Oglasi

Izbori u Makedoniji: Rješenje ili novi problem

Hoće li glavna vladajuća stranka u Makedoniji na vanredne izbore, za koje međunarodna zajednica smatra da nema uslova?
Osim izbora lokalnih vlasti, stanovnici Skoplja birat će gradonačelnikaAP

Piše: Daniel Evrosimoski

Slikom mačke koja stoji ispred uperenog pištolja sa tekstom „Predajem se: Nema izbora 24. aprila“, posrednik Evropske unije u rješavanju makedonske političke krize Peter Vanhoutte na Twitteru je nagovijestio ono što je zatim i zvanično saopštio američki ambasador - Makedonija još nije spremna za vjerodostojne izbore.

U zajedničkom izvještaju ambasadori SAD-a i Evropske unije procjenjuju da nisu ispoštovani uslovi za izbore 24. aprila, a koje su prošlog ljeta potpisali lideri četiri najveće partije u skopskom naselju Pržino, prema kojem je nazvan i sporazum. Ambasadori navode da birački spisak i mediji ostaju glavni problem.

VMRO-DPMNE insistira na tome ne postoje prepreke da se izbori održe 24. aprila. Opozicijski SDSM nema namjeru učestvovati na izborima. Najveća albanska stranka DUI kaže kako je na istoj liniji sa stavovima međunarodne zajednice, dok iz preostale albanske partije koja učestvuje u pregovaračkom procesu, DPA, nema nikakvih reakcija.

Pržinskim sporazumom duboka kriza u koju je upala zemlja početkom prošle godine i objavljivanjem brojnih prisluškivanih razgovora glavnih funkcionera u zemlji trebala je dobiti političko i pravno razrješenje. Izbori su trebali da budu na kraju ovog procesa, kao konačna volja makedonskih građana.


'Predajem se: Nema izbora 24. aprila', napisao je Vanhoutte [Twitter]

Pregovori su išli teško i uz opstrukcije. Nakon nekoliko presedana i probijanja rokova, sada treba da se odluči - prijevremeni izbori ili odgađanje.

Makedonsko Sobranje je već glasalo o vlastitom raspuštanju, ali do kraja dana još su moguće dvije opcije - izbori za dva mjeseca ili da se odluka o raspuštanju parlamenta poništi, a izbori odgode.

'Zarobljena država'

Politički analitičar Arsim Zekolli smatra kako je kriza počela još izbacivanjem opozicije iz parlamenta krajem 2012. godine i ona se samo ponavlja kroz različite forme, ali sa istom suštinom.

„Sa jedne strane imamo državni i institucionalni aparat zarobljen od vladajućih partija VMRO-DPMNE i DUI, koje ne žele da odstupe od apsolutističke kontrole. Dok sa druge strane imamo opoziciju, društvo i međunarodnu zajednicu, koji žele vratiti ravnomjernu podjelu vlasti. Debata oko izbora je debata oko instrumenta, ali spor se sastoji od dijametralno suprotstavljenih ciljeva dviju strana. Prostor za pronalazak kompromisnog rešenja je sve uži“, kaže on.

Zekolli dodaje da se "prolongiranjem krize produžava unutrašnja erozija". To će se odraziti i na socijalnu sliku građana i dodatno će pojačati linije podjele političkih elita, navodi. Po njemu, smjena izvršne vlasti bez dubinskih sistemskih promjena koje bi uključile i partije iz opozicije i cjelokupno društvo je uzaludna.

„Ukoliko samo površno promotrite sve krize kroz koje zemlja prolazi posljednjih 15 godina, naći ćete da se obim krize, spornih pitanja i neusaglašavanja samo povećavaju, dok volja, spremnost i moć za njihovo rješenje slabi i usložnjava ih“, kaže on.

Šteta je već učinjena, smatra Zekolli i ona teško može da se nadoknadi od sadašnjih političkih elita. Sve je više lidera, ali sve manje ideja i vizija za pokretanje građana. Ipak, krize iznjedruju nove snage i likove koji mogu ponuditi izlaz iz status quo situacije, navodi.

Bure baruta

Budućnost Makedonije nikada nije bila neizvjesnija, navodi se u posljednjoj analizi Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES), sa sjedištem u Ljubljani.


