SBB-a Fahrudin Radončić diskvalificirao je svog političkog protivnika tvrdnjama da je Izetbegović ne čelu bošnjačke državne mafije. Optužbe su išle dalje do tvrdnji da predsjednik SDA stoji iza niza ubistava za koje se opravdano sumnja da imaju političku pozadinu. U mnogo intervjua Radončić ja optužio Izetbegovića i SDA da su mu „napakovali“ sudski proces, samo tri mjeseca nakon što je postignut prvi dogovor o koalicionom partnerstvu dvije stranke.

U intervjuu za bh. javni servis, Radončić je rekao da Izetbegoviću ne može oprostiti činjenicu da su tokom pretresa imovine, nakon hapšenja, članovi njegove porodice i maloljetna djeca bili na nišanu dugih cijevi pripadnika specijalne policije. Medij, čiji je Radončić osnivač, objavio je da je Izetbegović član Muslimanskog bratstva, te da je bio suradnik UDBA-e u vrijeme dok je njegov otac Alija Izetbegović bio u zatvoru zbog optužbi da je imao namjeru rušiti ustavni poredak bivše Jugoslavije.

Strast međusobnih optužbi

„Radončić je u svjedočenju na suđenju u slučaju Keljmendi u Prištini izjavio da su Bošnjaci odgovorni za početak rata u Bosni i Hercegovini i to mu ne mogu oprostiti“, tvrdio je lider SDA Bakir Izetbegović. Lider SBB-a demantirao je ove tvrdnje i najavio da će, ukoliko se Izetbegović ne izvini, pokrenuti tužbu za klevetu. Radončić, prema mišljenju Izetbegovića, ne može biti lider Bošnjaka, jer ne liči na njih i ne dijeli njihove vrijednosti. Nikad nije došao na dženazu u Potočare, nikad na Kovače, mezarje u starom dijelu Sarajeva gdje su uglavnom sahranjeni pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine poginuli u posljednjem ratu.

Radončiću je stavljano na teret i da je bio suradnik KOS-a pod kodnim imenom Šćepo.

„Bošnjaci se s razlogom pitaju zašto je on tu, što je došao, šta mu je cilj“, izjavio je jednom prilikom Izetbegović aludirajući na Radončićevo sandžačko porijeklo.

Sadržaj ovih međusobnih optužbi, njihova dubina i strast kojom su prikupljene, upakovane i prezentirane javnosti pokazuju da borba dvojice lidera nije samo puko odgovaranje na provokacije i korištenje predizborne prilike za diskvalificiranje protukandidata. Priprema za obračun, temeljito traganje za činjenicama koje bi same ili u propagandnom obliku mogle biti upotrijebljene objektivnom promatraču sugeriraju strateški pristup aktera.

Obojica stranačkih lidera koristili su u ovim optužbama priliku da pristupe povjerljivim informacijama sa pozicija koje su godinama obavljali, Izetbegović na mjestu člana Predsjedništva BiH, iz institucija sigurnosno-obavještajnog karaktera na čijem su čelu bili njegovi stranački kadrovi, a Radončić na mjestu ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine. Radončić ima svojevrsnu obavještajnu mašinu u najčitanijoj dnevnoj novini „Dnevni avaz“ kojoj Izetbegović nije uspio parirati na medijskom planu, iako je bilo pokušaja osnivanjem dnevnog lista „Faktor“ i sličnih.

Teret temeljnog nepovjerenja

Na kraju, pitam sebe, a i vas, da li biste blisko, bez zazora i nepovjerenja, surađivali na vrlo ozbiljnim pitanjima i projektima sa osobama koje su vođe državne mafije, koji čitave narode optužuju za početak rata, koje vam pripremaju atentat i „pakuju“ sudske procese, koje su iz nekih svojih neprijateljskih razloga došle u BiH iz susjedne zemlje, koje su bivši suradnici UDBE i KOS-a i da ne nabrajam dalje. Ja ne bih.

Trebaju li stranke koje su ovakve političke ličnosti formirale i vode ih, sarađivati? Moraju, jer ih na to obavezuje izborni rezultat, a posebno ako postoje državni interesi koje treba zastupati i braniti i ako imaju ovakvu podršku biračkog tijela kakvu imaju SDA i SBB. Kakva će biti saradnja političkih subjekata čiji su odnosi opterećeni temeljnim nepovjerenjem, svjedočili smo u godinama iza nas.

Povijest političkih odnosa ove dvije stranke ne daje garanciju za stabilnost i čvrstinu borbe za očuvanje integriteta i suvereniteta zemlje, njenih političkih, ekonomskih i drugih interesa. Stranka demokratske akcije u pregovorima o potencijalnim koalicijama nudi sve, a u primjeni dogovora ne drži riječ, bar tako tvrde lideri stranaka koje su sa SDA vodile koalicijske pregovore. Savez za bolju budućnost se komfornije osjeća u opoziciji, pa i kad uđe u vlast prevlada želja za očuvanjem komfora.

Posljednji primjer je ponašanje SBB-ovih ministara u Vladi Federacije BiH kada su u nekoliko bitnih odluka preglasali ministre iz SDA zajedno sa ministrima iz HDZ-a BiH. O tome hoće li članovi stranačkih foruma, odlučujući i dalje o bitnim temama, moći zanemariti činjenicu da se dvojica lidera ozbiljno i teško međusobno optužuju u SDA i SBB dugo se neće javno govoriti.

Ako razgovore SDA i SBB tretiramo kao mogući politički brak, a navodni državni interes kao dijete, zbog trajno i nepopravljivo narušenih odnosa partnera, država bi mogla završiti kao delinkvent. Jer, ne postoji ovdje sukob dviju sujeta. Ovo je frontalni rat političkih koncepata, lišenih dilema o ideološkim razlikama i o sistemu vrijednosti, rat pojedinačnih i grupnih interesa koji se vodi svim raspoloživim sredstvima. Povremeni pregovori i povlačenja su dio taktičke igre dok jedan ili drugi takmac ne doživi političku smrt.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.