Oglasi

Izborna komisija: Milanović i Grabar-Kitarović u drugom krugu

Izborna komisija donijela je odluku o nepotpunim rezultatima izbora jer je na biračkom mjestu Barilović utvrđena nepravilnost.
Zoran Milanović, Kolinda Grabar-Kitarović, Dalija OreškovićNajveći broj glasova osvojio je Milanović (562.779), a zatim Grabar-Kitarović (507.626)Igor Kralj/Pixsell - Arhiva

Državno izborno povjerenstvo (DIP) Republike Hrvatske na konferenciji za medije izvijestilo je o rezultatima glasanja za izbor predsjednika Republike Hrvatske na izborima održanim u nedjelju. 

Prema odluci o nepotpunim rezultatima izbora, u drugi krug izbora, koji će biti održan 5. siječnja 2020., idu Zoran Milanović i Kolinda Grabar-Kitarović, prenosi agencija Anadolija.

DIP je donio odluku o nepotpunim rezultatima izbora za predsjednika jer je na biračkom mjestu Barilović u Karlovačkoj županiji utvrđena nepravilnost za koju je ocijenjeno da je tehničke, administrativne prirode: u biračkim kutijama pronađen je veći broj glasačkih listića od registriranog broja birača koji su pristupili izborima.

Izbori će u Bariloviću biti ponovljeni 29. prosinca, no, kakvi god rezultati na tom mjestu bili, oni neće promijeniti sadašnji ishod izbora s obzirom na to da navedeno biračko mjesto ima 209 birača, a razlike među kandidatima mjere se u tisućama glasova, naveo je predsjednik DIP-a Đuro Sessa.

Sessa: Izbori prošli mirno i staloženo

"Izbori su, po ocjeni svih, prošli vrlo mirno, staloženo", ocijenio je Sessa.

Na predsjedničkim izborima bilo je regisitrirano 3.719.532 birača, od čega je glasalo 1.903.853 birača ili 51,19 posto.

Važećih listića bilo je 98,83 posto, a 1,17 posto nevažećih, što je Sessa ocijenio napretkom, jer je taj postotak na ranijim izborima bio veći.

Najveći broj glasova osvojio je Zoran Milanović – 562.779, zatim Kolinda Grabar-Kitarović – 507.626, Miroslav Škoro – 465.703, Mislav Kolakušić – 111.916, Darijo Juričan – 87.882, Dalija Orešković – 55.163, Ivan Pernar – 44.057, Katarina Peović – 21.387, Dejan Kovač – 18.107, Anto Đapić – 4.001 i Nedjeljko Babić – 3.014 glasova.

Na izbore je izašlo približno 100.000 glasača više nego na prošle predsjedničke izbore u prvom izbornom krugu prije pet godina.

Na 124 biračka mjesta, koliko ih je bilo u inozemstvu, najveći broj glasova osvojila je Grabar-Kitarović, a slijede je Škoro i Milanović.

Sessa se osvrnuo se na činjenicu da Zakon o izborima za predsjednika Republike Hrvatske datira iz 1992., zbog čega je ocijenio da je dijelom zastario te dodao kako je njegova eventualna izmjena na zakonodavcu.

Pitanje izborne šutnje

Izborna šutnja, koja je također obuhvaćena tim zakonom, nije postojala, ustvrdio je Sessa, ocijenivši izbornu šutnju "atavizmom iz vremena kada je Zakon utvrđen" i kada je medijski prostor bio potpuno drugačiji s obzirom na broj medija danas i 1992.

"Trebalo bi uvesti ili stroža pravila i sankcije za kršenje izborne šutnje ili izbornu šutnju potpuno isključiti", naveo je Sessa te dodao kako mnoge zemlje nemaju izbornu šutnju, koja za cilj ima odrediti vrijeme u kojem birači mogu mirno promisliti o svom izboru.

Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske, na čelu s predsjednikom Đurom Sessom i članicama DIP-a Anom Lovrin i Vesnom Fabijančić Križanić, zahvalilo je medijima koji su pratili i pomogli izborni proces "uglavnom razboritim, uravnoteženim i istinitim izvještavanjem", kao i svim članovima izbornih odbora i tijela te biračima, prenosi Anadolija.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.