Oglasi

Islam u Hrvatskoj - model za cijelu Evropu

Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj predlaže da Evropa prihvati model uređenja položaja muslimana u toj državi.
Aziz ef. Hasanović hrvatski je model prezentirao i papi Franji kao mogući temelj rješenja problema koji izazivaju tenzije i nepovjerenjeAnto Magzan/Pixsell

Piše: Tomislav Šoštarić

Emir je 24-godišnji pripadnik Islamske zajednice u Hrvatskoj, koja okuplja 63.000 članova i čini 1,8 posto ukupnog stanovništva. Bavi se restauratorskim poslom i ima svoj vlastiti biznis. Kao pripadnik muslimanske manjine, kaže, u Hrvatskoj nema nikakvih problema.

Naglašava kako je to rezultat stalne promjene stanja svijesti u hrvatskom društvu jer je prije 10 i više godina, kaže, još bilo provokacija. No, što se tiče položaja muslimana i njihove prihvaćenosti, hrvatsko je društvo, smatra Emir, napredovalo.

"Ljudi su prihvatili različitost i ne tretiraju te automatski drugačije jer su se muslimani u Hrvatskoj pokazali kao potrebna manjina da se neke stvari u društvu osvježe i podignu. Ljudi u Hrvatskoj su to prepoznali jer se radi o sredini kojoj takvo upotpunjavanje treba, a to bi i trebao biti cilj svakog civiliziranog društva i u Hrvatskoj je to u velikoj mjeri postignuto", kaže Emir.

Promjena kreće od pojedinca

Samim time, naglašava, jasna je i otvorenost muslimanske manjine da se integrira u takvo društvo.
Takvom ozračju, unatoč nekim političkim 'igricama' koje su, kako kaže, politici svojstvene, pridonose i država i, sve više, mediji, kaže Emir.

No, u bitnome, promjena ipak mora krenuti od pojedinca. "Stvar je u tome što vidiš u čovjeku, čovjeka ili muslimana", zaključuje Emir. 

[embed:render:node:12262:left]

Prigodom Kurban-bajrama predsjednik Mešihata IZ-a u Hrvatskoj, muftija Aziz ef. Hasanović, izrazio je zadovoljstvo položajem i razvojem muslimanske zajednice te pohvalio model rješavanja islamskog pitanja u Hrvatskoj.

Pritom je predložio inicijativu koja bi ponudila Europi da prihvati isti model te da se jednako tako traži položaj za kršćane u islamskom svijetu.

I to mu nije bilo prvi put - muftija Hasanović o tom se modelu na isti afirmativan način izjasnio i istaknuo ga mnogo puta.

"Primjer dobro uređenih odnosa Islamske zajednice u Hrvatskoj sa državom možemo zahvaliti dvjema stvarima - otvorenosti hrvatske države da integrira jednu muslimansku zajednicu i spremnosti Islamske zajednice u Hrvatskoj da se integrira u hrvatsko društvo te da na taj način izbjegne asimilaciju, koja po prirodi stvari prijeti manjinama", rekao je za Al Jazeeru muftija Hasanović.

U Domovinskom ratu 25.000 muslimana

Potpisivanjem ugovora s državom o specifičnim odnosima sa Zajednicom dobila je, kaže, i država i Islamska zajednica.

"Država je dobila zadovoljne građane koji će svoje zadovoljstvo i patriotizam iskazati u svakoj prigodi. Muslimani su svoju odanost i patriotizam iskazali u Domovinskom ratu, gdje su se odlučno i masovno uključili u obranu svoje domovine, njih 25.000, od kojih su njih 1.180 položili svoje živote za suverenu, samostalnu, demokratsku, europsku Hrvatsku. Svoju zahvalnost i doprinos nastavili su i nakon rata u izgradnji multikulturalnog, multinacionalnog i multireligijskog društva", ističe Hasanović.

Potpisivanjem ugovora načinjen je pravni okvir za nesmetano prakticiranje, tumačenje, naučavanje, propovijedanje i javno prezentiranje islama u svim segmentima društva.

Hasanović je svoju inicijativu prezentirao u Vatikanu papi Franji početkom travnja i, kako kaže, usmjerena je upravo na model koji ima IZ u Hrvatskoj kao možebitni temelj za rješenje nagomilanih problema iz kojih rastu tenzije i nepovjerenje, kako u Europi s muslimanima, tako isto u islamskom svijetu s kršćanima.

"Svakako da to ne može sam nitko raditi, već moramo imati širu infrastrukturu u konkretnom slučaju, diplomatsku mrežu kako bi svi na neki način bili uključeni u promoviranje ove ideje, a samo u jednom cilju da izbjegnemo sukobe i netrpeljivosti gdje god je moguće", kaže Hasanović, ističući da u tome imaju podršku državnih institucija.

Napredak na više područja

Iako svako društvo ima svoje specifičnosti, Hasanović smatra da bi model mogao biti temelj za nadgradnju specifičnosti u drugim europskim državama, koje se, kako kaže, pojavljuju iz različitih pravnih okvira.

Filip Mursel Begović, izvršni urednik tiskanog izdanja i online urednik Časopisa za kulturu i društvena pitanja Behar, u kojem svoje radove i mišljenja izražavaju perjanice muslimanske intelektualne elite u Hrvatskoj, također smatra da se radi o modelu koji može biti primjer drugima.

[embed:render:node:12263:left]

"Ono u čemu je uspjela Islamska zajednica u Hrvatskoj, a smatram to značajnim i u skladu sa porukom islama koja je nadnacionalna, jest da se ne pretvori u zavičajni klub Bošnjaka. Upravo je to iskustvo koje svjedočimo širom Europe, gdje postoje brojčano značajne zajednice bosanskih muslimana koje nemaju internacionalni ustroj kao što je to u Hrvatskoj. Iz toga proizlazi da su one počesto zatvorene za integrativne procese i slijedom toga, samogetoizirane", kaže Begović.

