Izbor sudija u Srbiji: Konkurs za jednog, funkcija za dvojicu

Netransparentnost je odlika u donošenju skoro svih važnih odluka u radu sudova, čije je vrhovno tijelo Visoki savet sudstva (Arhiva)

Isuviše je primjera u Srbiji da se poslije brojnih proklamovanih reformi trećeg stuba vlasti (sudstva) nije mnogo odmaklo od početka i da je pravosuđe, zapravo, rak-rana svih pokušaja demokratizacije društva. Zato i ne čudi činjenica da Poglavlje 23 u pregovorima sa Evropskom unijom, koje treba da približi Srbiju evropskim vrijednostima koje se tiču pravosudnog sistema, nema šanse da u skorije vrijeme bude zatvoreno.

Netransparentnost je glavna odlika u donošenju skoro svih važnih odluka u radu sudova, čije je vrhovno tijelo Visoki savet sudstva – VSS, koje, iako krovna kuća zakonitosti, i samo deluje nezakonito. Za ovu samo naizgled smjelu tvrdnju dobro će poslužiti najnoviji oglas za izbor sudija, koji ne samo da je netransparentan, nego je i nezakonit, jer će, ukoliko Narodna skupština Srbije da saglasnost prijedlogu VSS-a i de iure i de facto 48 sudija biti izabrano bez oglasa, a sa ostalih 66 i bez ikakvih kriterijuma. Kako je to moguće?

Organizacije koje su članice radne grupe za Poglavlje 23 Nacionalnog konventa za Evropsku uniju traže od Visokog saveta sudstva da javnosti dostavi informacije o biografijama svih prijavljenih kandidata, podatke o vrednovanju njihovog rada, uključujući ocjenu i materijal na osnovu kojeg je ona ustanovljena, mišljenja svih sudija suda iz koga potiče svaki od kandidata, zapisnike koje je Vrhovni kasacioni sud dostavio Visokom savetu sudstva sa opštih sjednica Vrhovnog kasacionog suda tokom 2018. godine na kojima su se sudije tog suda izjašnjavale o kandidatima za izbor, kao i obrazložene odluke o izboru. Odgovora nije bilo.

“Uputili smo ovaj zahtev jer je neophodno da se proces učini javnim, da i građani budu zainteresovani za to kako izgleda sam odabir, da znaju ko su sudije koje će, možda, u nekom trenutku sedeti preko puta njih u sudnici. Imajući u vidu da su u toku izmene Ustava koje se odnose na reformu pravosuđa, kao i na sastav pravosudnih saveta, to jest Visokog saveta sudstva i budućeg Visokog saveta tužilaštva, smatramo da je neophodno pokazati zrelost i sposobnost ovih tela da donose nezavisne i nepristrasne odluke, posebno prilikom izbora sudija i tužilaca”, objašnjava Milan Antonijević, direktor Komiteta pravnika za ljudska prava – JUKOM i koordinator radne grupe za Poglavlje 23.

Ni sudije ne znaju kriterije

Prema riječima Miodraga Majića, sudije Apelacionog suda u Beogradu, sam proces počinje tako što se objavi oglas za izbor na koje se zainteresovani kandidati prijavljuju.

“Sudovi iz kojih je kandidat i za koji konkuriše na sednicama zatvorenim za javnost tajno glasaju da li mu daju podršku ili ne. Materijal sa tog glasanja, zajedno sa biografijom kandidata i njegovim rezulatatima rada, šalje se pred komisiju. Sa svakim kandidatom se obavlja razgovor. Šta se na tim razgovorima dešava, koji su kriterujumi da neko bude odabran ili ne, kako glasi obrazloženje odluke – o tome, međutim, ne znamo ništa”, kaže Majić.

U to ko će biti izabran najčešće nisu upućene ni same sudije, a na pitanje na osnovu kojih kriterija se sudije biraju – sliježu ramenima. Nemaju odgovor ni na pitanje ko odlučuje o tome da li će neko postati sudija i na osnovu čega je neko dobio priliku da dijeli pravdu. Odgovora nema jer se sve odvija daleko od očiju javnosti.

Visoki savet sudstva 23. februara 2018. godine objavio je oglas za izbor sudija u 46 osnovnih i 28 prekršajnih sudova u Srbiji. Oglas je objavljen u Službenom glasniku, a odnosio se na popunjavanje 22 slobodna sudijska mjesta u Prvom osnovnom sudu u Beogradu, sedam u Trećem osnovnom sudu u Beogradu, deset u Osnovnom sudu u Novom Sadu, te tri u Pančevu i jedno sudijsko mjesto u Osnovnom sudu u Vršcu. Takođe, slobodnim su oglašena i sudijska mjesta u prekršajnim sudovima, i to: dva u Valjevu, po jedno u Zrenjaninu, Kragujevcu i Smederevu, dva u Novom Sadu i 14 u Beogradu. Dakle 43 sudije u osnovnim i 23 u prekršajnim sudovima.

