Oglasi

'Izbrisani' u Sloveniji bez novčane odštete

Evropski sud za ljudska prava nije uvažio žalbu 'izbrisanih' i podržao je odluku slovenskog suda kojim je riješeno pitanje.
Slovenija ima veliki pravi roblem s ljudima koje je odmah nakon osamostaljenja izbrisala iz liste državljanaReuters

Evropski sud za ljudska prava odbio je u četvrtak pritužbu na zakon kojim je Slovenija popravila, odnosno riješila pitanje "izbrisanih", ljudi iz nekadašnjih jugoslavenskih republika, kojima je 1991. godine odbijeno slovensko državljanstvo, a time i pravo boravka u novonastaloj državi i druga pripadajuća prava.

Spomenuti zakon donesen je 2013. godine, nakon presude Ustavnog suda Slovenije da su postupci prema "izbrisanima" bili nezakoniti, te je odredio mogućnost obeštećenja u upravnom postupku.

Osobe koje su godinama bile bez ikakvog statusa i prava, a koje su pokrenule upravni postupak, mogle su dobiti odštetu od 50 eura za svaki mjesec dok im nije vraćen domicil.

Veću odštetu mogli su zahtijevati samo putem sudske tužbe.

'Bijedna i mizerna odšteta'

Nije poznato koliko je ljudi tražilo ili dobilo takvu odštetu, no protiv zakonskog rješenja žalilo se Evropskom sudu za ljudska prava 212 "izbrisanih".

Presudom u slučaju "Atanasovski i drugi protiv Slovenije", Evropski sud je presudio da je osporavani zakon korektan, a naknada poštena te žalbu "izbrisanih" odbio.

Bivši ministar za javnu upravu Gregor Virant izjavio je u četvrtak da je takvu presudu suda u Strasbourgu očekivao te da nikad nije sumnjao da je zakon kojega je pripremao dobar.

"Očekujem da mi se oni koji su se zbog zakona na mene nabacivali blatom izvinu", kazao je Virant.

Drugog mišljenja je nekadašnji ustavni sudija Matjaž Krivic, koji  godinama nudi pravne usluge i savjete "izbrisanima" koji su nezadovoljni zakonskim rješenjem i ukazuju na štetu koja im je bila počinjena.

"Predviđena odšteta za 'izbrisane' je bijedna, mizerna", kazao je Krivic te dodao da će pripremiti grupnu žalbu veće skupine nezadovoljnih za slovenske sudove.

Slučaj "izbrisanih" u Sloveniji još nije pao u zastaru, a konačni rok za žalbe na zakon ističe sredinom iduće godine, tvrdi Krivic.

Bez državljanstva i dokumenata

Prema podacima koji su iznošeni u medijima kada je slučaj "izbrisanih" bio aktuelan, oko 26.000 ljudi ostalo je bez dokumenata te radnih i socijalnih prava nakon osamostaljenja Slovenije, jer nisu aplicirali za slovensko državljanstvo nakon osamostaljenja, ili im je ono odbijeno.

Riječ je o neslovencima iz drugih republika bivše Jugoslavije, ali i njihovim potomcima koji su bili rođeni u Sloveniji.

Slovenci rodom prema tada donesenom zakonu za državljanstvo nisu trebali aplicirati, jer im se republičko državljanstvo automatski računalo kao državljanstvo novonastale države.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.