Oglasi

Izbori u BiH: Ko se plaši kamera i čitača otisaka prstiju

Da li će BiH usvojiti izmjene zakona za uvođenje savremenih tehnologija u izborni proces i opreme koja bi koštala do 13 miliona KM.
Za kritičare prijedloga sporno je odakle će se prikupiti sredstva za kupovinu opreme, kako će se provesti proces javne nabavke, ali i to da li se radi o kršenju privatnosti građanaEPA

Uvođenje videonadzora na birališta u Bosni i Hercegovini te skeniranje glasačkih listića tokom općih izbora u oktobru ove godine prijedlog je zakona koji je još jednom podijelio stranke i javnost u ovoj zemlji.

Ipak, i njegovi predlagači i protivnici, iako generalno podržavaju uvođenje savremenih tehnologija u izborni proces, svjesni su da gotovo nema vremena za njegovu provedbu ako ga usvoji i Dom naroda Parlamenta BiH.

Dom naroda je prije nekoliko dana odgodio izjašnjenje o zahtjevu Predstavničkog doma za razmatranje ovih predloženih izmjena Izbornog zakona po hitnom postupku.

Također je zatraženo od Centralne izborne komisije BiH, Agencije za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka BiH, Vijeće ministara BiH i Agenciju za javne nabavke BiH, da sljedeće sedmice dostave mišljenje o predloženom zakonu.

Za kritičare prijedloga sporno je odakle će se prikupiti sredstva za kupovinu opreme i obuku za njeno korištenje, kao i vrijeme koje je potrebno da se provede proces javne nabavke, ali i pitanje da li se radi o kršenju privatnosti građana.

S druge strane, opozicione stranke odgovaraju da su protiv ovakvih tehnologija oni koji “varaju na izborima, jer bi upravo ovakve izmjene zakona to spriječile”.

“Njima odgovara ovakvo stanje, jer mogu manipulirati voljom građana”, kaže Damir Bećirović, zastupnik Demokratske fronte u Predstavničkom domu Parlamenta BiH i jedan od predlagača zakona.

Objašnjava da se u prijedlogu izmjene zakona navode skeneri za glasačke listiće kojim bi se skenirali glasovi te web kamere koje bi bile postavljene na biračkim mjestima. Također, dodaje, tražilo se i uvođenje biometrijskih čistača otisaka prsta. Prema njegovim riječima, postojale su ranije procjene da bi uvođenje savremene tehnologije u izborni proces koštao od tri do 13 miliona KM.

“Nama je jasno da je kratak period za provedbu, da postoje javne nabavke i da je taj proces komplikovan, ali s druge strane postoji mogućnost posuđivanja opreme koja se može koristiti. Imate države koje mi smatramo totalitarnim, države koje nisu uređene, koje su nastale raspadom SSSR-a, u kojima sva biračka mjesta imaju web kamere, i svi građani koji imaju pristup internetu imaju mogućnost da gledaju šta se događa na biračkom mjestu. Imaju nevidljivu tintu, a nama bi i prozirne glasačke kutije bile napredak, ali do sad kada se išlo s tim uvijek se govorilo da nema sredstava, sve se radi da ne dođe do pomaka u izbornom procesu”, kaže Bećirović.

Potrebna saglasnost svih stranaka

Protiv ovih izmjena zakona su Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Zastupnica SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Dušanka Majkić naglašava da njena stranka nije protiv uvođenja novih tehnologija u izborni proces, nego je, dodaje, protiv načina na koji je to predloženo.

“U većini evropskih zemalja, ako već sve kopiramo od njih, olovka i papir su jedini elementi izbornog procesa. Postoji bezbroj načina da se to zloupotrijebi. Tačno je da sadašnji izborni proces prate određene neregularnosti, ali je trebalo raditi na tome da se to promjeni, a ne izabrati nepouzdan, neprovjeren i nejasan sistem za koji nema nijednog odgovora kada je u pitanju bezbjednosni aspekt”, kaže Majkić koja dodaje da se o ovakvim izmjenama zakona trebalo misliti mnogo ranije, a ne uoči izbora.