Zijad Bećirović, direktor IFIMES-a [Ustupljeno Al Jazeeri]

Direktor instituta Zijad Bećirović kaže kako Makedonija nije postigla unutrašnju harmoniju i sve više postaje binacionalna država, jer lideri vladajuće makedonsko-albanske koalicije Nikola Gruevski i Ali Ahmeti svjesno produciraju etničku napetost.

Smatra kako bi početak demokratskih procesa mogao predstavljati snažan impuls demokratizacije, ne samo Makedonije već i regiona, koji ima krhak mir i ranjivu stabilnost.

„Makedonija predstavlja tipičan primjer države gdje je demokratija zakazala, a kada zakaže demokratija, takvu situaciju potrebno je deblokirati. To u Makedoniji mogu uraditi Specijalno tužilaštvo i specijalni sud, koji mora biti osnovan, jer redovni sudovi u Makedoniji nemaju kapaciteta, ali ni hrabrosti da procesuiraju najteže slučajeve organizovanog kriminala i korupcije, koji je intenzivno prisutan u Makedoniji. To će otvoriti neophodan i neizbježan proces 'degruevizacije' Makedonije, nešto slično kao što je počelo u Hrvatskoj kroz proces 'desanaderizacije'“, kaže on.

Bećirović dodaje da su negiranje makedonskog identiteta, masovno prisluškivanje, teška ekonomska situacija i iseljavanje mladih veliko breme za državu. Međutim, glavni problem vidi u izbjegličkoj krizi, koja bi se mogla rješavati preko Makedonije.

„Zbog toga je važno da se osujeti ta namjera i spriječi izazivanje oružanog konflikta u Makedoniji za tuđe interese i potrebe. Dolazak najmanje pola miliona izbjeglica na makedonsku-grčku granicu, ukoliko se zaustavi njihov slobodan protok, jeste bure baruta, koje će sasvim sigurno eksplodirati. Makedonija ne smije pristati na takvu igru EU“, upozorava.

Nepovjerenje i pesimizam

Dok su lideri zauzeti pregovorima i prepucavanjem, kao da nemaju dovoljno vremena da čuju građane i njihovo mišljenje o krizi. Instituti koji ispituju javno mnijenje to redovno čine.

Prema istraživanju Međunarodnog republikanskog instituta (IRI), obavljenog u oktobru prošle godine, samo 33 posto ispitanika je vjerovalo kako će četiri partije uspješno provesti Pržinski sporazum.


Ilina Mangova [Ustupljeno Al Jazeeri]

Ilina Mangova, direktorica programa instituta, kaže kako je smanjeno povjerenje građana u institucije i njihovu sposobnost da se suoče sa problemima. Dodaje i kako građani sve više negativno doživljavaju političke partije.

„Nepovjerenje u političke partije je povećano za 11 procenata posljednju godinu i polovina građana nema povjerenje u njih. Takođe, u javnosti nema dovoljno uvjerenosti u integritet cjelokupnog izbornog procesa – da su ispunjeni uslovi za fer i demokratske izbore, da su institucije sposobne da se suoče sa potencijalnim izbornim nepravilnostima i da je njihov glas na izbornom danu tajan“, ukazuje.

Mangova kaže kako velika distanca u stavovima glavnih političkih partija o rješavanju ključnih reformskih pitanja održava osjećaj nesigurnosti kod građana.

„Pesimizam o budućnosti zemlje se popeo na najviši nivo u posljednjih pet godina. Prisutan je u odnosu povjerenja u demokratske i ekonomske kapacitete zemlje, kao i u odnosu prema izvjesnosti euroatlantskih integracija Makedonije. Sve ovo dalje može negativno da utječe na motiviranost građana da učestvuju i doprinose demokratskim i ekonomskim procesima u zemlji“, kaže Mangova.

I dok partije promišljaju svoj sljedeći potez, politička kriza umjesto da se rješava, izgleda da se samo produbljuje.

U poruci ambasadora SAD-a i EU pozivaju se partije da ostanu posvećene sporazumu iz Pržina i da rade na neophodnim mjerama kako bi se izbori održali što je ranije moguće. Kao alternativa se spominje 5. juni.

To bi bili peti parlamentarni izbori u Makedoniji u posljednjih 10 godina, a četvrti po redu koji su prijevremeni.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.