Oglasi

Izborni proces u BiH je u vlasništvu političkih stranaka

Na općim izborima 2018. godine zabilježen je rekordan broj izbornih nepravilnosti, kaže Dario Jovanović iz Koalicije Pod lupom.
Izborni period u Bosni i Hercegovini traje 180 dana i među najdužim je na svijetu, kaže Dario JovanovićAl Jazeera

U Bosni i Hercegovini je potrebno unaprijediti kvalitet provođenja izbora, upozorio je Dario Jovanović iz Koalicije za slobodne i poštene izbore Pod lupom, nekoliko dana nakon što je Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine raspisala lokalne izbore u ovoj zemlji, koji bi trebali biti održani 4. oktobra. U intervjuu za Al Jazeeru kaže da je na posljednjim općim izborima 2018. godine u Bosni i Hercegovini zabilježen rekordan broj izbornih nepravilnosti, poput kupovine glasova, uslovljavanje otkazima ili nuđenje novog zaposlenja u zamjenu za glas...

"Stiče se utisak da političke stranke u Bosni i Hercegovini rade što god žele i da za njih zakoni ne važe kao za ostale građane/ke", rekao je Jovanović, dodajući da do 140.000 stranačkih ljudi bude angažirano na izborni dan, koji zastupaju interese političkih subjekata, a ne građana birača.

  • Centralna izborna komisija raspisala je lokalne izbore za 4. oktobar, ali strahuje se od ugroženosti samog izbornog procesa zbog nedostatka finansijskih sredstava. Očekujete li da će taj problem biti prevaziđen?

- Izbori u Bosn i i Hercegovini, u prosjeku, koštaju 8,5 miliona konvertabilnih maraka [4,3 miliona eura] - bez troškova stalne izborne administracije. Oko 4,5 miliona KM [2,3 miliona eura] potroši se na naknade članova biračkih odbora. Ovaj novac već je obezbijeđen kroz budžete lokalnih zajednica (opština i gradova) i Brčko distrikta. Dakle, preostali iznos od oko četiri miliona KM [oko dva miliona eura] nije obezbijeđen, zbog neusvajanja budžeta institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2020. godinu.

Neprihvatljivo je da dio novca za provedbu lokalnih izbora 2020. godine još uvijek nije obezbijeđen i ta činjenica može ozbiljno ugroziti izborni proces. Koalicija Pod lupom uputila je dopis predsjedavajućem Vijeća ministara Bosne i Hercegovine u kojem tražimo da Vijeće ministara učini sve što je u skladu sa važećim zakonima kako bi se odmah osigurala neophodna sredstva za blagovremene pripreme i organizaciju lokalnih izbora. Nadamo se da će se pronaći adekvatan način da se što hitnije osiguraju neophodna sredstva za pravovremeno organizovanje i provedbu izbora. Prije svega, zbog svih građana/ki Bosne i Hercegovine, s obzirom da su izbori Ustavom zagarantovano pravo svim punoljetnim državljanima/kama ove zemlje.

  • Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik ranije je rekao da CIK BiH nije ovlašten da odlučuje o tome hoće li izbori biti odgođeni zbog korona virusa te da tu nadležnost nema ni Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. Je li takvo tumačenje ispravno?

- Koalicija Pod lupom imala je jasan stav da CIK BiH mora raspisati lokalne izbore 2020. godine 150 dana prije izbornog dana, u skladu sa Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine, a što je i učinjeno 7. maja. Dakle, nije bilo zakonske mogućnosti odgađanja raspisivanja izbora, niti valjanih argumenata za odgađanje izbora, koji se trebaju održati pet mjeseci nakon datuma raspisivanja. Odgađanje raspisivanja izbora moglo je dovesti do nesagledivih posljedica i neizvjesnosti kada bi se naredni lokalni izbori mogli održati, pogotovo uzevši u obzir nerazumno dug izborni period i rokove usljed kojih je, zapravo, nemoguće predvidjeti razvoj vanrednih okolnosti pet mjeseci unaprijed.