S ovim stavom slaže se i Suad Arnautović, član Centralne izborne komisije BiH, koja više godina vodi kampanju za uvođenje novih tehnologija u izborni proces. Kako kaže Arnautović, CIK je predložio da se o tome izradi strategija i akcioni plan za njeno provođenje što je prihvatilo Vijeće ministara BiH, ali do sada nije još formiralo grupu koja bi za to bila zadužena.

“Smatramo da je važno da to usvoji i Parlament BiH, zato što je to generacijski projekat o kojem treba postići apsolutni konsenzus, političku saglasnost svih aktera u političkoj areni, to je pitanje u kojem nema opozicije i pristalica, to su stvari za koje su nekim državama, naprimjer u Bugarskoj, organizirani referendumi. Zato smo insistirali da se u Parlamentu usvoji strategija i iz te strategije akcioni plan sa tačno naznačenim mjerama koje bismo uveli na izborima 2018, mjerama koje bismo uradili u srednjoročnom periodu, te dugoročnim mjerama - a to je internet glasanje”, objašnjava Arnautović.

Biometrijski podaci

Što se tiče predloženih izmjena zakona, Arnautović kaže da je prijedlog za njega konfuzan, a i za CIK koji bi to morao implementirati, jer naprimjer nije jasno kada se skeniraju glasački listići, da li ubacivanjem u glasačku kutiju, nakon glasanja ili istresanjem listića iz glasačke kutije.

“Vezano za kamere i čitač otisaka prstiju, zakonodavac je ipak morao da konsultira nadležna tijela za zašitu ličnih podataka i ministarstvo sigurnosti, da se razjasni da li je to u skladu ili u suprotnosti sa propisima koji reguliraju zaštitu ličnih podataka. Druga stvar, ne možete kao predlagač da nemate podatak koliko ima biometrijski pohranjenih podataka i otisaka prstiju, jer onaj ko nema biometrijski pasoš i novu ličnu kartu, taj nije u tom sistemu. Ako ste jednom biraču uskratili mogućnost da glasa, to je problem.”

Međutim, Bećirović smatra da bi najbolje bilo koristiti biometrijski otisak u izbornom procesu, jer, dodaje, postoje vrlo loši birački spiskovi.

“U martu su skinuli 4.000 umrlih osoba sa biračkog spiska, imate osoba koje više nemaju državljanstvo, nemaju ni dokumente, imate neke nove koje imaju dokumente a nisu na biračkom spisku, tako da bi najidealnije bilo korištenje baze CIPS-a i biometrijskog otiska.”

Koalicija Pod lupom koja prati izborni proces u BiH nedavno je objavila da se najviše prigovora koji se tiču neregularnosti na izborima tiču biračkih odbora, odnosno njihovih članova preko kojih stranke utječu na rezultate.

“Mi imamo 5.600 biračkih mjesta, a u biračkim odborima se u osnovi kradu, poništavaju glasovi. Zbog toga smo tražili i uvođenje čitača otisaka", kaže Bećirović.

S druge strane, Majkić tvrdi da se takvi procesi ne mogu tek tako uvoditi u zemlji u kojoj postoji toliki stepen nepovjerenja te da treba postojati saglasnost svih stranaka.

Da li će i Dom naroda Parlamenta BiH usvojiti predložene izmjene zavisi od podrške HDZ-a 1990, koji je već saopćio da će to uraditi.

"Budući je HDZ 1990 od svog utemeljenja do danas u svakom izbornom ciklusu na vlastitoj koži osjetio sto znači kada o rezultatima izbora odlučuju birački odbori i kutije sa glasačkim listićima,a ne iskazana volja građana, neupitna je naša spremnost da kao stranka podržimo sve tehničke izmjene koje će voditi povećanju transparentnosti izbornoga procesa", navodi se u saopćenju ove stranke.

Ipak, pojedini zastupnici smatraju da će se izmjene zakona odgađati, jer su svi svjesni da će se on teško provesti ako se usvoji.

Izvor: Al Jazeera