Italijanski mediji: Šta stoji iza lova na Bugare u Mondragoneu?

U italijanskom gradiću Mondragone živi blizu hiljadu Bugara i još ih toliko dođe svakog ljeta da bi radili sezonske poslove (EPA)

Epidemija korona virusa u Italiji bacila je novo svjetlo na brojne sive zone: socijalne ili ekonomske krize koje su sistematski ignorirane u takozvanim normalnim vremenima.

Jedna takva, imigrantska kriza, izbila je prošle sedmice u malom mjestu Mondragone, u blizini Napulja, u kojem su se nakon otkrivanja žarišta korona virusa i uvođenja karantina na ulicama sukobili mještani i bugarski imigranti. Lokalna priča je postala nacionalna kada su vojska i policija bili prisiljeni intervenirati da se uvede red i ponovo uspostavi crvena zona.

Sedmični magazin Internazionale u svom posljednjem broju donosi reportažu iz Mondragonea s osvrtom na položaj imigranata i tretiranje jeftine radne snage.

U ovom gradiću od 30 hiljada stanovnika živi blizu hiljadu Bugara i još ih toliko dođe svakog ljeta da bi radili sezonske poslove na poljoprivrednim plantažama u okolici.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Budući da su iz Evropske unije, ne moraju imati vizu i mogu prelaziti granice bez ikakvih prepreka. No, jednom kad uđu u Italiju postaju istinski duhovi. Bez prijave prebivališta i ugovora o radu, nema ih niti u jednom registru ili matičnom uredu.

Italija je postala svjesna ovih duhova kada ih je nekolicina pobjegla iz karantina uvedenog u jednom kvartu u Mondragoneu, nakon što je otkriveno desetak slučajeva korona virusa. Drugi su izašli na ulice, buneći se što ne mogu raditi.

Istovremeno se okupila i veća grupa mještana koji su okrivili Bugare da su uzrokovali karantin. Proteste su organizirali sitni kriminalci potpomognuti desničarskim militantima i pripadnicima navijačkih ultras grupa. Počeo je „lov“ na Bugare u Mondragoneu.

Zapaljen je jedan kamion, vandalizirano je nekoliko automobila sa stranim tabalama, a tenzije su smirene tek nakon intervencije policije.

Nehumani uslovi

Internazionale primjećuje da niko nikad ranije nije izašao na ulice da protestvuje zbog nehumanih i nelegalnih uslova u kojima bugarski i drugi imigranti rade na plantažama. Jednostavno zato što – koštaju manje. Mnogo manje!

„Čitav poljoprivredni sektor u provinciji Kazerta zasnovan je na radnoj snazi iz inostranstva. Često su angažirani žene i djeca. U poljima provedu i do 12 sati dnevno, muškarci zarade između 30 i 40 eura, žene manje. To je mnogo ispod standarda  u ovom sektoru“, kaže sindikalist Tammaro Della Corte.

„Od nadnice primorani su dati najmanje 5 eura dnevno posredniku iz kriminalnog miljea, koji ih povezuje sa poslodavcem. U većini slučajeva nemaju ugovor o radu. Kad postoji ugovor, u njemu je mnogo manje radnih sati u odnosu na odrađene. Sve u svemu, spoj rada na crno i na sivo“, dodaje Della Corte.

Problem je što sve ovo nije novost, niti iko namjerava riješiti to pitanje. Jeftina radna snaga odgovara zemljoposjednicima koji u protivnom ne bi mogli prodavati svoje proizvode po niskim cijenama koje su ustanovili lanci velikih distributera. Lokalna mafija zarađuje na procentu, vlasnici profitiraju izdajući sezonskim radnicima apartmane koje nikom drugom ne bi mogli izdati, a potrošači se ne pitaju odakle je i kako došlo voće i povrće koje kupuju na pijaci. I sve se vrti u krug.

Kriza u odnosima s Egiptom

Uprkos optimističnim najavama s najvišeg državnog vrha obje strane, videokonferencija italijanskih i egipatskih tužitelja održana 1. jula nije donijela nikakav pomak u istrazi ubistva Giulia Regenija u Kairu početkom 2016. godine.  

Dobro upućena Repubblica izvještava da Vlada u Rimu ponovo razmatra makar privremeno povlačenje svog ambasadora u Kairu, kao odgovor na, kako se navodi, egipatsko odbijanje sudjelovanja u istrazi.

Agencija Ansa, s druge strane, prenosi izjavu podsekretara inostranih poslova Manlia Di Stefana da takav potez neće doprinijeti rješavanju slučaja koji već godinama komplicira odnose dvije zemlje.

Prošlog mjeseca Vlada Giuseppea Contea našla se pod pritiskom javnosti i organizacija za zaštitu ljudskih prava zbog prodaje dva vojna broda Egiptu, a italijanski ministar Luigi Di Maio pisao je svom egipatskom kolegi tražeći istinu o Regenijevoj smrti.

Slučaj kidnapovanja, mučenja i ubistva 28-godišnjeg doktoranda Univerziteta u Cambridgeu do danas je nerazjašnjen, a u Italiji vlada opće mišljenje da iza svega stoje egipatske snage sigurnosti.

Crno srce u Galeriji Uffizi

U Galeriji Uffizi, među remek djelima renesansne i barokne likovne umjetnosti, kuca i „crno srce“, piše Il Messaggero najavljujući projekat Black Presence.

Čuveni muzej u Firenci, jedan od najpoznatijih u svijetu, odabrao je devet slika iz svoje bogate kolekcije koje će predstaviti u posebnim emisijama na socijalnim mrežama. Svaka slika ima vezu sa crnim ljudima i njihovom kulturom.

„Želimo se na ovaj način aktivno uključiti u aktuelnu globalnu debatu o rasnim pitanjima. Djela majstora umjetnosti govore univerzalnim jezikom i ne pomažu nam samo da bolje tumačimo prošlost već i da razumijemo kakvu budućnost želimo kreirati“, kaže direktor Galerije Uffizi Eike Schmidt.

Odabrana djela uključuju „Portret Kralja Abesinije“ Cristofana dell’Altissima, zatim „Poklonstvo kraljeva“  Albrechta Durera na kojoj jedan od tri kralja ima crnu kožu, te „Oslobađanje Andromede“ na kojem u pozadini svira crni muzičar.

Smještaj gratis u selima

Sigurno ste već čitali o italijanskim kućama za 1 euro. Brojna mala mjesta, od Sicilije na jugu do Alpa na sjeveru zemlje, tražila su u prethodnim godinama načine kako da privuku nove stanovnike i revitaliziraju svoje umiruće zajednice.

Il Fatto Quotidiano piše o novim sličnim pokušajima da se pospješi lokalni turizam. Navodi primjer Aprigliana, sela u Kalabriji na krajnjem jugu Italije, gdje će ovog ljeta turistima biti ponuđen besplatan najam kuća. Kako bi privukla goste, Općina će vlasnicima platiti kiriju.

Slična inicijativa pokrenuta je i u mjestu San Giovanni in Galdo, u kojem živi 500 stanovnika. Selo u regiji Molise nudi 40 sedmodnevnih boravaka gratis. Prema pisanju medija, sva raspoloživa mjesta nestala su u par sati.

Izvor: Al Jazeera