S druge strane, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine je mogla, i još uvijek može u vremenu prije izbornog dana, izmijeniti izborno zakonodavstvo i na osnovu, eventualno, novih izbornih pravila omogućiti odgađanje izbora. Ipak, nije dobro mijenjati izborna pravila u izbornom periodu, a u skladu sa preporukama Venecijanske komisije, takva praksa nije preporučljiva čak niti u izbornoj godini. CIK BiH, takođe, ima mogućnost odgoditi izbore [izborni dan] najkasnije 30 dana od dana koji je određen za glasanje na redovnim izborima, u slučaju da izbore nije moguće provesti u skladu sa odredbama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

Koalicija Pod lupom stava je da je potrebno pratiti razvoj epidemiološke situacije prouzrokovane korona virusom te, u slučaju ugroženosti javnog zdravlja i vanrednih okolnosti, izbore prolongirati u razumnom roku prije izbornog dana odlukom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Javni je interes i demokratski princip je slobodno izražavanje volje na izborima i biranje predstavnika u vlasti, a učestalost održavanja izbora je međunarodni standard u izborima. Uskraćivanjem te mogućnosti na period koji nema roka niti naznake kada bi se izbori mogli održati narušava ove principe, ali i Ustavom zagarantovana prava.

  • Kako gledate na sam izborni proces u Bosni i Hercegovini? Mnogo je optužbi na račun CIK-a BiH, od način izbora članova u to tijelo do samog kredibilitet članova koji sjede u njemu.

- Na posljednjim opštim izborima 2018. godine posmatrači/ce Koalicije Pod lupom zabilježili su rekordan broj izbornih nepravilnosti od kada Koalicija Pod lupom posmatra izbore. Stiče se utisak da političke stranke u Bosni i Hercegovini rade što god žele i da za njih zakoni ne važe kao za ostale građane/ke. Ovo je omogućeno tromošću izborne administracije i istražnih organa u otklanjanju i procesuiranju izbornih nepravilnosti. U predizbornom periodu posmatrači/ce Koalicije Pod lupom zabilježili su stotine slučajeva izbornih nepravilnosti, kao što su nedozvoljeni pritisci na birače/ice, kupovina glasova, uslovljavanje otkazima ili nuđenje novog zaposlenja u zamjenu za glas, zloupotreba javnih resursa u svrhu kampanje, neažurirani birački spiskovi u pojedinim opštinama, nezakonita trgovina mjestima u biračkim odborima, zabranjeno plaćeno političko oglašavanje prije početka kampanje te druge vrste nepravilnosti tokom glasanja i u procesu utvrđivanja rezultata izbora na izborni dan. Opšti izbori 2018. godine nisu održani u demokratskoj atmosferi, u kojoj su birači/ce mogli slobodno i bez pritisaka odlučivati o svojoj izbornoj volji. Sve navedeno ukazuje na potrebu nužnog unapređenja kvaliteta provođenja izbora u Bosni i Hercegovini.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ključni problem izbora u Bosni i Hercegovi je to što je izborni proces u potpunosti politizovan i u vlasništvu političkih stranaka. Do 140.000 stranačkih ljudi bude angažovano od političkih subjekata samo na izborni dan, u ulogama članova/ica stalne izborne administracije i biračkih odbora, stranačkih posmatrača i/ili kandidata/kinja na izborima. To je ogromna stranačka mašinerija, koja, prije svega, zastupa i štiti interese političkih subjekata, a ne građana birača. Zapravo, jedini nestranački aspekt izbornog dana su nestranački, građanski posmatrači izbora.

Ta politizacija izbornog procesa ogleda se i u angažmanu stranački podobnih osoba na pozicije u stalnoj izbornoj administraciji, u ulogama članova/ica izbornih komisija na svim nivoima. Posljednji primjer smjene i reizbora starih i izbora novih članova CIK-a BiH te likovanje političkih subjekata koji su uspjeli reizabrati ili izabrati politički podobne osobe za članove CIK-a BiH, kao i onih političkih subjekata koji se bune zbog toga što su sa tih pozicija smijenjeni ili nisu reizabrani/izabrani njihovi politički favoriti, ne samo da do kraja demaskira sada i neskriveni politički uticaj na izbor stranačkih ljudi na pozicije članova CIK-a, već je politički licemjerno i pogubno po društvo u cjelini. I to nije ništa novo. Godinama se na sličan način biraju stranački poslušnici na pozicije članova stalne izborne administracije na svim nivoima, a koja bi, po zakonu, morala biti nezavisna i oslobođena od bilo kakvog političkog uticaja u svom radu. Sve navedeno ruši integritet izbornog procesa i smanjuje povjerenje građana u izbore. Sedam od deset građana misli da izbori u Bosni i Hercegovini nisu slobodni i pošteni.

  • Ranije ste kritizirali da je predug izborni proces u Bosni i Hercegovini, jer traje 180 dana od dana raspisivanja izbora do objave službenih rezultata. Zašto mislite da taj period treba skratiti?

