Oglasi

Izbori u BiH: Apstinenti uporno biraju istu vlast

Apstinenti upornim odbijanjem da iskoriste izborno pravo već desetljećima učestvuju u izboru vlasti.
Članove Predsjeništva Bosne i Hercegovine izabrali su i oni koji nisu glasali na izborima, kažu analitičariArhiva

Opći izbori u Bosni i Hercegovini su završeni, poznati su članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine i konture svih parlamenat u ovoj zemlji. Od prvih preliminarnih rezultata, koje su već u izbornoj noći počele objavljivati političke stranke, a zatim i Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine u narednim danima, u javnosti se najviše govorilo o izboru Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva, lošem rezultatu Saveza za bolju budućnost Bosne i Hercegovine Fahrudina Radončića, velikom broju nevažećih listića i navodnim izbornim krađama.

Ono o čemu se nije uopće govorilo, a što je, prema mišljenju nekolicine političkih analitičara u zemlji, ponovo odredilo konačni rezultat izbora je veliki broj apstinenata i relativno mala izlaznost na izborima. Kao i u prethodnim izbornim ciklusima, i ovoga puta se pokazalo da su apstinenti važna i jaka izborna sila i da oni tvrdoglavim ponašanjem "uporno biraju vlast".

Razlozi zbog kojih građani u toliko velikom broju ne učestvuju na izborima su mnogobrojni, kaže politička analitičarka iz Sarajeva Ivana Marić, ističući kako su najvažniji činjenica da većina ne misli kako njihov glas može koristiti da se naprave promjene u zemlji. Većina je razočarana političkim stanjem u zemlji i ne vidi jasnu razliku između onih koji obnašaju vlast i onih koji ih žele naslijediti u tom poslu.

Mala izlaznost prednost za nacionalne stranke

"To je već postala navika da 45 posto otprilike, čak i više, birača i građana, ustvari, ne izlazi na izbore. Međutim, to nije samo do birača, nego i do loše ponude i do toga da ne vide razliku među političarima i da njihov glas neće ništa promijeniti, to jest da ne vide da će biti nešto drugačije, ili ne vide nadu u bilo kojem od političara, bilo da je vlast ili opozicija. Mislim da bi se situacija znatno promjenila kada bismo imali malo efikasnije političare, kad bi se pojavio neko karizmatičan, neko ko ima dovoljno snage da 'ponese' narod."

Marić podsjeća na slučaj Željka Komšića, koji je 2010. godine dobio ogromnu podršku birača, jer su bili razočarani politikama koje su vođene u periodu do 2010. godine. Ali, podcrtava, ništa značajno se neće promijeniti sve dok "izborno pravo" ne postane "izborna obaveza".

"Mislim da takav kandidat bio Željko Komšić 2010. godine, ali onda je postigao kontraefekt, jer je dodatno demotivirao te birače, koji su tada možda izašli i koji su bili razočarani nekim strankama koje su bile do tada na vlasti. To je odluka birača, dok ne uvedemo zakon i dok se izborno pravo ne uvede kao izborna obaveza, mislim da nećemo puno postići o tome. Mislim da je za 50 posto birača svejedno ko će biti vlast i da je to osnovni razlog zbog kojeg ne izlaze na izbore."

Marić ispravnom i istinitom smatra konstataciju da apstinenti biraju vlast, a kao ilustraciju navodi i govor koji je u izbornoj noći održao novoizabrani član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, u kojem se, između ostalog, za osvojeno mjesto zahvalio i onima koji nisu iskoristili svoje pravo i glasali na izborima.

