Oglasi

Istinom protiv zaborava o ubijenoj mladosti

Na Dan mladosti sa planine Ozren ispaljena je granata na tuzlansku Kapiju, okupljalište mladih - ugašen je 71 mladi život, a više od 240 je teže ili lakše ranjeno.
Fotografije ubijenih u Memorijalnom centru 'Kapija'Ustupljeno Al Jazeeri

U bivšoj Jugoslaviji se 25. maj slavio kao Dan mladosti. Mnogi taj dan i danas obilježavaju kao takav. I Tuzla se na taj dan prisjeća mladosti, ali ne slaveći je, nažalost, nego sjećajući se svoje ubijene mladosti. Na području Tuzlanskog kantona 25. maj je dan žalosti.

Tog 25. maja 1995. godine, na Dan mladosti, sa planine Ozren ispaljena je granata na tuzlansku Kapiju, okupljalište mladih. Ugašen je 71 mladi život, a više od 240 je teže ili lakše ranjeno. Ovaj dan ostat će upamćen kao najtužniji u historiji Tuzle.

"Zločin kojeg je na Kapiji počinio osuđeni ratni zločinac Novak Đukić, koji je bio general osuđenih ratnih zločinaca Radovana Karadžića i Ratka Mladića, najteži je zločin nanesen Tuzli u njenoj dugoj historiji. Tuzla je preživjela mnoge ratove, ali nikada i niko nad građanima Tuzle nije počinio tako užasan zločin. Zločinci su ubili 71 građanina Tuzle čija je prosječna dob 23 godine. Ubili su djecu, djevojke i mladiće, svjesno planirali i ciljali na okupljalište mladih u vremenu kada su pretpostavili da ih je najviše. Prvo su, u toj 1995. godini, ponovili zločin na Markalama u Sarajevu, zatim su počinili zločin na Kapiji 25. maja i poslije Kapije nastavili realizaciju svog zločinačkog plana i izvršili u Srebrenici, 11. jula, najteži zločin koji je moguće počiniti. U Srebrenici su, cijela planeta zna, počinili genocid. Prema ubijenoj djeci osjećamo poseban pijetet i to je rana koja ne zarasta. Vidi se to po našoj spomeničkoj, manifestacionoj i ukupnoj kulturi", kaže gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović.

Štititi istinu

I baš kao mnoge druge rane ovog naroda i zločin na Kapiji se minimizira, negira, a ide se čak dotle da, upravo saučesnici ovog zločina, tvrde kako su to uradili bombaši samoubice. Prošle godine je, podsjetit ćemo se, u Beogradu promovisana knjiga Tuzlanska Kapija – režirana tragedija srbijanskog generala Ilije Brankovića i to pod pokroviteljstvom Ministarstva odbrane te zemlje.

U organizaciji Grada Tuzla svake godine se na dostojanstven način podsjeti na nevino stradale, a Skupština Tuzlanskog kantona je 25. maj proglasila danom žalosti na području kantona.

Ovih dana otvoren je i Memorijalni centar "Kapija" koji će čuvati i njegovati istinu o zločinu nad tuzlanskom mladosti. Istinom se, ističu naši sagovornici, treba boriti protiv negatora.

"Istina je jača od laži pod uslovom da se štiti, njeguje, da se pamti. Istinu štitimo našom manifestacionom, spomeničkom i ukupnom kulturom. Izgrađen je spomenik na Kapiji, spomen groblje-mezarje na Slanoj banji, odmah nakon komemorativnog obilježavanja nastavljamo njegovu rekonstrukciju, objavljeno je mnogo naučnih i umjetničkih djela posvećenih ubijenoj djeci na Kapiji, a 22. maja ove godine smo otvorili Memorijalni centar 'Kapija'. U njemu će biti svi dokazi o užasnom zločinu i mogu ih vidjeti posjetioci i putem informaciono-komunikacionih tehnologija i ljudi iz bilo kojeg dijela svijeta. Da se ne zaboravi i da se nikada nikome ne dogodi", kaže gradonačelnik Imamović.

U petak, 22. maja otvoren je Memorijalni centar „Kapija“ Ustupljeno Al Jazeeri

Memorijalni centar 'Kapija'

Ideja o otvaranju centra već je odavno postojala, a potrebu za njim najviše su isticali roditelji i porodice ubijenih i ranjenih na Kapiji.

"Otvaranje Memorijalnog centra nam mnogo znači. Nalazi se u neposrednoj blizini samog mjesta masakra. To je mjesto koje će čuvati uspomene na naše drage sinove, braću, muževe i prijatelje. Dugo smo čekali da se realizira ovakav projekat i evo, dočekali smo. Nažalost, mnogi roditelji više nisu među živima, ali mi ćemo čuvati i njegovati uspomene na sve njih. Memorijalni muzej je veoma važan, kako nama članovima porodica poginulih, tako i za cijeli grad. Muzej će biti mjesto pijeteta i čuvanja istine od neljudi koji žele sakriti svoju sramotu i nedjelo bolesnih umova", kaže Sabina Smajić, sestra ubijenog Raifa Rahmanija koji je tada imao 23 godine, baš onoliko kolika je prosječna dob ubijenih na Kapiji.

Smješten u adekvatnim prostorijama sa svim pratećim sadržajima potrebnim za ovu namjenu, Centar sadrži zbirku svih mogućih dokaza o zločinu na Kapiji i kao takav će sigurno mnogo pomoći u očuvanju istine.

