Istraga o pokušaju ‘državnog udara’ u Crnoj Gori

Tužilaštvo otkrilo identitet ruskih terorista (EPA)

Specijalno tužilaštvo Crne Gore donijelo je naredbu o izmjeni i proširenju istrage o pokušaju terorističkog napada 16. oktobra, na dan parlamentarnih izbora. U naredbi se prvi put pominju imena dvojice Rusa – Eduarda Shirokova i Vladimira Nikolajevića Popova, koji su predstavljeni kao organizatori kriminalne grupe koja je trebalo da izvrši navodni državni udar.

Osim njih, naredbom su obuhvaćena još četiri osobe, a pominje se i opozicioni Demokratski front, kao i neidentifikovana osoba iz te političke grupacije koja bi, zajedno sa osumnjičenim i uhapšenim Beograđaninom Bratislavom Dikićem, komandovala potencijalnim pobunjenicima koji bi upali u Skupštinu Crne Gore, pucali na pripadnike policije, a zatim lišili slobode premijera Mila Đukanovića.

Novom naredbom, zapravo trećoj zvaničnoj verziji o tzv. državnog udara, status okrivljenog je dobio Mirko Velimirović, koji se kao svjedok pojavljivao i u ranijoj naredbi. Na listi osumnjičenih našli su i do sada javnosti nepoznati srpski državljani Predrag Bogićević, Nemanja Ristić i Miloš Jovanović.

U novoj naredbi tužilaštva objašnjava se da su se Rusi 26. septembra u Moskvi sastali sa Aleksandrom Sinđelićem, iz Beograda, i iznijeli mu plan i dali uputstva za izazivanje haosa u Crnoj Gori. Navodi se da su ga zadužili da pronađe što veći broj osoba u Srbiji koje će se u Crnoj Gori staviti pod kontrolu bivšeg komandanta srpske Žandarmerije Bratislava Dikića i osobe iz DF-a.

Sinđelić je trebalo da kupi oružje i uniforme i za to su mu dali najmanje 200.000 eura, tvrdi specijalni tužilac. Sinđelić je tražio od Mirka Velimirovića da kupi 50 automata i pištolja i što veću količinu municije, kojim bi napali policajce i zauzeli gradu Skupštine Crne Gore. Dalje se navodi da je Velimirović taj posao obavio i Sinđeliću pokazao fotografije oružja na svom telefonu, o čemu je Sinđelić informisao Eduarda Shirokova. U izvještaju piše da se Shirokov 16. oktobra sastao sa Sinđelićem i tražio od njega da pronađe osobu koja će u Podgorici istog dana ubiti predsjednika Vlade Mila Đukanovića. 

Navodi se da je Mirko Velimirović od Sinđelića uzeo 30.000 eura da nabavi 50 automatskih puški i tri sanduka municije, namijenjenih još neidentifikovanim osobama koje bi u Crnu Goru poslao Shirokov. Ističe se da je Velimirović pristao na sve to, a zatim došao u Upravu policije Crne Gore i prijavio plan kriminalne organizacije, njene članove i lokacije na kojima se nalaze.

Režirana priča

U dokumentu tužilaštva detaljno se obrazlažu uloge svakog od osumnjičenih. 

Dikić je, piše u izvještaju, na skupu Demokratskog fronta u noći 16. oktobra trebalo da drži na okupu druge članove kriminalne organizacije – demonstrante, organizuje njihovo kretanje i upravlja članovima u sukobu sa policajcima “radi nasilnog ulaska sa političarima u Skupštinu Crne Gore”.

Čelnici Demokratskog fronta su saopštili da je ovaj slučaj režirana priča, a da se tužilac Milivoje Katnić priključio institucijama koje kontroliše “organizovana kriminalna banda na čelu sa Milom Đukanovićem”. 

Podgorički Viši sud još nije odlučio da li će Sinđelić dobiti status svjedoka saradnika u predmetu pokušaj terorističkih napada u Crnoj Gori. 

“Odluka o predlogu Specijalnog državnog tužilaštva još nije donijeta”, saopštila je portparolka Višeg suda Aida Muzurović. 

Sinđelić je početkom novembra na zagonetan način došao u Crnu Goru, predao se istražiteljima i tada je uhapšen. 

Tužilaštvo za svjedoka saradnika predlaže i Bratislava Dikića, osumnjičenog da je organizator 20-člane grupe koja je planirala da ubija građane i premijera Mila Đukanovića. Dikić se trenutno nalazi na liječenju u Kliničko-bolničkom centru u Podgorici.

Crnogorsko pravosuđe pokrenulo je prije nekoliko dana istragu i o eventualnoj povezanosti Balkanske kozačke vojske sa pokušajem terorističkih napada u Crnoj Gori. Balkanska kozačka vojska osnovana je 11. septembra u Kotoru, mjesec dana pred parlamentarne izbore.

Umiješanost kozaka

Glavni ataman za Srbiju, Crnu Goru i Republiku Srpsku Vojislav Vidaković kategorično je odbacio bilo kakvu povezanost sa osumnjičenima za planiranje terorističkih akcija u Crnoj Gori.