- Izborni period u Bosni i Hercegovini traje 180 dana i među najdužim je na svijetu. Primjera radi, izborni period u nama susjednim državama u prosjeku traje između 40 i 60 dana. Pojedini segmenti izbornog procesa u Bosni i Hercegovini, kao što su registracija političkih subjekata za učešće na izborima i ovjera kandidatskih listi te glasanje putem pošte, traju od 75 do 105 dana, što je neprihvatljivo i bezrazložno dugo. Samo na konačne rezultate izbora čekamo 30 dana.

Predugi izborni rokovi opterećuju politički život i izborni proces te u praksi dovode do toga da imamo svega 18 mjeseci vremena između izbornih ciklusa. To, u kontekstu neodgovornosti i nepovjerenja, a što su glavna obilježja bh. politike, posebno pred izbore, i u državi gdje je za formiranje vlasti ponekad potrebno i 15 mjeseci nakon izbora, dovodi do stanja permanentne izborne kampanje i izostanka konkretnih reformskih unapređenja. Koalicija Pod lupom smatra da je potrebno skratiti sve izborne rokove od datuma raspisivanja izbora do datuma potvrđivanja rezultata izbora, umjesto sadašnjih 180, na najviše 120 dana.

  • Kako tumačite spajanje lokalnih i općih izbora? Izbori u Bosni i Hercegovini trenutno se održavaju svake dvije godine. Zbog kratkog razmaka između općih i lokalnih izbora, stvara se dojam da izborni proces u zemlji nikada ne prestaje.

- Spajanje opštih i lokalnih izbora na isti dan nije dobra ideja i protivna je praksama u izborima, jer skoro sve države svijeta imaju razdvojene opšte (parlamentarne) od lokalnih izbora, a najčešće još i predsjedničke kao zasebne izbore. Uzimajući u obzir kompleksnost izbornog sistema u Bosni i Hercegovini, spajanje izbora na isti dan bi značilo da će svaki građanin/ka glasati na ukupno šest glasačkih listića za različite izborne utrke na različitim nivoima vlasti. Takođe, to bi značilo da građani/ke imaju priliku iskoristiti pravo glasa svake četiri godine, što je rijetko i može ugroziti dosegnute demokratske standarde. Ono što je, eventualno, moguće razmotriti je održavanje opštih i lokalnih izbora u istoj godini (naprimjer u aprilu i oktobru iste godine), ali je potrebno argumentovano razgovarati o prednostima i manama takvog rješenja.

U ovom kontekstu napominjem da je jedna od preporuka OSCE ODIHR-a da bi se izbori za kantonalne skupštine trebali održavati u sklopu lokalnih, a ne opštih izbora u Bosni i Hercegovini. Ovo bi bilo dobro rješenje i rasteretilo bi izborni proces na izborni dan za opšte izbore.

  • Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemlja koja nema instituciju vanrednih izbora. Koliko bi uvođenje mogućnosti vanrednih izbora uozbiljilo političku scenu u Bosni i Hercegovini, koja je uvijek turbulentna, na granici sukoba?

- Koalicija Pod lupom stava je da je potrebno pokrenuti parlamentarnu i vanparlamentarnu raspravu o uvođenju instituta vanrednih izbora, vodeći računa o složenosti ustavnog uređenja Bosni i Hercegovini, imajući u vidu da postoje četiri nivoa vlasti. U Bosni i Hercegovini postoje definisani rokovi za konstituisanje zakonodavnih institucija vlasti (parlamenata na različitim nivoima), i to bez propisanih sankcija za nepoštivanje rokova, što ih, na neki način, obesmišljava, ali ne i rokovi za formiranje vlada, kao najznačajnijeg dijela izvršne vlasti na različitim nivoima. To dovodi do toga da izvršna vlast ne mora ni biti konstituisana nakon izbora (kao što je trenutno slučaj u entitetu Federacija Bosna i Hercegovin), što onda obesmišljava postojanje izbora i glasanje na izborima.

Vanredni izbori su mehanizam koji najčešće postoji u izbornom zakonodavstvu drugih država svijeta. Zbog kompleksnosti ustavnog uređenja i izbornog sistema u Bosni i Hercegovini te ustavima definisanog perioda trajanja mandata od četiri godine, potrebno je uzeti sve moguće aspekte u obzir pri razmatranju ovog rješenja, uključujući i moguće negativne posljedice.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.