Oglasi

Izbori u SAD-u: Republikanci očekuju osvajanje Senata

Demokrati, manjinska stranka u Predstavničkom domu, lako mogla izgubiti kontrolu i nad Senatom.
Obama bi mogao ostati bez posljednjeg uporišta u KongresuAP

Više od 146 miliona Amerikanaca s pravom glasa u utorak je pozvano da izaberu kompletan saziv Predstavničkog doma i trećinu saziva Senata, a ankete ukazuju na to da će Republikanska stranka osvojiti kontrolu nad cjelokupnim Kongresom.

"Bitka za Senat" mogao bi biti naziv američkih parlamentarnih izbora u utorak 4. novembra na kojima bi Demokratska stranka, već manjinska u Predstavničkom domu, lako mogla izgubiti kontrolu i nad Senatom i tako predsjednika Baracka Obamu ostaviti bez posljednjeg uporišta u Kongresu.

Više od 146.000.000 Amerikanaca s pravom glasa u utorak je pozvano izabrati svih 435 zastupnika u Predstavničkom domu, koji se potpuno obnavlja svake dvije godine.

U tom domu republikanci imaju većinu od 2010. godine i prema svim anketama tu će prevlast neupitno i zadržati. Štoviše, analitičari smatraju da će razliku u broju mandata s postojećih 234-201 i povećati.

Republikanci preuzimaju

Izbori za Senat parcijalni su jer se svake dvije godine obnavlja trećina mandata te će se od ukupno stotinu mjesta popunjavati njih 36. Demokrati imaju većinu 53-45 uz dva nezavisna zastupnika. Republikanci žele kontrolu i nad tim kongresnim domom, a za taj plan demokratima moraju preoteti šest mandata.

Po posljednjim anketama objavljenim u nedjelju republikanci mogu zadovoljno trljati ruke jer nekolicina njihovih kandidata pretekla demokrate u nekoliko ključnih senatskih utrka. Politički analitičari mahom predviđaju da će republikanci uspjeti osvojiti Senat.

Mnogi stručnjaci analiziraju zašto demokrati gube izbore kad ekonomski pokazatelji sugerišu da bi trebalo biti obrnuto. Nezaposlenost je na 5,9 posto što je najniže u zadnjih šest godina. Kada se Obama 2009. trsio da zemlju izvuče od finansijskog kolapsa nezaposlenost je bila deset posto.

Zaposlenost u zemlji raste 52 mjeseca zaredom, a ekonomija je u trećem kvartalu narasla 3,5 posto u usporedbi s recesijom 2007-2009.

Mnogi birači, međutim, još nisu osjetili stvaran učinak oporavka i Obamina je popularnost toliko nisko da ga demokrati ne žele u svojoj kampanji.

Stranka predsjednika u drugom mandatu obično ostvaruje lošije rezultate na kongresnim izborima u sredini njegova mandata, a Obami se k tome zamjera što nije odlučnije djelovao u krizama u Siriji i Ukrajini te u borbi protiv ebole.

Paraliza u odnosima 

Republikansko osvajanje Senata, međutim, malo će toga učiniti da okonča postojeću blokadu u odnosima Obame i Kongresa. U Senatu je za usvajanje većine legislative potrebna je ionako 'supervećina' od 60 glasova, pa su republikanci i dosad mogli lako blokirati sva nastojanja demokrata.

S druge strane, republikanci sigurno neće požnjeti takav izborni uspjeh da bi sami došli do 60 mandata. Republikanski Senat imao bi zato veće ovlasti kad je u pitanju budžet i mogao bi blokirati Obamina imenovanja na ključne državne pozicije.

Stranku bi senatska pobjeda također dobro pozicionirala uoči predsjedničkih izbora 2016. godine.

Demokrati su očito zabrinuti i stranka posljednjih dana sve više troši na izbornu kampanju u nadi da će u posljednji tren okrenuti trend.

Birališta se otvaraju šaroliko i zavise od odluke vlasti pojedinih država. Neke države Nove Engleske kreću već u šest ujutro (podne po srednjeevropskom vremenu), ali ima i onih u kojima se birališta otvaraju tek u deset sati po lokalnom vremenu. Zadnja će se birališta zatvoriti na Aljasci i na Havajima, u srijedu prijepodne po srednjeevropskom vremenu.

Izborni rezultati neće možda biti odmah poznati. Dvije države, Louisiana i Georgia, održat će drugi krug 6. decembra, odnosno 6. januara ako nijedan kandidat ne dobije apsolutnu većinu, a mogućnost za to je velika zbog nezavisnih kandidata.

Fokus na eboli

Ove godine političari imaju dodatni problem - kako privući pažnju glasača. Po anketama, Amerikanci su fokusirani na vijesti o problemima s ebolom i ISIL-om, a izbornu kampanju ih pobliže prati samo petnaestak posto.

Osim što biraju nove kongresnike i senatore, Amerikanci će u utorak izabrati i 36 od 50 guvernera saveznih država i na hiljade lokalnih zakonodavaca.

U pojedinim državama glasuju i o lokalnim zakonskim prijedlozima, točnije o ukupno 140 šarolikih državnih i lokalnih pitanja u rasponu od legalizacije marihuane, minimalne cijene satnice, poreza na zaslađena pića do hidrauličkog lomljenja stijena (fracking) za crpljenje plina iz škriljevca.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.