Italija strahuje od drugog vala, vanredno stanje do 31. oktobra

Vanredno stanje je u Italiji uslijed pandemije proglašeno 31. januara (EPA)

Blagi rast broja zaraženih korona virusom upalio je alarme za uzbunu u Italiji, zemlji koju je prvi val epidemije u martu i aprilu doslovno devastirao.

Nakon što je u četvrtak registrirano 306 novih pozitivnih slučajeva, a u srijedu 280, dok prethodnih dana ta brojka nije prelazila 200, ministar zdravstva Roberto Speranza ponovio je da epidemija nije završena.

U intervjuu za Radio24 kazao je da je Italija prošla najgore u prva tri mjeseca epidemije, kada je broj novih zaraženih u jednom danu znao biti veći od 6.500, ali je upozorio da “niko ne zna šta se može desiti u septembru ili oktobru”.

“Neke zemlje je pogodio drugi val. I mi moramo biti spremni. Italija je danas jača nego u februaru, prije svega zato što bolje poznaje protivnika. Možemo zaustaviti ili ograničiti drugi val ako budemo brzi i odlučni u izoliranju novih slučajeva i žarišta”, rekao je Speranza te pozvao građane da se nastave pridržavati mjera kako bi smanjili rizik zaraze: da nose maske, peru ruke što češće i drže odstojanje.

Izolirano blizu 2.000 ljudi u Lombardiji

Italijanska Vlada je najavila da će od Parlamenta zatražiti podršku da produži vanredno stanje najmanje do 31. oktobra.

“Alternativa za takvu odluku ne postoji”, rekao je premijer Giuseppe Conte.

Vanredno stanje je u Italiji usljed pandemije proglašeno 31. januara, a prema važećim aktima, trebalo je biti okončano posljednjeg dana jula.

Prema pisanju Corriere della Sere, vanredno stanje omogućava vlastima da djeluju brže i da se ne moraju pridržavati uobičajenih procedura.

“Smart working, odluka o eventualnom ponovnom otvaranju škola, moguće dopuštanje održavanja javnih događaja kojima prisustvuju hiljade ljudi, poput nogometnih utakmica ili koncerata, zabrana letova ili ulazaka ljudi iz pojedinih inostranih zemalja: ovo su stvari o kojima vlasti trebaju odlučivati tokom vanrednog stanja”, pojašnjava milanski dnevnik.

Corriere donosi priču o blizu 2.000 ljudi u Lombardiji, pokrajini na sjeveru zemlje, koji su oboljeli od COVID-19 prije dva mjeseca ili više, ali se i danas nalaze u kućnoj izolaciji, iako nemaju nikakvih simptoma; razlog – na testiranjima su i dalje blago pozitivni.

“Zatočeni u svojim kućama, ovi ljudi su po zakonu obavezni biti u karantinu sve dok ne dobiju dva negativna nalaza u razmaku od najmanje 24 sata, kako to propisuje Ministarstvo zdravstva”, piše ovaj list.

Dramatični slulčaj (ne) zaražene djevojčice

Naučna zajednica se, navodi se u tekstu, preispituje šta činiti s pacijentima čiji rezultati testiranja nisu pouzdani ili variraju – jednom su negativni, pa onda potom pozitivni.

Prema većini istraživanja, ove osobe ne predstavljaju izvor zaraze, ali niko ne želi preuzeti odgovornost i pustiti ih napolje dok su (makar blago) pozitivni.

Corriere izvještava o slučaju četverogodišnje djevojčice iz okoline Milana koja se već četiri mjeseca nalazi u obaveznoj izolaciji.

“Da bi moja kćerka legalno mogla izaći iz karantina, potrebno je da dva puta bude negativna na testu. No, nakon svega što se dešavalo u prethodnim mjesecima, ne želim je više izlagati stresu. Muče je noćne more, budi se vrišteći, jeca o čudovištima i zločestim ljekarima”, ispričala je njena majka.

Niko od ukućana niti bližnjih nije pozitivan na COVID-19.

Ljekari se slažu da djevojčica ne predstavlja izvor zaraze, ali zakon kaže da mora ostati u karantinu.

Nakon što je u martu imala povišenu temperaturu, ali nije testirana na virus, sredinom maja je počela odiseja.

U bolnici je završila zbog neobičnih promjena na koži.

Tek tada je prvi put testirana i nalaz je bio pozitivan.

Ovacije za premijera Giuseppea Contea

U međuvremenu su svi simptomi nestali.

Naredni uzorci bili su blago pozitivan, pa negativan pa opet pozitivan.

Majka je potom odlučila da je više ne izlaže (bolnom) testiranju.

“Svi mi kažu da moja kćerka nije zarazna, ali niko neće da preuzme odgovornost i da je oslobodi. To je problem birokratije. Djeca se ne smiju maltretirati na ovaj način”, poručila je zabrinuta majka.

Uz korona virus i hapšenje karabinjera u Piacenzi, zbog niza zločina koje su navodno počinili, tema koja dominira u italijanskim medijima ovih dana je dogovor o planu oporavka Evropske unije.

Premijer Giuseppe Conte, nakon maratonskih pregovora iz Brisela, vratio se u Rim sa 209 milijardi eura u džepu, a u Senatu su ga dočekali ovacijama, prenosi Repubblica.

U gotovo svim komentarima i reakcijama na evropski plan oporavka ekonomije od posljedica pandemije, težak ukupno 750 milijardi eura, Conte je okarakteriziran kao apsolutni pobjednik.

“Ovaj dogovor omogućava Italiji priliku za snažan restart, a Vladi daje šansu da promijeni lice zemlje”, rekao je Conte u obraćanju parlamentarcima.

Uzvratili su, izbrojao je rimski dnevnik, aplaudirajući mu sedam puta tokom polusatnog govora te dočekavši kraj izlaganja na nogama.

Italija je, piše Repubblica, ishodom briselskih pregovora, izbjegla bankrot.

Dobit će 28 posto ukupnog evropskog fonda, i to 81 milijardu eura kao bespovratnu pomoć, te 127 milijardi eura kao zajam.

Paragone bi izveo Italiju iz Unije

Torta je velika kao nikad do sada i već je počela jagma za svaki komad.

Od 209 evropskih milijardi eura, 70 posto će biti potrošeno u naredne dvije godine – dovoljno da se zadovolje svi apetiti, nada se ovaj dnevnik.

Corriere piše da će sredstva biti utrošena na infrastrukturne zahvate, poput brze željezničke mreže na jugu zemlje, za digitalizaciju, za socijalnu reforme…

Italijanska Vlada je još u junu pripremila plan od devet tačaka i 137 razvojnih projekata, koji su polučili rezultat u Briselu.

“Tada je možda izgledao kao pusti san, ali ispostavilo se da će ovaj ambiciozni plan biti baza za utrošak evropskih sredstava”, navodi ovaj list.

U jeku proevropske euforije, poznati senator Gianluigi Paragone iznenadio je javnost objavom da će osnovati stranku, čiji je cilj izlazak Italije iz EU-a, javlja Il Post.

Bivši novinar, u Senat izabran kao član Pokreta 5 zvijezda (M5S), koji je u međuvremenu napustio, kaže da želi Italiju “osloboditi iz evropskog kaveza” i vratiti joj “monetarni suverenitet”.

Izvor: Al Jazeera