Oglasi

Istra - 'hrvatska Toscana' s one strane Učke

Specifičan i uspješan pristup razvoju svih turističkih i gospodarskih potencijala Istre nešto je na čemu uporno i detaljno radi cijela zajednica.
Istra, VinogradUz morske resurse i obalu, Istra se posebno ističe upravo u razvoju potencijala unutrašnjostiAl Jazeera/Tomislav Šoštarić

Ako krenete cestama prema krajnjem zapadu Hrvatske, bilo obalom ili kroz tunel Učku, stići ćete do "hrvatske Toscane", kako neki tepaju poluotoku Istri.

Istra broji nešto više od 200.000 stanovnika, među kojima su brojne nacionalne manjine - od Talijana, preko Srba, Albanaca, Slovenaca, sve do Rumunja i dalje.

Iako, naravno, dijeli brojne probleme hrvatskog društva i gospodarstva, mnogi u Hrvatskoj imaju osjećaj da se s druge strane Učke živi u nekom "paralelnom" svijetu u odnosu na ostatak zemlje.

Praćenje trendova

Kao i svaka hrvatska regija, Istra jest specifična, no, kako ističu predstavnici lokalnih vlasti i županije, ali i sami građani, možda je najposebnija po tome što već gotovo 20 godina cijela ta zajednica planski, uporno i detaljno radi na praćenju turističkih i gospodarskih trendova u svijetu te ih prilagođava i primjenjuje u cilju razvoja svoje sredine. Rezultat su česte dobre vijesti koje otamo dolaze.

Od stabla do prerade u četiri sata

Od otkidanja ploda pa do prerade masline u Istri, kaže Ipša, prođu četiri sata.  To je jako bitno, jer se izbjegava oksidacija.

"Oksidacija je jedan od najvećih neprijatelja, jer plod prilikom berbe se ošteti i na onom mjestu gdje se ošteti nastaje rana. Kao kod jabuke, kada je udarite, ona pocrni tamo gdje je udarena i to znači da se počne dešavati oksidacija u njoj, kemijski proces koji je nezaustavljiv. Međutim, ako to poberemo i odmah preradimo, taj proces izbjegnemo."

Također, kaže, kad maslina počne mijenjati boju, znači da je završilo nakupljanje ulja u plodu, nego od tog momenta maslina se smežura i samo gubi vodu.

To je još jedan od razloga zašto je treba ranije brati. jer pri obvezno hladnoj preši - do 27 stupnjeva maksimum - s vodom odlaze svi fenoli, strana 'tijela' topiva u vodi i ostaje samo ono što je maslini prirođeno.

Posljednja od njih jest da je Istru - praktički najsjevernije područje na kojem se masline uopće uzgajaju, što zahtijeva poseban trud - drugu godinu zaredom ugledni vodič ekstradjevičanskih maslinovih ulja Flos Olei proglasio najboljom maslinarskom regijom u svijetu.

U vodič je uvršteno više od 20 istarskih maslinara, a jedan od njih je Klaudio Ipša iz Livada kod mjeta Oprtalj, u središnjoj Istri. On je, kao i Olea B.B. iz Rapca, za svoje ulje, od mogućih 100 bodova, dobio ocjenu 97, za jedan bod nižu od najboljih - poljoprivrednog obrta iz Toscane. No, njegovo ulje sorte frantoio najbolje je na svijetu.

"Mi smo u Top 20 najboljih ulja svijeta. U tih Top 20 smo sa sortom frantoiom, koja je jako voćno ulje. To je kategorija jakih ulja, jako voćne arome, intenzivno ulje. U toj kategoriji smo osvojili šampionsku titulu", kaže Ipša dok toči ulje za degustaciju.

Ranija berba maslina

Na 15-ak hektara zemlje uzgaja 3.500 stabala maslina. Frantoio zauzima 30 posto. Titulu šampiona ulje je zaslužilo vrhunskom kakvoćom i osebujnim aromama, očišćenim od "stranih" elemenata - u bačvama i staklenim bocama nalazi se samo ono što maslina iz sebe daje. Za kvalitetu, kaže, zaslužni su plodno tlo i mikroklima, no i jedna inovacija - istarski maslinari oko 2000. počeli su brati ranije i prerađivati plod odmah.

