Oglasi

Istraživanje: Stagniraju ljudska prava u Hrvatskoj

Izvještaj u saradnji sa 53 organizacije civilnog društva obuhvata 18 područja, od političkih i građanskih do socio-ekonomskih prava.
Stanovi, NekretnineU izvještaj je prvi put uključeno ostvarivanje prava na stanovanje, a situacija je alarmantnaAl Jazeera - Arhiva

Prema istraživanju koje je predstavila splitska udruga MoSt, razina ljudskih prava u Hrvatskoj je 2018. stagnirala drugu godinu za redom.

Izvještaj je nastao u suradnji s 53 organizacije civilnog društva u Hrvatskoj i obuhvaća 18 područja života, počevši od političkih i građanskih, pa sve do socio-ekonomskih prava.

Istaknuto je kako je prošle godine u Hrvatskoj, u društvenom kontekstu, nastavljena polarizacija na liberalne i konzervativne vrijednosti, kojima su doprinijele dvije referendumske inicijative - Narod odlučuje i Istina o istanbulskoj.

Programski direktor Kuće ljudskih prava Ivan Novosel kaže da su te dvije inicijative, korištenjem rupa u referendumskom zakonodavstvu, nastojale umanjiti stečenu razinu ljudskih prava manjina i žena.

Razlike između urbanog i ruralnog

U socio-ekonomskom kontekstu, unatoč popravljanju gospodarske situacije, u Hrvatskoj je i dalje prisutna velika razlika između ekonomskog i socijalnog standarda u urbanim i ruralnim dijelovima, a posebno između Zagreba i ostatka zemlje.

"To se posebno negativno odražava na pristup zdravstvenim uslugama, obrazovnom sistemu i ukupnoj kvaliteti života. Posebno pogođene društvene skupine su osobe starije životne dobi, mladi i žene. Na politički kontekst je negativno utjecala polarizacija na konzervativno i liberalno, a od 2017. godine je kontinuitet da političke institucije kao što su Vlada i Sabor nemaju zaštitu i promicanje ljudskih prava visoko na svojoj političkoj agendi", kazao je Novosel.

Ove godine su prvi put u izvještaj uključili i ostvarivanje prava na stanovanje.

Situacija je, kažu, alarmantna diljem Hrvatske, pogotovo na obali zbog rasta turizma.

U prenapučenim stanovima 41 posto ljudi

O tome je govorila Iva Mačetić iz Udruge Pravo na grad iz Zagreba, koja je zaključila kako je "temeljna oznaka tih prava kod nas grozna", a to se može vidjeti u Splitu, Zadru, Šibeniku i ostalim gradovima na moru, u kojima si ljudi ne mogu priuštiti najam stanova, ili ih se iz njih tjera kada započne turistička sezona.

"S druge strane imamo povećano korištenje digitalnih platformi koje kod nas ne plaćaju poreze, a time sami ne reguliramo stanje prava podstanara i stanara, općenito prava na stan u Hrvatskoj", kazala je Mačetić.

U izvještaju za 2018. godinu se, među ostalim, navodi kako nema uređenog sustava najma, pa 78 posto mladih između 18 i 34 godine stanuje s roditeljima.

Stoga je Hrvatska u tom segmentu na začelju Europske unije, a zabrinjavaju i podaci po kojima 41 posto ljudi živi u prenapučenim stanovima.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.