Izbori za novog lidera Sijera Leonea

Izborna kampanja bila je obilježena sporadičnim nasiljem između pristalica dviju stranaka.

Birališta su u subotu otvorena za oko 2,6 miliona stanovnika Sijera Leonea pozvanih na parlamentarne, predsjedničke i lokalne izbore, koji će biti ispit demokratije za tu državu nakon desetogodišnjeg građanskog rata (1991-2002), koji je s oko 120.000 žrtava jedan od najkrvavijih u novijoj afričkoj historiji.

Izbori će prvi put biti održani u organizaciji Vlade, a ne pod okriljem Ujedinjenih naroda (UN), koji su od 1999. godine prisutni u Sijera Leoneu.

Za predsjednika se takmiči osam kandidata, među kojima je favorit sadašnji predsjednik Ernest Koroma, kandidat Kongresa cijelog naroda (APC), izabran prvi put 2007. godine, koji se kandidirao za drugi i po Ustavu posljednji mogući mandat.

Posmatrači ne isključuju drugi izborni krug, u koji bi mogao ući bivši komandant vojne hunte, koji je vladao 1996. godine, Julius Maada Bio iz Stranke naroda Sijera Leonea (SLPP).

Izborna kampanja bila je obilježena sporadičnim nasiljem između pristalica dviju stranaka.

Masovna korupcija

Kao i druge države zapadne Afrike, i Sijera Leone je politički podijeljen po etničkim razlikama.

Tako narod Mende i drugi narodi sa juga podržavaju kandidata SLPP-a, a predsjednika narod Temne i drugi narodi sa sjevera i zapada.

Koroma je u pet godina uspio obnoviti osnovnu infrastrukturu uništenu građanskim ratom, kao što su ceste i elektromreža, no provedbu je obilježila masovna korupcija, kaže analitičar Lansana Gberie, autor knjige Prljavi rat zapadne Afrike.

Sijera Leone, država od oko šest miliona stanovnika, jedna je od najsiromašnijih u svijetu, uprkos ležištima dijamanata, boksita, željeza i nafte.

Nezaposlenost se kreće između 60 i 65 posto među mladim ljudima, koji su najbrojnija demografska grupa u državi.

Analitičari tvrde da Koromin mandat nije bio katastrofalan, no pravi ispit ta će afrička država proći nakon izbora kada poraženi pokaže kako će se nositi s porazom.

Krvavi dijamanti

Bivša britanska kolonija, Sijera Leone je neovisnost stekla 1961. godine. Ujedinjeni revolucionarni front je 30 godina poslije pokrenuo pobunu na istoku.

O okrutnostima tokom građanskog rata svjetska javnost mogla se upoznati filmom Krvavi dijamant s Leonardom di Caprijem u ulozi plaćenika i Djimonom Hounsouom u ulozi siromašnog ribara iz plemena Mende koji je zarobljen i prisiljen kopati dijamante.

Prodajom dijamanta, kao i drugih rudnih afričkih bogatstava Afrike, korumpirane vlade kontinenta finansiraju lokalne i građanske ratove.

Sijeraleonski dijamanti, koje je bivši liberijski predsjednik Charles Taylor poklonio manekenki Naomi Campbell, poslužili su kao jedan od dokaza Međunarodnom sudu za ratne zločine za tu državu da ga proglasi krivim za trgovinu dijamantima kojim se kupovalo oružje za pobunjenike u Sijera Leonu.

Izvor: Agencije

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.