"Volim reći da se tu u Istri dogodila revolucija u proizvodnji ekstradjevičanskih maslinovih ulja i da sam jedan od tih 'revolucionara', jer nas je bilo niti 10 koji smo tu to počeli prvi raditi na taj način - dobivati svježa ulja, a ne ona teška, užegla. Prvih godina kad smo to radili u oktobru nas je bilo svega pet-šest. Završili smo berbu, ulje spremili, a tek onda su startali svi drugi. Danas već kad vidi jedan da idemo brati, onda idu i oni. A tada su nam govorili da smo ludi, da šta idemo tako brzo brati, da nisu plodovi zreli. Međutim, oni su optimalno zreli za berbu."

Ovim se poslom, kaže, bave uglavnom mlađe generacije. Iako ima iseljavanja - Trst je blizu - mnogi, napominje, ostaju. Poljoprivreda se razvija. Njegov sin se priključio biznisu, krenuli su u vinovu lozu. Iako se nađe poticaja i kredita, teško je kad se kreće od nule, a veći problemi su birokracija i težak put do državne zemlje.

Turistička priča unutrašnjosti

Uz morske resurse i obalu - koja, po mnogima, nije tako mediteranski atraktivna kao dalmatinska - Istra se posebno ističe upravo u razvoju potencijala unutrašnjosti.

Najbolji po (ne)zaposlenosti

Istra, kaže Flego, najbolja je regija u Hrvatskoj po pitanju zaposlenosti.

Stopa nezaposlenosti kontinuirano se kreće od pet do sedam posto, no ono što - posebno zbog argumenta iseljavanja - smatra važnijim podatkom jest broj zaposlenih, a on je u Istri prošle godine povećan za 2.700.

"Dakle, najbolji smo po stopi nezaposlenosti, a imamo odličan trend rasta zaposlenosti. I ono što mene posebno veseli je činjenica da je stopa nezaposlenosti mladih 50 posto manja u zadnje četiri godine, što smo rekorderi u Hrvatskoj."

U tijeku je izrada novog  master plana razvoja turizma - fokus je na povećanju dnevne potrošnje na 100 eura i produljenju sezone. Turistički podaci za prošlu godinu najbolji su do sada.

"Rast od šest posto, odnosno devet posto u odnosu na godinu prije po dolascima i po noćenjima. Ali, ono što je još važnije je i po potrošnji, a takav trend cijeli niz godina se ostvaruje, dakle nije bilo pada, nego je tu kontinuirani rast. I to je upravo ono što smo i u našem master planu razvoja turizma i definirirali."

Tradicionaloj kuhinji - visokocijenjenim tartufima, pršutu, fužima... - pridododane su brojne biciklističke staze, ceste maslinova ulja, vinske ceste i vina malvazija te teran, oko kojeg se Hrvatska i Slovenija spore, i drugi sadržaji kojima se zaokružuje priča.

Brojni agroturizmi i konobe - ne računajući druge ugostiteljske objekte - nude domaće istarske delicije u domaćem ambijentu. Rade većinom cijele godine, ali od petka do nedjelje. Mnogima gosti vikendom stižu i iz drugih zemalja - objeduju, prošetaju, pa putuju natrag. Često se radi o usamljenim objektima i zaseocima, no putokazi koji "iskaču" po cestama vode do destinacije.

Takav je i Agroturizam Tončić, nekoliko kilometara udaljen od maslinara Ipše. U bližoj okolici su još tri slična objekta.

"Uzgajamo vinograd, žitarice, voće i povrće, tu su i ovce, perad, svinje, psi tartufari, brat ide na tartufe, bavi se i lovstvom, tako da imamo i mesa od divljači. U biti je to sezonska hrana - kad je sezona šparoga - nude se šparoge, ne samo one, naravno. Baziramo se 100 posto na sezonsku i isključivo domaću hranu - nema industrije, nema ćevapa, nema pizza, nema ribe", kaže Orjeta Tončić.

Iz Austrije na ručak i natrag

Nastoji se, kaže, "igrati" hranom i tradicionalnu kuhinju prezentirati tako da ne bude uvijek ista, dosadna. Gosti dolaze odasvud.

"Imamo puno Kineza, Japanaca, Skandinavci, Rusi, Mađari, Austrijanci pogotovo, izdvojila bih Austrijance što se stranih gostiju tiče. Oni su neka vrsta poznavatelja bijeloga tartufa, tako da kad je sezona bijeloga tartufa, oni su nam 90 posto gostiju, dakle 10. i 11. mjesec. I puno ima naših gostiju - Zagreb, Rijeka, cijela Istra..."

