Oglasi

ISIL-ova strategija u Evropi

ISIL-ovo korištenje terorizma u svrhu ispunjavanja ciljeva nije novina, ali sposobnost grupe da izvodi napade jeste.
ISIL je javno objavio da je njegov cilj slabljenja evropske kohezijeAP - Ilustracija

Piše: Omar Ashour

Teroristički napadi koje su protekle godine izveli pristalice i simpatizeri grupe Islamska država Irak i Levant su izazvali veliku zabrinutost u Evropi, ali ti napadi još nisu dostigli učestalost koju je Evropa iskusila sedamdesetih godina prošlog stoljeća, navodi se u Globalnoj bazi terorističkih napada.

Međutim, dok su prethodni valovi terorizma u Evropi poticali od internih sukoba, današnji smrtonosni niz povezan je sa nestabilnošću van kontinenta.

Najveći napadi proističu iz političkog vakuuma nastalog padom diktatora na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi.

Tako da, baš kao što djeluje da se ne nazire kraj nasilju u Siriji, Iraku ili Libiji, ili egipatskoj ekstremnoj polarizaciji, ili krhkoj sigurnosnoj situaciji u Tunisu i Alžiru, malo je razloga da se vjeruje da će uskoro doći do obustave napada u Evropi.

Da bi stvari bile gore, krvavi puč u Turskoj u julu – kada je 270 ljudi ubijeno, a 1.500 ranjeno u samo nekoliko sati – učinio je tu zemlju još atraktivnijom za napade ISIL-a.

ISIL se hrani državama u problemima, odakle može crpiti regrute i pokretati napade – bilo da se radi uspostavljanjem "zvanične provincije" kao u Siriji, Iraku, Libiji i Egiptu, ili pružanjem podrške tajnim ćelijama i malim borbenim jedinicama, kao što je to već uradio u Tunisu i Turskoj.

Ta dva načina djelovanja  - pobuna i terorizam – idu jedan s drugim. Kada pobunjenička organizacija izgubi kontrolu nad teritorijom ili borbeni zamah, okreće se terorizmu, smatrajući da su napadi na slabije branjene civilne mete jeftiniji, jednostavniji i podjednako politički učinkovitiji potez.

To je razlog zašto ISIL želi da napadne Evropu direktno, čak i u vrijeme kad gubi teritorije u Iraku, Siriji i Libiji.

Višestruki ciljevi

ISIL ima višestruke ciljeve u ispunjavanju ovog plana. Vjeruje da će teroristički napadi u Evropi odvratiti Zapad od napada na teritorije koje ta grupa kontrolira, te želi da osveti više od 20.000 članova koje su izgubili u zračnim napadima koalicije Zapada.

Dodatno želi da potakne antimuslimansko raspoloženje, kako bi otuđio evropske muslimane od ostatka evropskog društva i povećao broj svojih regruta u Evropi.

Također želi da posije razdor između samih evropskih vjerskih i manjinskih zajednica – gdje su podjele između sunita i šiita i sunita i alevita dva jasna primjera.

ISIL-ovo korištenje terorizma u svrhu ispunjavanja ciljeva nije novina, ali sposobnost grupe da izvodi napade jeste. ISIL je uspio da održi svoje terorističke operacije u Evropi unatoč tome što su njihove snage izložene žestokom bombardiranju od 2014. godine, jer je za svoje namjere uspio iskoristiti dio od 5.000 Evropljana koji su došli da se bore u Siriji.

Još je nepoznat tačan broj evropskih boraca koji su se vratili kući nakon što su prošli ISIL-ovu obuku.

Abdelhamid Abaaoud, koji je predvodio napade u Parizu u novembru 2015, tvrdio je da je on jedan od 90 terorista u Evropi koje je obučio ISIL.

ISIL je navodno obučio između 400 i 600 boraca za "eksterne operacije", koji su prošli obuku iz urbanog gerilskog ratovanja, pravljena improviziranih eksplozivnih naprava, nadzora, kontraobavještajnih aktivnosti i krivotvorenja.

ISIL je do sada najžešće napao Francusku i Tursku. U Francuskoj je ubijeno više od 230 i ranjeno više od 700 ljudi, dok je u Turskoj bilo 220 ubijenih i više od 900 ranjenih.

I Francuska i Turska su izvor relativno velikog broja stranih boraca koji ratuju u Iraku i Siriji, a procjenjuje se da se 700 francuskih i 500 turskih državljana bori pod zastavom ISIL-a.

Fokus ISIL-a

Zbog čega se ISIL tako fokusirao da napada Francusku i Tursku? Preliminarni rezultati istraživanja dva naučnika pokazuju negativnu reakciju na francuski "laicite" – tradiciju sekularizma u javnosti i u političkom životu – među obespravljenim mladim sunitskim muslimanima u zemljama francuskog govornog područja. To, kako se tvrdi, olakšava njihovu radikalizaciju i regrutiranje koje provode ekstremisti.

Ali više faktora treba istražiti. Primjera radi, francuska vanjska politika u 21. stoljeću je privukla brojne bliskoistočne pritužbe.

Francuska se protivila ratu u Iraku 2003, vojno je intervenirala protiv libijskog diktatora, zaustavivši potencijalni zločin protiv čovječnosti u martu 2011, te spasila krhku demokratiju u većinski muslimanskom Maliju 2013. godine.

Iako se na ove politike gledalo sa odobravanjem u većini zemalja Bliskog istoka, ISIL i njihove pristalice i simpatizeri su vidjeli stvari na drugačiji način.

Turska je dugo bila atraktivni alternativni model za druge većinski muslimanske zemlje. Do skorašnjih izazova, djelovalo je da demokratija uspijeva, a ekonomski rast je bio i do devet posto u proteklim godinama.

S obzirom na njenu prozapadnu orijentaciju, ne iznenađuje da je ISIL posvetio nekoliko brojeva svog zvaničnog magazina, Dabiqa, napadu na turski model i na turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.

Ranija verzija ISIL-a, tzv. Islamska država u Iraku, navodno je naredila još u aprilu 2012. godine napade na Tursku korištenjem vozila napunjenih eksplozivom.

Evropi treba da se njene demokratije ujedine oko zajedničke strategije za odbranu od višestrukih sigurnosnih izazova. Znaci nejedinstva i fragmentacije – da ne govorimo ništa o krvavim pokušajima pučeva – idu u prilog ISIL-ovom javno objavljenom cilju "slabljenja evropske kohezije".

I dok su se Francuska i Turska istakle kao ISIL-ove mete, oni nisu usamljeni. Ali, uzimajući u obzir njihovu zajedničku poziciju, njihov bilateralni odnos je posebno značajan, a diplomate iz svake od tih zemalja trebaju da rade na njegovom jačanju.

Svake buduće napetosti će samo potkopati potencijal za stratešku saradnju. Sada je vrijeme za ujedinjenje.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Project Syndicate 2016 - The Islamic State’s European Strategy

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.