Ivanov i Pendarovski idu u drugi krug izbora

Dosadašnji makedonski predsjednik, konzervativac Đorge Ivanov (VMRO-DPMNE) i njegov glavni protukandidat Stevo Pendarovski (Socijaldemokratski savez) u drugom će krugu predsjedničkih izbora u Makedoniji odlučiti o konačnom pobjedniku.

Izborni proces protekao je bez većih incidenata, a prvi preliminarni i neslužbeni rezultati pokazali su da je u prvom krugu “branitelj dužnosti” Ivanov, nakon prebrojanih 99 posto glasova, dobio povjerenje 51,6 posto birača, dok je za Pendarovskog glasovalo 37,5 posto građana.

Budući da makedonski Izborni zakon predviđa pobjedu nekog kandidata u prvom krugu ako osvoji najmanje 50 posto glasova od ukupnog broja birača upisanih u birački popis, a ne onih koji su izašli na izbore, u drugi krug će tako Ivanov i Pendarovski. U biračkim popisima se nalazi 1.779.572 građanina s pravom glasa.

Druga dvojica kandidata – Zoran Popovski, iz prošle godine osnovane Građanske opcije za Makedoniju, osvojio je tek 3,6 posto glasova, dok je Iljaz Halimi, iz oporbene Demokratske stranke Albanaca, za sada dobio povjerenje 4,6 posto birača koji su izašli na birališta.

Drugi krug će biti održan 27. travnja, istoga dana kada će biti održani parlamentarni izbori.

Makedonska agencija MIA prenosi kako se na današnjim izborima, odnosno na 3.512 biračkih mjesta, prvi put koristilo obilježavanje palca birača neizbrisivom tintom koja bi trebala trajati 24 sata.

Albanci su u velikoj mjeri bojkotirali predsjedničke izbore.

Parlamentarni izbori za dvije sedmice

Premijer Nikola Gruevski raspisao je prijevremene parlamentarne izbore za 27. travnja nakon sukoba s koalicijskim partnerima iz albanske Demokratske unije za integraciju.

Čelnik DUI-ja Ali Ahmeti želio je da Makedonija promijeni Izborni zakon kako bi se predsjednik države birao u Parlamentu, što bi omogućilo da etnički Albanac bude izabran za makedonskog predsjednika.

Neposrednim izborima to je gotovo nemoguće, jer etnički Albanci čine između trećine i četvrtine stanovništva.

Kada su Ahmetijevi zahtjevi odbijeni, pozvao je etničke Albance da bojkotiraju predsjedničke izbore.

Gruevski mu je odgovorio raspisivanjem parlamentarnih izbora godinu prije isteka mandata, čime je Ivanovu povećao izglede za pobjedu mobilizacijom stranačkih birača.

Slabo zanimanje za izbore

Prema makedonskom Izbornom zakonu, odziv na predsjedničke izbore mora biti najmanje 40 posto, a Makedonci su tradicionalno manje zainteresirani za predsjedničke nego za parlamentarne izbore.

Prije pet godina Ivanov je pobijedio socijalista Ljubomira Frčkoskog sa 63 posto glasova u drugom krugu, ali je odziv bio samo 42,6 posto.

Ivanov se natjecao pod sloganom “Država iznad svega” i predstavljao kao dokazani branitelj državnih interesa.

Pendarovski, bivši savjetnik predsjednika Borisa Trajkovskog i Branka Crvenkovskog, odabrao je geslo “Makedonija zaslužuje predsjednika” i isticao oporbeno stajalište prema Ivanovu, koga smatraju običnim poslušnikom vladajućih.

Iljaz Halimi, predsjednički kandidat DPA, odustao je od velikih predizbornih skupova i fokusirao se na izravni kontakt sa svojim elektoratom.

Slično je nastupao i Popovski te se promovirao i na društvenim mrežama.

Glavne teme: EU, NATO, Grčka…

Glavne teme kampanje bili su blokirani putevi zemlje prema Europskoj uniji i NATO savezu i dugogodišnji spor s Grčkom te propusti u demokraciji, slobodi medija i poštivanju ljudskih prava.

Važna tema je i gospodarstvo, budući da je Makedonija, poslije Kosova, najsiromašnija od bivših jugoslavenskih republika.

Ustavno, makedonski predsjednik ima mnogo manje ovlasti od premijera.

Vrhovni je vojni zapovjednik i, zajedno s Ministarstvom vanjskih poslova, sukreator vanjske politike.

Izbore će nadziralo najmanje 8.325 domaćih i 326 stranih promatrača.

Izvor: Al Jazeera i agencije