Oglasi

Irak kao poprište sukoba Irana s njegovim neprijateljima

Irak ima izglede da postane poprištem borbe između Irana i njegovih saveznika s jedne i saudijsko-izraelskog protuiranskog razumijevanja s druge strane
Ključno za slogan iračkih demonstranata je njihovo nezadovoljstvo utjecajem Irana i snaga koje podržavaju u njihovoj zemljiReuters

Postojanje iranskog utjecaja na iračku državnu politiku nije ništa novo. Proiranske milicije i parlamentarne stranke surađuju usko s Islamskom Republikom i tvore interesni blok u kojemu šijitski Arapi vide zaštitu od utjecaja sunitskih kraljevina južno od svoje zemlje. Istovremeno, u posljednje vrijeme osobito jačaju struje koje nastoje biti neovisne o Iranu, iako su se nedavno otkrili i pokušaji proiranske infiltracije u sigurnosne službe Iraka.

No, protuiranski slogani su se pojavili i u prosvjedima koji potresaju Irak posljednjih tjedana. Prosvjednici u Iraku očito skandiraju parole protiv Islamske Republike i samog vrhovnog vođe Alija Hameneija i trgaju plakate na kojima su bile njegove slike. Neki izvještaji očevidaca govore kako neke suzbijajuće sile govore perzijskim jezikom u trenutnim prosvjedima, a neke tvrde da su povezane s milicijama koje podržava Irak. Bliskoistočni forumi također tvrde da je jedan od zapovjednika Revolucionarne garde ušao u Irak s dopuštenjem Hadija al-Amirija, vođe koalicije Fatah.

Ovakvi slogani su odmah došli pod udar iračkog Nacionalnog sigurnosnog vijeća i Narodnih mobilizacijskih jedinica. Komentirajući prosvjede, oni su napali demonstratore nazivajući ih ljudima koji žele najgore Iraku i kriminalcima, te su iskazali svoju spremnost da im se osvete jer ne mogu tolerirati ljude koji tvore urotu protiv vlastite države. Zanimljivo, sredinom listopada, ova skupina koju vodi Faleh al-Fayadh (iskusan borac koji se našao na čelu sigurnosnog sustava i osnivač pokreta Ataa koji se ideološki svrstava između komunizma, sekularizma, arapskog nacionalizma i drugih ideja, a praktično kao njegova produžena ruka), stavila se na raspolaganje vladi u Bagdadu u slučaju da je potrebno intervenirati u obranu državnog poretka. Mnogi su to doživjeli kao najavu vojnog ili državnog udara u Iraku.

U ovoj situaciji uvijek postoji opasnost da se uključe i druge zemlje u poticanje sukoba unutar zemlje, bilo da se radi o Sjedinjenim Državama, za koje proiranska milicija govori da daju prosvjednicima oružje i eksplozive, bilo o Saudijskoj Arabiji koja bi rado nanijela teške udarce iranskim interesima blizu njegovih granica. Velika većina arapskih zemalja ne voli Irak nakon pada Sadama Huseina i nastoji uzurpirati prostor i razvoj Iraka kroz razne akcije i operacije. Porast šijitske moći, koji su stoljećima stanovnici Iraka, pridonijela je kreiranju destruktivnih poteza. Irak se tako suočavao s mnogim krizama nakon pada Sadama. Ovdje su još uvijek pitanja iračke nesigurnosti, siromaštva, kurdskog pitanja i zahtjeva za većom autonomijom, pobuna sunitskih plemena i ekstremističkog terorizma.

