Istine, laži i mitovi o korona virusu

Korona virus nije ‘pobjegao iz laboratorije’, ne može vam stići pošiljkom iz Kine i ne postoji dokaz da vam kućni ljubimac može prenijeti virus.

Trenutno ne postoji specifičan lijek za COVID-19, a u kliničkim uslovima se tretiraju simptomi (EPA)

Prema posljednjim podacima širom svijeta je zabilježeno gotovo 80.000 slučajeva. I dok se situacija stabilizira u Kini, gdje nema porasta, novi val stručno nazvane COVID-19 infekcije donio je porast zaraženih u Italiji i prve zabilježene slučajeve u Hrvatskoj.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je prema podacima iz Kine potvrdila da je 82 posto ukupnih slučajeva imalo blaži oblik infekcije, 15 posto teži oblik koji zahtijeva hospitalizaciju i tri posto koji nalaže intenzivnu njegu. Zabilježeno je oko dva posto smrtnih slučajeva, što je mnogo manje u odnosu na SARS gdje je taj procenat iznosio 10 posto, međutim, još uvijek je rano za finalne procjene.

Blaži oblik infekcije znači i oporavak, tome treba dodati činjenicu da broj osoba u Kini koji se oporavio od COVID-19 iznosi preko 30.000. U Vijetnamu svih kod svih 16 slučajeva zabilježen je uspješan oporavak, dok i ostale države širom svijeta bilježe oporavak oboljelih.

Trenutno, broj smrtnih slučajeva je znatno manji u odnosu na sezonsku gripu, gdje zvanične statistike WHO potvrđuju da ovaj broj iznosi blizu 60.000 smrtnih slučajeva na godišnjem nivou.

Razlika između korone i sezonske gripe

Još uvijek nije jasno kako i kojim intenzitetom će se virus nastaviti širiti Evropom, pa je zato potrebno slijediti smjernice Svjetske zdravstvene organizacije.

U prvi mah simptomi COVID-19 infekcije djeluju veoma slično sezonskoj gripi sa veoma sličnim simptomima kao što su: temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima, umor, iscrpljenost, kašalj i začepljenost nosa, ali je značajna razlika je u tome što u slučaju klasične gripe simptomi nastupaju naglo, što nije slučaj sa koronom. Od klasične gripe većina osoba se oporavi u periodu kraćem od dvije sedmice. Iako ljekari još uvijek pokušavaju da razumiju kompletnu sliku COVID-19 infekcije, njenih simptoma i komplikacija za sada je jasno da su njeni najčešći simptomi povišena tjelesna temperatura, kašalj, otežano disanje, bolovi u mišićima i iscrpljenost.

Studija objavljenja u jednom od najprestižnijih naučnih časopisa The Lancetu je potvrdila da se kod samo pet posto slučajeva COVID-19 infekcije javlja upala grla, a da je kod 1-2 posto zabilježena dijareja, mučnina i povraćanje. Kod kritičnih slučajeva se javlja teška upala pluća, sindrom akutnog otežanog disanja, sepsa i septički šok koji mogu uzrokovati smrt oboljelog.

Ono u čemu leži velika “podvala” korona virusa je dug period inkubacije. Kod sezonske gripe simptomi se javljaju dva do tri dana nakon što je osoba zaražena dok je u slučaju korona virusa taj period je duži, stoga termalne kamere nisu najbolji način za detekciju zaraženih, jer osoba može biti nosilac virusa, a da zbog dužeg perioda inkubacije nije razvila simptome. Najveći broj smrtnih slučajeva je zabilježen kod osoba preko 80 godina starosti (14,8 posto).

Prema podacima studije objavljene u The Lancetu, najvećem riziku su izložene osobe starije životne dobi, iznad 65 godina, koje koje je već boluju od drugih bolesti, kao što su kardiovaskularna oboljenja, plućne bolesti, dijabetes ili tumori. Kod zaraženih osoba ispod 40 godina stopa smrtnosti iznosi tek pola posto. Iznenađujuće mali procenat djece je zaražen u odnosu na kompletan broj osoba sa COVID-19.

Osim toga stručnjaci još uvijek ne mogu da procjene zašto je mali broj određenih mladih osoba podlegao simptomima ove bolesti. Kao pretpostavku navode pretjerano “jak imuni odgovor organizma”, gdje se imuni sistem “okreće protiv” samog organizma, što može dovesti do gubitka tečnosti i oštećenja organa, međutim još uvijek nije jasno da li je ovo tačan mehanizam.

Mitovi o korona virusu

Nastanak epidemije podrazumijeva i “epidemiju informacija”, kao što je lažna prevencija ili pogrešna upotreba lijekova. Stoga je potrebno i “razbiti mitove”, pa je Svjetska zdravstvena organizacija dala stručno mišljenje o najčešćim prisutnim dezinformacijama.

