Oglasi

Izbori u Bavarskoj: Politički kraj za Horsta Seehofera?

Politički analitičar iz Njemačke Martin Brusis smatra da će se trenutni šef CSU-a povući ili da će na stranačkoj konvenciji biti smijenjen.
Neugebauer i Brusis ističu da budućnost njemačke kancelarke Merkel i vladajuće koalicije zavisi od izbora u HessenuEPA

Izbori u Bavarskoj, na kojima je Kršćansko-socijalna unija (CSU) ostvarila najgori reuzultat od 1950, osvojivši samo 37 posto glasova, otvorili su mnoštvo pitanja, od kojih je dio vezan za političke sudbine njemačke kancelarke Angele Merkel i ministra unutrašnjih poslova Horsta Seehofera.

Odmah nakon objave rezultata izbora, sadašnji i bivši funkcioneri CSU-a su direktno i indirektno  Seehofera pozvali da da ostavku i prepusti vodstvo nekim novim vjetrovima.

Tako je bivši šef CSU-a Erwin Huber svom nasljedniku Seehoferu preporučio da prepusti to mjesto nekom drugom.

Huber je isto to uradio nakon izbora 2008. godine, kada je CSU, također, izgubio apsolutnu većinu.

Političar CSU-a i premijer pokrajine Schleswig-Holstein Daniel Guenther je nakon poraza zatražio drastične promjene u ponašanju političara te stranke i predložio kadrovske promjene.

Seehofer je bio i samokritičan, te je kazao kako kadrovske promjene nisu za isključiti.

Kazao je kako su svi zamjenjivi, a pogotovo on.

“Ja sam predsjednik stranke i za takav razvoj na izborima naravno preuzimam suodgovornost. Nju prepoznajem i s njom ću se suočiti”, kazao je Seehofer.

Kritike Wolfganga Schaeublea

Morao je Seehofer štititi i samu kancelarku Merkel, nakon kritike njenog stranačkog kolege i predsjednika Bundestaga, Wolfganga Schaeublea, koji je kazao da Merkel “više nije nesporna”.

Merkel je obećala vratiti povjerenje glasača.

Naglasila je kako se očekuje da će njen CDU i CSU "djelovati na jedinstven način.

Iako je izgubio apsolutnu većinu, te će morati koalirati sa nekim od manjih stranaka, CSU nije jedini gubitnik izbora.

Socijaldemokratska partija (SPD) pala je na 9,7 posto, čime je prepolovila svoju podršku i ostvarila najgori rezultat ikad na regionalnim izborima.

Na izborima su profitirali Zeleni (17,5 posto), Slobodni birači (11,6 posto), ali Alternativa za Njemačku (10,2) posto. Slobodni demokrati (FDP) su dobili 5,1 posto glasova, pa su tako ponovno uspjeli ući u pokrajinski Parlament.

CSU je počeo pregovore o ulasku u koaliciju sa Slobodnim biračima, strankom za koju su u većem dijelu Njemačke ljudi jedva i čuli.

Jedini pokrajinski parlament u kojem su zastupljeni je upravo bavarski, ali su im rezultati ovih izbora rekordni.

Politički analitičar i profesor na Slobodnom univerzitetu u Berlinu Gero Neugebauer kaže za Al Jazeeru da rezultati izbora znače dodatni korak u pravcu prilagođavanja bavarskog stranačkog sistema na uslove u državi i drugim njemačkim saveznim državama.

“Ideološki polovi sistema nisu više SPD i CSU, nego Zeleni i AfD. Nema više nijedne stranke sa apsolutnom većinom, nego jedna velika stranka, koja može praviti koaliciju sa jednom manjom. “Trojka” (još) nije potrebna. Princip podrazumijevanja, CSU: Bavarska = CSU, CSU = Bavarska, je teško oštećen. Težina CSU-a u Uniji i državi će postati manja. O političkom kraju Horsta Seehofera će se razgovarati tek početkom 2019. nakon formiranja vlade u Bavarskoj (5.11) i na stranačkoj konvenciji CDU-a početkom decembra”, ističe Neugebauer.

Navodi da za kancelarku Merkel izbori u Bavarskoj imaju manju važnost nego parlamentarni izbori u Hessenu.

“Kada je u pitanju Bavarska, ona može ukazati na Seehoferovu sukrivicu zbog loših rezultata. On je ciljano izazivao konflikte u koaliciji, vjerujući da će tako ojačati svoju ulogu i ulogu CSU-a”, pojašnjava Neugebauer.

Seehofer će se povući

Smatra da će rezultat AfD-a, koji po riječima Neugebauera nije onakav kakav je ta stranka očekivala i koji se može objasniti kroz podršku vjernih desnih populista i protestnog potencijala iz drugih stranaka, doprinijeti jačanju stranačkog sistema desno od sredine.

“CSU, Slobodni birači, AfD i FDP su dobili skoro dvije trećine glasova. AfD će, uprkos konkurenciji “ljevice”, moći držati svoju poziciju, ali možda ne na tom nivou”.

Politički analitičar iz Njemačke Martin Brusis smatra da će se Horst Seehofer povući ili da će na stranačkoj konvenciji biti smijenjen.

“Seehofer je sa svojom kritikom Angele Merkel oslabio CSU u političkoj sredini, više nego što ga je osnažio na desnoj strani. Seehoferova politika, ipak, nije najvažniji uzrok za gubitke CSU-a, nego prije svega je to simptom za strukturne dileme narodne partije CSU. Njoj sve manje uspijeva da integrrira različite biračke miljee u Bavarskoj – katoličko stanovništvo, koje je vezano za domovinu, a koje živi na selu, urbanu srednju klasu koja je manje orijentirana na tradicionalnim, materijalnim, vrijednostima i socijalno slabije grupe, starije i mlađe generacije, kao i autohtone Bavarce i brojne građane iz drugih dijelova Njemačke i Evrope. Polarizirane debate kao što su one o izbjegličkoj krizi štete CSU-u kao narodnoj partiji, jer nisu dobri za srednju poziciju stranke. Ali, ako se CSU pozicionira kao antiimigracijska stranka ili kao kosmopolitska stranka, onda gubi podršku kod liberalno-kršćanskih ili konzervativnih birača”, ističe Brusis.

Izbjeglička kriza

On, kao i Neugebauer, ističe da budućnost njemačke kancelarke i vladajuće koalicije zavisi od izbora u Hessenu.

“Ako tamošnja crno-zelena koalicija bude smijenjena, kritike na račun njemačke kancelarke i CDU-a će rasti, tako da se tada može računati na smjenu. Ali, ako CDU na tim izborima bude potvrđena kao vodeća vladajuća stranka, onda će to stabilizirati poziciju kancelarke i dat će joj vremena da sama odluči ko će biti njen nasljednik”, navodi Brusis.

Kada je u pitanju rezultat AfD-a, Brusis kaže da je ta stranka dobila 10 posto glasova tako što je mobilizirala ljude koji nisu birali.

Podsjeća, ipak, da je ta stranka dobila manje glasova nego 2017. na izborima za Bundestag.

To, navodi Brusis, ukazuje na činjenicu da je uspjeh AfD-a bazirao na navodnoj ugroženosti zbog dolaska migranata i izbjeglica.

Vlada je, zaključuje, uspjela prenijeti dojam da taj problem ima pod kontrolom i da su se dolasci znatno smanjili.

Izlaznost na izborima je bila daleko veća nego prije pet godina.

Sada je ona iznosila 72,4 posto, dok je 2013. godine iznosila 63,6 posto.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.