Istražili smo: Život na minimalcu u regiji

Život na minimalcu razlikuje se od zemlje do zemlje. U Europskoj uniji, primjerice, minimalac u Luksemburgu iznosi 1.900 eura, a u Bugarskoj samo 130 eura.

No, prava slika dobije se tek kad se te svote usporede s troškovima života.

Dok u svijetu traju rasprave o tome smanjiti ili povećati minimalac, ekipa Al Jazeere provjerila je kakvo je stanje u zemljama regije i detaljnije zavirila u slovensku dilemu.

Umjesto šopinga, samo razgledavanje izloga. Takav je život na minimalcu, kaže Alma Avdić iz slovenske Moravče. Ni sa 27 godina ne može odseliti od roditelja.

“Da živim samostalno i sama plaćam stanarinu, troškove vode, struje, ne bih mogla preživjeti. Vrlo teško”, kaže Alma, radnica u autosalonu.

Zapošljavanje mladih

U odnosu na prosječnu slovensku plaću od 1.005 eura, minimalna plaća od 605 eura je previsoka, smatra Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj. Sloveniji preporučuju smanjivanje minimalca.

“To bi poboljšalo mogućnosti zapošljavanja manje obrazovanih i mladih”, kaže ekonomist OECD-a Urban Sila.

No, Vlada zasad ne razmišlja o rezanju, ali ni o povećanju minimalca, što traže sindikati.

“Radnik na minimalcu koji radi noću i nedjeljom, ne dobije nikakav dodatak. To je pravi problem. Zato sindikati kreću u akciju, pripremit ćemo izmjene zakona i dati ih u parlamentarnu proceduru”, najavljuje Dušan Semolič, predsjednika Saveza samostalnih sindikata Slovenije.

U Gospodarskoj komori kažu – povećanjem minimalne plaće za 100 eura 2010. godine, Slovenija si je zabila autogol.

“Slovenija je među državama u krizi najviše digla minimalnu platu i to u bruto iznosu. Posljedica toga je bila da smo izgubili oko 15 do 20 tisuća radnih mjesta u industriji, odnosno u gospodarstvu”, kaže Goran Novkovič iz Gospodarske komore Slovenije.

Minimalna plaća sve je važnija tema u europskim i svjetskim ekonomskim raspravama.

“No, koliko radnika u Sloveniji i zemljama regije uopće radi za minimalac? Koliko iznosi i pokriva li osnovne životne troškove? Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Srbija različito vode evidencije. Pa su podaci koje smo uspjeli prikupiti iz raznih službenih izvora samo okvirno usporedivi. No, pričaju zanimljivu priču”, izvještava iz Ljubljane reporterka Al Jazeere Jasmina Kos.

Struka: Jeftina radna snaga nije put do prosperiteta

Od ukupnog broja zaposlenih u BiH i Srbiji, prema procjenama, za minimalac radi 25 do 30 posto radnika, a u Hrvatskoj i Sloveniji dva do tri posto.

Ipak, odnos minimalne plaće i troškova života pokazuje da, iako ni u jednoj zemlji minimalac nije dovoljan da pokrije obiteljsku košaricu, u BiH pokrije najviše, 46 posto, u Sloveniji 38, u Srbiji 29, a u Hrvatskoj najmanje – 21 posto troškova života.

Srbija se u svjetskim medijima i reklamira kao zemlja jeftine radne snage, kako bi privukla strane investicije. No, profesor na slovenskom Ekonomskom fakultetu kaže kako to nije put do prosperiteta.

“Ako nam dolazi strani kapital koji plaća našu radnu snagu kao radnu snagu Vijetnama, onda takavog stranog kapitala ne trebamo. Kakva će biti ekonomija za pet – deset godina ovdje, ako ćemo imati tehnologije koje se temelje zapravo na suviše niskoj minimalnoj plati?”, pita ekonomski analitičar Maks Tajnikar.

Dok se ekonomisti i političari ne dogovore, Almu više brine pitanje kako praznog novčanika dočekati sljedeću minimalnu plaću.

Izvor: Al Jazeera