Orešković: Ubrzavamo ekonomske reforme

Nakon što je Evropska komisija zaključila da je Hrvatska jedna od pet zemalja članica Evropske unije koje imaju prekomjerne makroekonomske neravnoteže, premijer te države Tihomir Orešković najavio je ubrzano provođenje ekonomskih reformi.

Hrvatska je zasad izbjegla pokretanje korektivnog postupka, a Komisija će u maju za Hrvatsku i Portugal ponovno razmotriti ocjenu kako bi u obzir uzela nivo ambicioznosti njihovih nacionalnih reformskih programa koje moraju predati do kraja aprila.

Orešković je rekao novinarima da je hrvatski plan reformi dobio vrlo pozitivnu ocjenu Evropske komisije.

“Dobili smo podršku EK-a da je ovo kvalitetan plan i da se trud vidi”, rekao je Orešković, dodavši da će detalji plana reformi biti objavljeni u narednim danima.

Komisija je ranije zaključila da su slabosti Hrvatske povezane s visokim nivoom javnog, korporativnog i vanjskog duga u kontekstu visoke nezaposlenosti, prenosi Hina.

Nadzor Francuske, Italije i Portugala

Evropska komisija je u utorak saopćila da Francuska, Italija i Portugal krše evropske propise o budžetskoj potrošnji i da će se naći pod strožijom kontrolom Brisela.

U saopćenju Komisije ukazano je na “visok javni dug Francuske, u kombinaciji s pogoršanjem tempa rasta produktivnosti”, prenosi AFP.

Također, naveden je problem visokog duga Vlade Italije, kao i zabrinjavajući nivo nezaposlenosti koji ugrožava perspektive privrednog rasta.

“Glavni razlog za zabrinutost je postojanost visokog nivoa zaduženosti, bilo javnog, privatnog ili vanjskog, kao i ranjivost u finansijskom sektoru i pogoršanje konkurentnosti”, izjavio je potpredsjednik EK-a Valdis Dombrovskis, prenosi Bloomberg.

Dodao je da u svakom trenutku prema državama s prekomjernim makroekonomskim neravnotežama mogu biti pokrenuti korektivni postupci.

U izvještaju EK-a navodi se da oporavak u zemljama EU-a ostaje slab i krhak, što ukazuje na potrebu ubrzanja provedbe strukturalnih reformi, podsticanja investicija i gradnje konkurentnije ekonomije.

Prema propisima EU-a, budžetski deficiti zemalja članica ne smiju premašiti tri posto bruto domaćeg proizvoda, a javni dug smije dostizati maksimalno 60 posto BDP-a.

Izvor: Al Jazeera i agencije