Korona virus nije “pobjegao iz laboratorije” i ne može vam stići pošiljkom iz Kine, jer korona virusi ne mogu da prežive na predmetima kao što su paketi ili pisma. Trenutno ne postoji dokaz da vam kućni ljubimac može prenijeti virus, ali dobro je oprati ruke sapunom i vodom nakon kontakta sa životinjom, jer će vas to zaštititi od uobičajenih mikroorganizama koje se mogu prenositi između životinja i ljudi. Još uvijek ne postoji vakcina za ovu vrstu virusa, tako da vakcina protiv upale pluća ne štiti od korona virusa. Ne postoji dokaz da redovno ispiranje nosa fiziološkom otopinom štiti od pojave infekcije, a također ni otopina za ispiranje usta ne štiti od COVID-19.

Konzumacija bijelog luka i alkohola nije mjera zaštite i ne može vas zaštititi od eventualne infekcije, kao ni mazanje sezamovim uljem. Određeni hemijski dezinficijensi na bazi hlora, a zatim i otapala kao što je 75 posto etanol, peroctena kiselina i hloroform mogu uništiti ovaj virus, ali se ne preporučuje njihova upotreba, jer ih je veoma opasno stavljati na kožu. Iako se UV lampe koriste za dezinfekciju, nije ih poželjno koristiti na svojoj koži, zbog mogućih posljedica izazivanja iritacije. Antibiotici djeluju na bakterije, ali i ne na viruse, pa se oni ne bi trebali upotrebljavati u prevenciji COVID-19 infekcije. Jedina mogućnost da ljekar propiše antibiotik je u slučaju istovremene pojave infekcije bakterijom, za vrijeme trajanja simptoma korona virusa.

Trenutno ne postoji specifičan lijek za COVID-19, a u kliničkim uslovima se tretiraju simptomi (npr. povišena tjelesna temperatura), terapija kisikom i određenim antivirusnim lijekovima. Kompanija Moderna Pharmaceuticals je poslao vakcinu razvijenu u rekordnom roku, na prva ispitivanja, a Nacionalni institut za zdravlje u SAD-u je počeo sa kliničkim ispitivanjima lijeka Remdesimivir, na pacijentima oboljelih od virusa.

Za sada je potrebno pratiti uputstva zavoda za javno zdravlje, jer se jedino na taj način može ograničiti eventualno širenje virusa.

Kako se zaštititi?

S obzirom da se COVID-19 infekcija širi kapljičnim putem potrebno je slijediti mjere zaštite koje podrazumijevaju često pranje ruku upotrebom vode i sapuna ili sredstava za čišćenje na bazi alkohola, a također treba izbjegavati i dodirivanje očiju, usta i nosa neopranim rukama. Prilikom kašljanja ili kihanja pokriti usta i nos jednokratnom maramicom ili unutrašnjom stranom lakta, te maramicu nakon upotrebe baciti i oprati ruke. Potrebno je izbjegavati blizak kontakt ili održavati socijalnu distancu, na najmanje jedan metar sa osobama koje imaju povišenu temperaturu, kašlju ili otežano dišu.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ukoliko osoba posjećuje tržnicu u području koje ima iskustvo sa korona virusom, treba izbjegavati nezaštićen kontakt sa životinjama. Također, treba izbjegavati konzumaciju sirovih i nedovoljno termički obrađenih proizvoda životinjskog porijekla. Jednokratne maske mogu pružiti malu zaštitu od velikih kaplji, ali s one bi morali čvrsto prijanjati uz lice, dok male kapljice svakako mogu dospjeti u nos, usta i oči. Nakon vlaženja maska gubi zaštitu i mora se zamijeniti, pa izbjegavanje bliskog kontakta s ljudima (držanje distance od jednog metra), pranje ruku i kihanje u maramicu, ostaju najbolji način za spriječavanje širenja virusa.

Šta uraditi ako prepoznamo simptome?

Zavodi za javno zdravstvo širom regiona su u cilju efikasnog odgovora na epidemiju preporučili osobama koji su unazad 14 dana boravili u Kini ili Italiji (pokrajine Lombardija i Veneto), a naglo su razvili simptome kao što su kašalj, otežano disanje i temperatura, trebaju se telefonom javiti dežurnom epidemiologu, opisati znake bolesti i period u kojem su boravili u navedenim područjima. Epidemiolog će na taj način obavijestiti dalje mobilni tim hitne medicinske pomoći, koji će doći na adresu i obaviti pregled. Do dolaska tima savjetuje se boravak u kući, a po mogućnosti i mjera samoizolacije, da bi se maksimalno limitiralo širenje virusa.

Iako je WHO izdao preporuku državama širom svijeta da se pripreme za pandemiju, proglašavanje ovakvog stanja prema procjenama njihovih stručnjaka donijelo bi samo dodatnu paniku. Mike Ryan, stručnjak WHO za vanredna stanja, izjavio je da postoji mogućnost da se širenje virusa suzbije u Evropi do završetka sezone gripe.

On je također preporučio da bi države pojedinačno trebale raditi na tome da pokušaju da smanje broj “uvezenih” slučajeva iz drugih država, ali da nije moguće kompletno zaustaviti kretanje ljudi.

Iako je predlog pojedinih država bio da se ukine apsolutno kretanje i zatvore granice, prema podacima studije koja je ispitivala limitiranost efikasnosti zabrane putovanja u širenju zaraznih bolesti, ovakav scenario bi samo dodatno odložio trenutno širenje korona virusa za nekoliko sedmica, što ne nudi dugoročno rješenje.

Izvor: Al Jazeera