"Cjelokupan sadržaj izložbenog prostora Memorijalni centar 'Kapija' je posvećen tuzlanskoj Kapiji, od datuma tragičnog događaja 25. maja 1995. godine do danas. S tim u vezi, prikupljeni su i obrađeni za prezentaciju u različitim formama i medijima (printani panoi, audiovizuelni snimci, audio snimci, fotografije, arhivska građa, novinski članci i sl.). U prostoru Memorijalnog centra 'Kapija' biće predstavljene fotografije žrtava, koje će zauzimati jednu cijelu površinu zida, a na kojem se nalazi posebno izrađena vitrina sa mjestom za fotografije i lične predmete žrtava zločina (koliko smo do sada uspjeli prikupiti od članova porodica). Osim toga, jedan poseban dio će biti posvećen izvornoj arhivskoj dokumentaciji iz štampe koja je objavila izvještaje neposredno nakon tragičnog događaja, kao i primarna historijska građa", ističe Imamović.

Na interaktivnom displeju će biti pohranjeni digitalizirani dokumenti koji se odnose na tuzlansku Kapiju, a između ostalog posebno je važno istaći da će posjetiocima biti dostupni svi relevantni tekstovi vezani za suđenje i presudu ratnom zločincu Novaku Đukiću, koji je prema presudi Suda Bosne i Hercegovine za počinjeni ratni zločin osuđen na 20 godina zatvora. Osim sudske dokumentacije posjetioci će imati priliku upoznati se sa svim drugim dokumentima koji na bilo koji način sadrže faktografske podatke vezane za tuzlansku Kapiju, takođe u digitaliziranom obliku.

Svjedočanstvo najbolnije tragedije

Audiovizuelni materijal obuhvata autentične snimke nastale u trenutku stravičnog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva Tuzle, ali i snimci komemoracija u posljednjih 25 godina, kao i mnogobrojni dokumentarni filmovi, intervjui, snimci sa suđenja Đukiću, kojeg je za korištenje ustupila Balkanska istraživačka mreža u Bosni i Hercegovini, ali i digitalna izložba dokumenata, koju je ustupila Fondacija Istina, Pravda i Pomirenje, pod nazivom "Kapija 25. maj 1995. - 25. maj 2015. Nedovršeni proces".

Centru je na korištenje ustupljen i dokumentarni film o Kapiji čiji je autor Admir Muslimović, novinar iz Tuzle.

Memorijalni centar „Kapija“ Ustupljeno Al Jazeeri

"Čast mi je što će jedan takav materijal naći svoje mjesto u muzeju koji svjedoči istini, a ona je samo jedna. Taj film će biti vječni dokument, za sve one ljude koji ga pogledaju, kao materijal koji podsjeća na nevino ubijenu mladost. Film o Kapiji na jedan sveobuhvatan način govori o samom zločinu. O tuzlanskoj mladosti, odnosno akterima tog događaja, njihovom izlasku, a onda i tragediji.

Uz odličnu produkciju, posebnu notu filmu daju brojni autentični snimci samog događaja 25. maja 1995. godine, a film obuhvata priče sa roditeljima ubijene djece, predstavnicima tadašnje vlasti, kao i sa medicinskim osobljem koje je činilo nadljudske napore da spasi ljudske živote. Priča počinje sa sjećanjima roditelja na svoju djecu, njihovom radovanju tom danu, pa sve od same tragedije do sahrane i godinama unazad, njegovanja sjećanja na događaj sa Kapije", kaže Muslimović.

Tuzlanska Kapija, ističe Muslimović, predstavlja najbolniju tragediju u historiji Tuzle i od neprocjenjivog je značaja njegovanje pijeteta prema nevinim žrtvama, a jedan od načina je i otvaranje Centra.

Ne može se pobjeći od presude

Tužna je činjenica da još uvijek niko nije odgovarao za ovaj zločin. Iako je Novak Đukić, pred Sudom BiH pravosnažno osuđen za zločin na Kapiji, od izdržavanja kazne spas je pronašao u Srbiji.

"Od te presude, kao od svoje sjene, on ne može pobjeći. U historiju je već upisan kao jedan od najvećih zločinaca dvadesetog stoljeća. Srbija se samo bruka jer odbija da ga izruči Bosni i Hercegovini. Sve dok ga ne izruči Srbija nosi breme saučesnika u teškom zločinu. Srbija već kasni, a obraz može spasiti samo ako ga izruči. Do tada, ovdje i u svijetu će odrastati generacije ljudi svjesnih da je Srbija stala uz ubicu djece Tuzle. Nadam se izručenju zločinca tek kada u Srbiji na vlast dođu demokratske snage koje se žele ograditi od svih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, na Kosovu. Ogradit će se tek ako zločin javno priznaju, ako se javno izvine žrtvama i izruče Bosni i Hercegovini i drugim državama zločince koje kriju", kategoričan je gradonačelnik Imamović.

Sa gradonačelnikom se slaže i Muslimović koji kaže da se od rata pa na ovamo sve češće falsificiranjem istine iz Srbije i tamošnjih vlasti, preko medija, pokušava omalovažiti žrtva na tuzlanskoj Kapiji, izmišljanjem raznih teorija zavjere i laži.

"Postoje, naravno izuzeci. Mislim da Tuzlaci i sam grad i gradska uprava ulažu maksimalne napore da se samo istinom i činjenicama žrtve ovog zločina mogu dostojanstveno zaštititi od laži i falsifikovanja historije. Također, smatram da ključnu ulogu treba imati i obrazovni sistem", ističe Muslimović.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.