Oglasi

Izbjeglice kao nova radna snaga Evrope

Među izbjeglicama ima visokokvalificiranih ljudi, baš kao i radnika koji su potrebni Evropi, smatra hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu Tonino Picula.
Prema istraživanju Holgera Bonina, države EU-a od svake izbjeglice godišnje zarade po 3.300 euraGetty-Arhiva

Piše: Harun Cero

Njemačkoj su potrebne izbjeglice sve do 2050. godine da bi se održala radna snaga te zemlje.

Ovo su rezultati studije Fondacije Bertelsmann, prema kojoj Njemačka svake godine treba pola miliona izbjeglica da bi radna snaga u toj zemlji ostala konstantna.

Također, u studiji se navodi da će se u godinama koje dolaze smanjiti broj autohtonih Nijemaca u redovima njemačke radne snage, a da će ih sve više zamjenjivati izbjeglice.

Hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu Tonino Picula se pita zašto se evropsko tržište radne snage ne bi obogatilo izbjeglicama.

Smatra da među izbjeglicama ima mnogo visokokvalificiranih ljudi, baš kao i radnika za struke i znanja kojih na tim prostorima nedostaje, naprimjer u Njemačkoj.

"S druge strane, pogledajte paradoks u nordijskim zemljama: Švedskoj, Norveškoj, Danskoj i Finskoj, koje su zbog svog rejtinga među glavnim odredištima izbjeglica, ali ih se vrlo malo zapošljava. Iako je Švedska mnogim izbjeglicama cilj zbog svoje jake ekonomije, socijalne zaštite i sigurnosti, te prihvaćaju više azilanata po glavi stanovnika od drugih europskih zemalja, stopa nezaposlenosti švedskih državljana rođenih u inozemstvu triput je veća nego rođenih Šveđana", kaže Picula.

Rad u skladu s obrazovanjem

Na upit mogu li izbjeglice u narednom periodu zamijeniti domaću radnu snagu u zemljama Evrope, Picula smatra da su izbjeglice, kao i svi ostali ljudi koji napuštaju matične zemlje, uvijek u potrazi za dobrim životom - ne samo za socijalnom pomoći već za radom koji će im biti pristojno plaćen, u skladu s njihovim obrazovanjem.

"Kako to već dugo ne polazi za rukom ni domaćoj radnoj snazi, zašto se onda stalno osvrćemo na radni status migranata? Ne zaboravimo da ne postoji nekakvo 'pravo na jeftinu radnu snagu'. Ne treba konstantno o ljudima koji su bili primorani pobjeći iz svoje zemlje zbog političkih, vjerskih, etničkih - ili bilo kojih drugih razloga zbog kojih nisu mogli živjeti doslovno kao ljudi - govoriti samo kroz statistike."

Picula je mišljenja da se izbjeglice ne smiju nipošto posmatrati kao jeftina radna snaga jer je, prije svega, riječ o ljudima koji bježe od rata na čiji početak i razvoj nisu imali nikakvog utjecaja i traže ispruženu ruku.

"Rasprava o tome je prvenstveno rezultat iracionalnog straha od toga da će netko izvana oteti 'naše poslove'. Ako neko treba razumjeti situaciju u kojoj se izbjeglice nalaze, onda smo to mi, ljudi sa prostora bivše Jugoslavije."

Picula ističe da treba sankcionirati ljude koji će iskoristiti tragične okolnosti u kojima se izbjeglice nalaze kako bi sebi spustili troškove proizvodnje.

Na upit smatra li da se izbjeglička kriza, ipak, može pretvoriti u nešto pozitivno, ako se iskoristi radni potencijal tih ljudi, Picula kaže da bi se to moglo desiti, ali to ovisi o ljudima.

"Ovih dana gledamo slike koje ostaju u našoj svijesti zauvijek, pa je teško misliti na pozitivu u ovom trenutku. Činjenica jest da je tri milijuna izbjeglica, kako se procjenjuje, izbjeglo u zemlje u susjedstvu Sirije, koje ekonomskim i društvenim razvojem kao ni političkom stabilnošću ne mogu parirati pa gotovo nijednoj europskoj zemlji. A Europa prima trenutno manje od dva posto ljudi koji su napustili svoje domove. Ne zaboravimo da govorimo o najvećem svjetskom gospodarstvu", rekao je hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu.

Picula je spomenuo primjer dvadesetogodišnjaka iz Nigerije, Princea, koji je zatražio azil u Hrvatskoj. Priključio se volonterskim udrugama i nakon tri godine života u Zagrebu drugim azilantima pomaže naučiti hrvatski. Dobio je pravo na rad, ličnu kartu, socijalnu pomoć i danas ima svoj dom.

Direktor Fondacije Bertelsmann je u razgovoru za njemački list Zeit istakao da se Njemačka ne može više osloniti na azilante koji dolaze iz zemalja Evropske unije, nego upravo na one koji sada dolaze s Bliskog istoka.

Istakao je da bi Njemačka zato trebala izbjeglicama s Bliskog istoka omogućiti kurseve jezika, jednakopravnost u društvu i zaštitu od diskriminacije.

Zanimljivo je da Fondacija Bertelsmann provela anketu prema kojoj 28 posto Nijemaca misli da će se broj stanovnika u njihovoj državi smanjiti u narednih nekoliko godina ako ne bude azilanata i izbjeglica, i to zbog pada nataliteta u toj državi.

Privremena radna viza

Al Jazeera je povodom ovog istraživanja kontaktirala Njemačko udruženje sindikata (DGB), u čijem se saopćenju navodi da se DBG protivi odluci Njemačkog parlamenta kojom mladi tražitelji azila mogu dobiti privremenu radnu vizu, ali kojom nisu zaštićeni od deportacije.

"Ti mladi ljudi koji su dobili privremenu vizu nisu zaštićeni i država ih može deportirati kada god hoće. Oni pored svojih obuka u nekom poslu i traženja posla moraju da razmišljaju hoće li biti deportirani. Primjer neefikasnosti te odluke Parlamenta su mladi azilanti u Bavarskoj, kojima je zahtjev za azil odbijen bez ikakvog razloga", navodi se u saopćenju DGB-a.

Član uprave DGB-a Stefan Koerzell je nedavno za njihovu zvaničnu stranicu izjavio da Njemačkoj tek predstoji izazov da integrira izbjeglice u tržište rada, ali da ih ne koristi kao jeftinu radnu snagu nego iskoristi njihov potencijal.

Prema istraživanju njemačkog ekonomiste Holgera Bonina, države EU-a od svake izbjeglice godišnje zarade po 3.300 eura.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.