Pitali smo Gojka Pejovića, do prošle sedmice generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore, koji je na tu poziciju bio postavljen u ime opozicije u Vladu izbornog povjerenja i koji ima višedecenijsku karijeru u jugoslovenskoj i crnogorskoj službi bezbjednosti, da prokomentariše najavljenu istragu o eventualnoj umiješanosti Balakanske kozačke vojske u navodni državni puč. Evo šta je odgovorio.

„Nakon obnove crnogorske nezavisnosti u Crnu Goru se slio ogroman ruski kapital. Ruski državljani postali su vlasnici značajne imovine u Crnoj Gori, posebno na primorju, gdje su kupili, za crnogorske prilike, ogromne zemljišne komplekse. Osnovali su brojne firme, izgradili brojne stambene i turističko-ugostiteljske objekte, osnovali medije, izgradili vjerske objekte. Danas u Crnoj Gori boravi preko 3000 stalno nastanjenih ruskih državljana. Tokom ljetne sezone ima ih i deset puta veća. Logično je bilo očekivati da će to usloviti i pojavu raznih grupa kao što su „Noćni vukovi“ ili „Balkanska kozačka vojska“. Naravno, sve to ima svoju bezbjednosnu stranu i realno je biilo pretpostaviti da sve te strukture, među kojima je određeni broj penzionisanih ili aktivnih pripadnika ruskih bezbjednosnih službi, neće sa oduševljenjem gledati na učlanjenje Crne Gore u NATO“, kaže Pejović.

Niz nelogičnosti

Bezbjednosne službe Crne Gore treba da daju odgovor na pitanje ima li među tim grupama organizovanih aktivnosti u cilju ometanja ili usporavanja proklamovane crnogorske spoljno-političke orijentacije ili drugih bezbjednosno interesantnih aktivnosti, kaže Pejović.

„Sigurno je da će te grupe svoje aktivnosti predstavljati kao nacionalno jasne, miroljubive i sa ciljem očuvanje pravoslavlja. A da li je to tako i da li Crna Gora institucionalno, posebno njene bezbjednosne službe, spremna da odgovori tim izazovima vrijeme će pokazati“, dodaje Pejović.

Inače, teško je bilo koga kompetentnog u Crnoj Gori privoljeti da govori o navodnom državnom udaru, posebno nakon izjava odlazećeg premijera Mila Đukanovića i saopštenja Tužilaštva  Crne Gore od prošle sedmice koje je zamolilo medije “da iznošenjem netačnih informacija, spekulacija i podataka iz takozvanih povjerljivih izvora ne dezinformišu i zbunjuju javnost”.

Podgorički advokati Dragan Šoć i Goran Rodić su, gostujući nedavno na TV Vijesti, iznijeli sumnje u tok navodnog državnog udara, ističući pritom niz nelogičnosti u tom procesu koje podstiču na nepovjerenje u Specijalno državno tužilaštvo.

Advokat i nekadašnji ministar pravde u Vladi CG Dragan Šoć kazao je da je sav ovaj slučaj „politički kontaminiran“.

„Umjesto da se dileme zatvaraju dokazima, tužilaštvo je otvorilo prostor za spekulacije”, kazao je Šoć.

„Najbolje bi bilo da čitav slučaj dođe do suđenja i da se tamo ukrste dokazi i argumentacija, a ne da se ide sa priznanjima krivice, kako se osumnjičeni ne bi izveli na optuženičku klupu”, smatra advokat Goran Rodić.

On je kazao da se ne sjeća slučaja da se optuženi za terorizam dobrovoljno predao institucijama koje ga za to terete, kao što je to slučaj sa Aleksandrom Sinđelićem, jednim od osumnjičenih za organizovanje terorističkih napada u Crnoj Gori.

Bez odgovara na ključna pitanja

Najnovija vijest u vezi ovog događaja glasi: novoosumnjičeni za pokušaj terorizma u Crnoj Gori Nemanja Ristić saopštio je u petak da je podnio krivičnu prijavu protiv Aleksandra Sinđelića i glavnog specijalnog tužioca Crne Gore Milivoja Katnića. Ristić ih je na Facebooku optužio da su ga oklevetali i pripisali mu učešće u pripremi navodnog državnog udara u Crnoj Gori.

Ipak, i pored najnovije zvanične verzije o državnom udaru, sve je manje onih koji vjeruju u to da je zaista na dan izbora pripreman u Crnoj Gori državni udar. Zašto? Zato što su i dalje bez odgovora neka ključna pitanja.

Politička i ostala javnost pita se ako postoji toliko dokaza da je Sinđelić zajedno sa Dikićem pripremao teroristički napad zašto bi im se dao status svjedoka-saradnika, umjesto da se najstrože osude? Ili: kako su ,,teroristi” znali da opozicija neće pobijediti na izborima? Kako je dio medija iz Srbije objavio informaciju o hapšenju dvadesetočlane grupe prije crnogorskih, pa čak i režimskih medija?

Zašto je, kako je izjavio tužilac Milivoje Katnić, uništeno oružje van Crne Gore iako bi to trebalo da je ključni dokaz i zašto nije prikazan snimak tog oružja? Zašto ministrica odbrane, kao jedna od poluga bezbjednosti zemlje, nije obaviještena o ovom događaju? Zašto ni do danas nije sazvan Savjet za nacionalnu bezbjednost? I konačno – ako je prijetilo krvoproliće u Crnoj Gori od ruskih i srpskih terorista nisu izbori odgođeni? 

Izvor: Al Jazeera