"To jeste tačno, naravno, jer smo vidjeli odmah u izbornoj noći, Šefik Džaferović se zahvalio i biračima, ali i onima koji nisu birali, jer je svjestan da je ovih 50 posto koji nisu birali doprinijelo njegovoj pobjedi. Mnogim ljudima zato nije jasno zašto se tako računa, jer što je veća izlaznost građana, to su rezultati bolji za umjerenije stranke. Zbog toga se stalno forsira na izlaznosti, a nacionalne stranke ne pozivaju na što veći izlazak, jer bi tako njihovi rezultati bivali sve lošiji, ali umjerenij stranke s umjerenom politikom i nenacionalnom politikom. Sigurno je da je od ovih 50 posto koji ne izlaze 35 posto je njihovo, a 15 posto za nacionalne stranke. Sigurno je da bismo imali potpuno drugačije rezultate da smo imali veću izlaznost."

Siromaštvo i bijeda korijen apstinencije

Apstinencija na izborima je fenomen koji korijene u Bosni i Hercegovini ima u siromaštvu i bijedi, kaže politički analitičar iz Sarajeva Esad Bajtal, a depresija izazvana decenijskim beznađem proizvodi otpor prema glasanju.

"Prije svega, apstinencija je ovdje velika i izazvana je činjenicom da je društvo u jednoj fazi - zapravo, ta faza traje od 90-tih - ogromnog siromašta, privredne, ekonomske, pa i moralne propalosti. U takvoj atmosferi i klimi građanima nije ni do čega. Glad, bijeda i sirotinja njih usporavaju u životno-egzistencijalnom smislu, čine ih apstinentima, njima se ne izlazi iz kuće da odlaze na biračka mjesta, na kojima vladaju takve atmosfere kakve smo tokom ovih izbora vidjeli da vladaju."

Bajtal kaže da je izlaznost čak i manja nego se to zvanično tvrdi i da je problem izlaska na izbore samo jedan u nizu koji prati izborni proces. Za Bajtala su izbori u velikoj mjeri bili "neregularni", čime problem apstinencije gubi na primarnosti kada govori o izbornom procesu, danu glasanja i objavi izbornih rezultata.

"Drugo, sama izlaznost je nešto u šta ja ne vjerujem. Vjerujem da je apstinencija još veća. Dakle, vlastima, ovima koje su do sada bile i koje su organizirale izbore, odgovara priča o velikoj izlaznosti, pa su je 'navukli' na 53 i nešto više posto. Odgovara i javnosti. Realno, njima odgovara što manja izlaznost, jer tada lakše izlaze nakraj upotrebom i zloupotrebom i iskorištenosti i neiskorištenosti i svakih drugih listića. Ubacivanjem mrtvih na liste... Ništa nije regularno. Vidjeli smo da je preko 400 građana interveniralo i prijavilo je neregularnosti u izbornom danu. Svi nezavisni posmatrači također su prijavili neregularnosti. Čuli smo ljude čiji roditelji mrtvi 'glasaju', odnosno nalaze se na izbornim listama, vidjeli smo incidente na izbornim mjestima, i sve to CIK-u nije poslužilo da poduzme bilo šta ozbiljno, racionalno i demokratski."

Fenomen izbornog inženjeringa

Apstinencija u dobroj mjeri odlučuje o ishodu glasanja, kaže Bajtal, pa tako i u Bosni i Hercegovini. Ali, ono što je, po njegovom mišljenju, mnogo veći problem jeste izborni inženjering, koji je bio izraženiji na ovogodišnjim općim izborima nego ikada prije.

"Dakle, tačno je da velika apstinencija u svakom društvu može odlučivati o izbornom ishodu, u svakom normalnom društvu. Međutim, kod nas, i kada bi svi mi izašli, 100 posto, rezultati ne bi bili ništa bolji, jer rezultati nisu zbir glasova građana, nego učinak izbornog inženjeringa, i to smo ovaj put jasnije vidjeli nego na svim ranijim izborima, iako se ništa nije promijenilo u načinu dolaska do izbornog rezultata."

Oko pola miliona nevažećih glasačkih listića, sumnje u pravilnost brojanja glasova i ogromna apstinencija građanja u pravu da provedu izborno pravo tri su stvari koje su značajno odredile konačan ishod općih izbora u Bosni i Hercegovini održanih prije devet dana.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.