Orjetin otac Izak više od 30 godina se bavio tartufarstvom. Svaka je pasmina pasa, kaže, dobra za taj posao. No, pas je kao i čovjek - ako hoće, nauči za par mjeseci, ako ne, treba i par teških godina. Navodi da uspjeha nema bez cjelogodišnjeg rada - sunce i more u sezoni nije dovoljno.

"Mi radimo cijele sezone, nismo da živimo tri mjeseca od turizma, nego radimo čitavu godinu. Sedmi mjesec zatvaramo mjesec dana, 1. 8. opet otvaramo i radimo sve do Nove godine. Trebaju se svi preorijentirati, 10 mjeseci, 11 mjeseci treba raditi."

Predsjednik istarske Turističke zajednice Denis Ivošević kaže da je specifičan pristup Istre razvoju svih potencijala rezultat koncepta s kojim su krenuli krajem 90-ih, kada je u svijetu napušten model masovnog turizma, koji je do tada "vladao" i kod njih. 

Potpuni zaokret i godine edukacije

Odlučili su se na potpuni zaokret - maksimalno iskoristiti tradicijski potencijal, uz intenzivnu edukaciju.

Podizanje ljestvice - pokretačka snaga

Ništa u Istri od proizvoda, kaže Ivošević, nisu izmislili novo - u marketinškom smislu uvijek postoji potencijal i proizvod treba znati na kvalitetan način prezentirati i na drugačiji način ponuditi.

Svaka regija u Hrvatskoj ima jednako zanimljiv potencijal. No, najvažniji su ljudi - od onih koji pokreću procese, do građana i njihove ustrajanja u tom cilju.

"U Istri danas imamo preko 700 someliera za ekstradjevičansko maslinovo ulje, isto toliko za vina, po 200 someliera za pršute, 150 za tartufe, gotovo 500 za vodu - kada podižete standard kvalitete i znanja, onda se cijela ljestvica u jednoj regiji podiže i samim time postaje pokretačka snaga sama za sebe, jer je uspjeh koji postižu drugi motivator da to i vi napravite."

"Bez poznavanja novih znanja i vještina, bez obzira radilo se o vinu, ekstradjevičanskom maslinovom ulju, tartufu ili operacijama u hotelu, ne možemo konkurirati u svijetu. Tako da smo gotovo sedam-osam godina posvetili edukaciji, treningu, usavršavanju novih vještina, uspoređivali smo se s najboljim regijama u svijetu i model koji smo vidjeli u svijetu prilagodili smo našem."

Istarski župan Valter Flego kaže da politika turističkog razvoja ide u više smjerova, no kao najvažniji ističe suradnju javnog i privatnog sektora.

"Govorimo o zajedničkoj strategiji. koju najprije. kroz master plan. donesemo, a nakon toga gradovi, općine, ali i privatni sektor. idu operativno realizirati tu strategiju vezano za manifestacije, sadržaje, smještaj i sve ono što gradimo. Mi smo u Istri zaključili kako smo premali da bi mogli konkurirati kvantitetom i zato želimo biti najbolji, odnosno dizati ljestvicu kvalitete - u poljoprivredi, turizmu i u mnogim drugim sektorima", kaže Flego.

'Destinacija je Istra, ne samo neki grad ili općina'

Posebnu pozornost obraćaju na to da se u svaki proizvod ugradi vrijednost destinacije. A destinacija je, naglašava, Istra. "Nije destinacija samo neki grad ili općina, već Istra, koju želimo ugraditi u proizvod, 'prodati' na tržištu."

Pristup specifičnim čine, kako naglašava, vrlo radišni Istrijani, ali i to što ne stavljaju "sva jaja u istu košaru".

"Nama je najdominantnija u strukturi bruto domaćeg proizvoda prerađivačka industrija, tek onda drugi sektori u smislu trgovine, turizma, poljoprivrede... s čime smo jako ponosni. I da smo prvaci u Hrvatskoj po broju malih i srednjih poduzeća na broj stanovnika."

Brojne nacionalne zajednice, kaže, jedno su od najvećih bogatstava - ovdje nije bitno otkuda si, nego kakav si.

"Mi ne gledamo u retrovizor, već s dalekozorom u budućnost. I zbog toga svatko tko želi doprinijeti razvoju Istre ovdje nađe svoje mjesto", zaključuje Flego.

Izvor: Al Jazeera