Predstavka Narodnoj skupštini Srbije

O tome šta se dalje događalo sa oglasom saznajemo od sagovornika iz Beograda i Novog Sada, koji su se požalili da mediji u Srbiji kojima su se obraćali ove činjenice ne smiju ni da objave iako se skoro sve može pročitati i na internetskim stranicama Visokog sudskog saveta.

O cijelom slučaju postoji i predstavka članovima skupštinskog Odbora za pravosuđe, ali i svim poslaničkim klubovima u Narodnoj skupštini Srbije, pa i onom najvećem i najvažnijem – vladajuće Srpske napredne stranke.

Nakon što je sproveo zakonom predviđeni postupak, VSS je na sednici od 26. novembra 2018. godine donio odluku o prijedlogu kandidata koji se prvi put biraju na sudijsku funkciju i prijedlog dostavio Narodnoj skupštini 30. novembra, zahtevajući da Narodna skupština odlučuje po hitnom postupku.

Ovom odlukom, koja će najvjerovatnije biti i konačna, predloženo je, što je i najintrigantnije u ovoj priči – 39 sudija za Prvi osnovni sud u Beogradu, deset kandidata za Treći osnovni sud u Beogradu, te 17 u Novom Sadu, četiri u Pančevu i dva u Vršcu, što je ukupno 72 sudije u osnovnim sudovima. Što se tiče prekršajnih sudija. predložen je prijem troje sudije u Valjevu, po dva u Vršcu, Zrenjaninu, Kragujevcu i Smederevu, četiri u Novom Sadu i 17 u Beogradu. Ukupno 32 prekršajne sudije. Dakle, sve zajedno 104, pa ispada da će biti primljeno čak 48 sudija više nego što je oglašeno slobodnih mjesta. Odatle i zaključak da je upravo toliko i primljeno nezakonito. jer će svakom pravniku, ali i građanima izvan pravne struke, biti jasno da je legalan samo izbor onog broja kandidata koji je i naveden u oglasu ili konkursu.

Konkuriralo čak 1.200 kandidata

Sagovornici ukazuju da je Visoki savet sudstva donio odluku da se predloži veći broj kandidata od broja slobodnih mjesta koja su objavljena u oglasu – ali bez obrazloženja kako i zašto su odobrili baš ovaj broj sudija i koji su bili kriterijumi kada se zna da se na oglas prijavilo čak 1.200 kandidata.

To se decidirano navodi i u predstavci Skupštini Srbije i podseća na odredbu Člana 50, stav 4 Zakona o sudijama, koja propisuje jasna i stroga ograničenja u pogledu predlaganja kanidata za sudije. Ova odredba propisuje da Visoki savet sudstva predlaže Narodnoj skupštini jednog kandidata za izbor na jedno sudijsko mjesto.

Međutim, uprkos nesumnjivim imperativnim ograničenjima, Visoki savet sudstva je donio odluku i Narodnoj skupštini za navedene sudove predložio znatno više od jednog kandidata od broja slobodnih mjesta koji je objavljen u oglasu. Ovakvo nezakonito postupanje Viskog saveta sudstva dovešće do toga da se za sudije izaberu i kandidati mimo oglasa, odnosno da se za sudije izaberu kandidati i bez objavljenog oglasa, piše u predstavci.

U predstavci piše i da predlaganje kandidata za sudije u broju koji prevazilazi broj slobodnih mjesta koja su objavljena u oglasu govori o tome da se Visoki savet sudstva oglušio i o odredbi Člana 47 Zakona o sudijama, koja reguliše obavezno objavljivanje oglasa za izbor sudija.

Može li parlament zaustaviti proces?

U pomenutoj predstavci skupštinskom odboru zatraženo je da, u skladu sa svojim demokratskim legitimitetom i autoritetom, na sjednici odbora, ali i u danu za glasanje, spriječi izglasavanje i donošenje još jedne nezakonite odluke u dijelu koji se odnosi na broj predloženih kandidata izvan objavljenog oglasa. U suprotnom, izbor većeg broja kandidata od broja koji je objavljen u oglasu dovodi do toga da se na jednu od najznačajnijih društvenih funkcija kandidati biraju izvan zakona, bez oglasa, stihijski i proizvoljno.

Ovakvo postupanje ne samo da grubo krši Ustavom proklamovano načelo zakonitosti, već i ozbiljno narušava povjerenje u nezavisnost i nepristrasnost sudova, čime se ugrožavaju temeljni principi na kojima počiva javni poredak Republike Srbije, zaključuje se u pismu Narodnoj skupštini Srbije.

Može li Skupština, kao najviše zakonodovano tijelo i najviši organ vlasti, da zaustavi očigledno kršenje zakona, saznaće se vrlo brzo. Jer, kako se nezvanično saznaje, glasanje o izboru sudija planirano je već za skupštinsko zasijedanje krajem januara.

Izvor: Al Jazeera