Oglasi

Izbjeglice krenule pješke prema Beču

Austrija je u međuvremenu poslala 2.200 vojnika u pomoć policiji na granici s Mađarskom, slijedeći primjer Njemačke.
Izbjeglice više nisu željele čekati prijevoz odlučili su krenuti prema BečuAP

Najmanje 1.500 izbjeglica u kolonama pješke se zaputilo ka Beču s austrijsko-mađarske granice u večernjim satima u ponedjeljak.

Izbjeglice koji su iz Mađarske ušle u Austriju, a bile su smještene u kampu u pograničnom gradiću Nickelsdorfu, ne žele ostati tu nakon pooštravanja mjera kontrole na granici.

Neki od njih su novinarima ispričali kako su dva dana čekali autobus ili neki drugi prijevoz ka Njemačkoj, ali da više ne žele čekati i da su odlučili krenuti prema Beču.

"Naš cilj je da dođeno u Njemačku. Krenuli smo pješke, ali možda u putu uspijemo zaustaviti neki autobus ili taksi prema Beču. U kampu u Nickelsdorfu je previše izbjeglica i mnogi spavaju na zemlji i na otvorenom, jer nema dovoljno kreveta", kazao je taj sagovornik novinaru Anadolije.

Većina izbjeglica se žali na uvjete boravka u kampu, te upozoravaju da su se mnogi već razboljeli, a neki tvrde da su putem kroz Mađarsku izgubili i najbliže članove porodice.

Vojska na granici

Austrija je u međuvremenu poslala 2.200 vojnika u pomoć policiji na granici s Mađarskom, slijedeći primjer Njemačke, koja je pooštrila granične kontrole zbog prelaska nekoliko desetaka hiljada izbjeglica proteklih dana.

Slovačka je također uvela privremene kontrole na svojim granicama. Ministarstvo unutarnjih poslova odlučilo je poslati pojačanje od 220 policajaca.

Njihov je zadatak nadgledati situaciju i komunicirati s vlastima susjednih zemalja - Austrije, Mađarske i Njemačke.

Prethodno je ministrica unutrašnjih poslova Austrije Johanna Mikl-Leitner istakla da će ta država, kao i Njemačka, usljed aktuelne izbjegličke krize uvesti "privremene granične kontrole".

Mikl-Leitner, koja boravi u Briselu, objasnila je da je o tome obavijestila Evropsku komisiju te je istakla da će granične kontrole početi na prijelazima sa Mađarskom, prenosi Tanjug.

Zajednički evropski odgovor

Istovremeno je poručila da Austrija zadržava pravo da odluči na kojim prijelazima će provoditi kontrole, koje će početi što je prije moguće.

"Ovo je jednostavno signal da postoji veliki zajednički evropski odgovor", podvukla je Mikl-Leitner, dodavši da je neophodno da se postigne dogovor, jer se nijedna država sama ne može samostalno suočiti s valom izbjeglica.

Ona je izrazila nadu da će uskoro doći do samita EU-a, jer su, prema njenim riječima, u vezi s tim "potrebna rješenja bolje danas nego sutra".

Mikl-Leitner je ukazala da hiljade izbjeglica dolaze u Austriju i da je trenutno blizu 18.000 u zemlji.

Od kada je Njemačka stavila van snage Dablinska pravila za Sirijce, prema njenim riječima, hiljade ljudi su krenule na put u tu zemlju.

Privremene kontrole

Od kada su uvedene kontrole, njemačka policija je privela nekoliko osoba na granici s Austrijom.

"Od prošle smo večeri uhapsili nekoliko osumnjičenih za pokušaj krijumčarenja ljudi u Njemačku. Također smo imali jednu grupu koja je pješačila. U ranim jutarnjim satima stigla je porodica. Gurali su kolica za bebu i pješačili autoputem iz Austrije prema Njemačkoj. Sve smo ih provjerili i registrirali", potvrdio je Matthias Knott, glasnogovornik federalne policije u Bavarskoj.

Njemačka je prethodno objavila da uvodi privremene kontrole na granici, pri čemu se ta država bori s pritiskom rekordnog priliva izbjeglica.

"Njemačka privremeno ponovno uvodi kontrole duž unutrašnjih granica [Evropske unije]. Fokus će u početku biti na granici s Austrijom", rekao je ministar unutrašnjih poslova Thomas de Maiziere.

"Cilj ovih mjera je ograničenje trenutnog priliva u Njemačku i povratak standardnim procedurama kada ljudi ulaze u zemlju. To je, također, hitno neophodno iz sigurnosnih razloga", kazao je.

Osim toga, Berlin više neće dozvoljavati izbjeglicama da izaberu koja evropska država će ih primiti, istakao je Maiziere.

Zemlje Šengenske zone mogu u slučaju vanrednih situacija održavati granične kontrole najduže šest mjeseci, rečeno je novinarima u sjedištu Evropske komisije u Briselu.

Visoki funkcioner EK-a, koji je želio ostati anoniman, rekao je da pravila Šengena dozvoljavaju članicama uspostavljanje kontrole na granicama do 30 dana, s tim da se ove mjere mogu obnavljati najviše šest puta uzastopno.

Granice se smiju sistematski kontrolirati samo u slučaju vanrednih situacija, koje se, prema odredbama Šengena, dijele na "predvidljive" i "nepredviđene", objasnio je on.

Spomenuti rok od šest puta po mjesec dana važi samo za predvidljive krize, dok se u slučaju nepredviđenih situacija granice smiju kontrolirati najduže dva mjeseca, odnosno šest puta po deset dana.

Vanredne okolnosti

Privremene kontrole unutrašnjih granica Šengena, zbog predvidljivih vanrednih okolnosti, do sada su uspostavljane pet puta, obično zbog političkih sastanaka na najvišem nivou i velikih sportskih događaja.

Pravo na kontrolu granice zbog nepredviđene krize do sada je iskorišteno samo jednom, i to 2011. godine, kada je Norveška uvela kontrolu nakon terorističkog napada Andersa Breivika u Oslu na otoku Utoja.

Pojašnjenje Evropske komisije stiže u trenutku kada je nekoliko zemalja uvelo kontrolu granica, ili najavilo da će to učiniti, zbog vala izbjeglica iz Afrike i sa Bliskog istoka.

Prema riječima funkcionera EK-a, Brisel može odobriti i trajnije mjere za kontroliranje granica, ali za sada ne namjerava to učiniti.

"Ne bismo željeli doći u tu situaciju i ne vjerujemo da je to neophodno", kazao je on.

U Briselu su rekli da je Njemačka postupila u skladu s pravilima kada je unaprijed obavijestila Evropsku komisiju da će uvesti kontrolu na granici s Austrijom.

Izvor: Al Jazeera i agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.