Iako islamska manjina bilježi iskustva raznih diskriminacija iz ratnih i poratnih vremena,  hrvatsko društvo je, ističe, u mnogo čemu napredovalo, što se vidi u svakodnevnom životu, ali i na drugim područjima.

"Behar, kojega izdaje KDBH Preporod u Zagrebu, nažalost, trenutno je jedini bošnjački časopis za kulturu koji izlazi u kontinuitetu već 22 godine. Jedini na svijetu. Osim simbolične podrške iz BiH, on je financiran od Savjeta za nacionalne manjine RH i manjim dijelom Ministarstva kulture RH. On je još jedan od dokaza uspješne integracije Bošnjaka u Hrvatskoj", ističe Begović.

Podzastupljenost u državnim službama

Behar pokušava javnosti predočiti da Bošnjaci u Hrvatskoj, svojim umjetničkim i kulturno-znanstvenim postignućima, nisu efemerna skupina ograničena dometa, pri čemu naglašava njegovu integracijsku ulogu.

Ipak, sve to ne znači da problema nema. Naime, kako kaže Begović, hrvatska politika ne shvaća da dobar odnos s IZ-om ne podrazumijeva i bošnjačke manjinske institucije koje, kako kaže, aktualna vlast ne prepoznaje, a Bošnjake ne primjećuje.

"Ta ozbiljna podzastupljenost je i statistički dokaziva, naprosto nas nema u državnim službama koliko je to zagarantirano zakonom o manjinama. Također, nije zadovoljavajuća ni razina financiranja bošnjačkih udruga, budući da su Bošnjaci druga po veličini nacionalna manjina. Te se okolnosti moraju mijenjati", zaključuje Begović.

Bitan integrativni element muslimanske zajednice u hrvatsko društvo je i obrazovanje. Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj je 1993. godine osnovao Zagrebačku medresu "Dr. Ahmed Smajlović", koja je 2007. godine transformirana u Islamsku gimnaziju dr. Ahmeda Smajlovića.

Radi se, pojašnjava ravnatelj Mevludin Arslani, o programu opće gimnazije s četiri dodatna izborna ili obvezna predmeta, a to su arapski jezik, Kur'an i kur'anske znanosti, islamska kultura i civilizacija te islamski vjeronauk.

Odgoj i obrazovanje kao element integracije

Škola je u sustavu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a plaće svih zaposlenika isplaćuju se iz državnog proračuna. Odgojno-obrazovani sustav IZ-a u Hrvatskoj, kaže, bitno pomaže integraciji mladih muslimana u društvo. 

"Radi se o jedinstvenoj školi ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi. Učenici naše škole sudjeluju na svim natjecanjima u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje RH. Potičemo naše učenike da kroz razne izvanškolske aktivnosti sudjeluju u raznim međureligijskim susretima. Često puta smo domaćini takvih susreta, gdje osim srednjih škola s vjerskim prefiksom, sudjeluju i učenici drugih gimnazija i drugih škola s područja Grada Zagreba", kaže Arslani.

[embed:render:node:12264:left]

Hrvatski model rješavanja odnosa države i vjerskih zajednica s pravom pobuđuje zanimanje mnogih zapadnoeuropskih zemalja, smatra Tomislav Kovač s Katoličko-bogoslovnog fakulteta u Zagrebu.

Povoljnom položaju muslimana u Hrvatskoj doprinijelo je, kaže, nekoliko čimbenika, koji proizlaze iz specifičnog povijesnog i kulturalnog zaleđa. 

"Najprije činjenica da je većina ljudi s ovih prostora jugoistočne Europe još uvijek vrlo religiozna i naviknuta već nekoliko stoljeća živjeti zajedno s pripadnicima drugih vjeroispovijesti. Ne zaboravimo da je muslimanska zajednica već od 1878. godine institucionalno prisutna u Zagrebu i da je Hrvatski sabor još 1916. godine među prvima u Europi priznao islam kao ravnopravnu državnu vjeru, uz katoličanstvo i pravoslavlje", kaže Kovač.

Zajednička odgovornost 

Osim toga, kako je politici 1990. postalo jasno da moraju računati na Katoličku crkvu i katoličke građane, prirodno je došlo do pozitivnog uključivanja vjerskog čimbenika u društvu, što je pogodovalo položaju drugih vjerskih zajednica, uključujući muslimane.

Istovremeno, Katolička crkva službeno se zalaže za slobodu vjerovanja kao sastavni dio građanskog prava, pa njezina otvorenost prema drugim religijskim tradicijama također predstavlja pozitivan doprinos.

"S radošću tvrdim da je Islamska zajednica u Hrvatskoj, naročito ona u Zagrebu, najviše založena u promicanju međureligijskog dijaloga u našoj zemlji. Osobno bih volio da se kršćani i muslimani u Hrvatskoj još više upoznaju. Dijelimo puno zajedničkih vrijednosti, a imamo i zajedničku odgovornost prema društvu u kojem živimo", kaže Kovač i naglašava da ne primjećuje veće probleme u integraciji muslimana u hrvatsko društvo.

"Posebno me oduševljavaju mlađe generacije muslimana u našoj zemlji, koje su obrazovane i koje znaju svoj višestruki identitet, vjerski i nacionalni, uspješno spojiti s hrvatskim identitetom. Naravno, kako bi suživot mogao biti još kvalitetniji, potrebno je da društvene institucije i vjerske zajednice ulože puno truda, stvarajući ozračje povjerenja i međusobnog poštovanja", zaključuje Kovač.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.