Svi upiru prstom u Mahdija

Posljednji irački izazov je kako odgovoriti na domaća pitanja i zahtjeve prosvjednika. Iako su ovi prosvjedi pravedni, zbog gospodarske situacije u zemlji i perspektive koje nema, postoje ipak neki tragovi provokacija iz drugih arapskih zemalja, napose iz Saudijske Arabije. Većina u parlamentu podupire trenutačnog iračkog premijera Adela Abdula Mahdija, iako manji dio parlamenta smatra da je šijitski klerik Muqtada al-Sadr u pravu kada traži premijerovu ostavku. No, najznačajniju poruku iračkog vladi dao je najveći religijski autoritet u zemlji, veliki ajatolah Ali al-Sistani. On smatra da se iračkoj vladi treba dati prilika za pregrupiranje i provođenje potrebnih reformi. Također je rekao kako svako krvoproliće slijedi svoj trag do iračke vlade. Reuters je 31. listopada citirao nekoliko iranskih i iračkih sigurnosnih dužnosnika koji su rekli da je Qasem Soleimani, vođa elitne Quds snage korpusa Islamske revolucionarne garde, prisustvovao sastanku sigurnosti na visokoj razini u Bagdadu, 30. listopada, pitajući šefa saveza Fatah Hadija al-Amirija i čelnike njegove milicije Badr podržavaju li i dalje Abdula Mahdija. Naime, 29. listopada Amiri i Muqtada al-Sadr, čelnici najvećeg parlamentarnog bloka Sairoon, složili su se da će raditi na zamjeni Abdula Mahdija. Savez Sadra i Amirija, koji predvodi drugi najveći parlamentarni blok, doveo je Abdula Mahdija na vlast prošle godine. Iranu, međutim, godi da Mahdi ostane na vlasti.

Trenutačno svi upiru prstom u Mahdija, prominentnog iračkog političara koji dolazi iz poznate šijitske obitelji u južnom Iraku. Ovaj ekonomist s diplomom iz Francuske, osvojio je srca i umove mnogih političkih struja, između ostalog i zato jer nije htio biti blizak samo s Iranom. Nakon njegova biranja, u Teheranu nije bilo velike proslave, jer su prijašnji premijeri imali daleko veću poveznicu s Islamskom Republikom. Ipak, Mahdi je sada žrtveni jarac i svi traže njegovu ostavku, uključujući iračkog predsjednika Barhama Saliha koji je izrazio potporu za prosvjednike i kritizirao snage koje su pucale na njih i koje su pritvorile brojne novinare i aktiviste. No, kada se Mahdi makne s političke pozornice, sumnja li itko da se irački unutarnji problemi neće riješiti? Ukoliko se ne stvore preduvjeti i osnovne javne usluge po pitanju energije, zdravstva, sigurnosti, zaposlenosti, korupcije, mita, Iračani će ostati u limbu i prosvjedi će se nastaviti.

Ključno za slogan iračkih prosvjednika je njihovo nezadovoljstvo utjecajem Islamske Republike i snaga koje podržavaju u njihovoj zemlji. Iako Adel Abdul Mahdi nije preferirani premijer Islamske Republike za iračko vodstvo, Teheran je održavao veze s njim kako bi nastavio svoj utjecaj u Iraku. Prema nekim izvještajima u iračkim medijima, ako Sjedinjene Države napadnu Iran, Islamska Republika će poduzeti mjere svugdje, uključujući i Irak. Iranski veleposlanik u Iraku više puta je govorio o upozorenjima Teheranu zbog pretvaranja Iraka u poprište sukoba Islamske Republike s njezinim neprijateljima, uključujući Sjedinjene Države i Saudijsku Arabiju. Uz sve to, postoje brojne optužbe o ulozi Islamske Republike i njenih podređenih snaga u iračkoj nestabilnosti i nemirima. Krajem svibnja ove godine, uslijed napetosti između Teherana i Washingtona u regiji, sumnjivih kretanja u blizini američke ambasade u Bagdadu i raketne paljbe na Zelenoj zoni, natjerali su američki State Department da opozive nepotrebno osoblje iz Iraka. Američki državni tajnik Mike Pompeo tvrdio je da snage povezane s Islamskom Republikom planiraju ciljati američke trupe u Iraku. Izrael tvrdi da Iran širi svoj utjecaj u Iraku kako bi ciljao izraelske interese. Vlasti Teherana negiraju optužbe usprkos izravnom naređenju vrhovnog vođe Islamske Republike da pređe iranske granice. Uz parole protiv utjecaja Islamske Republike na iračke prosvjede, skupina prosvjednika ukazuje na ulogu Irana u suzbijanju prosvjeda. Tako Irak ima izglede da postane idućim poprištem borbe između Irana i njegovih saveznika s jedne strane i saudijsko-izraelskog protuiranskog razumijevanja s druge strane. U sredini će ostati neovisni šijitski akteri u Iraku, koji zaziru od ustavnog uređenja i uloge klera kakvi postoje u Islamskoj Republici Iran, ali koji također vide potrebu odvajanja od ekstremističkih pokreta koje financira Saudijska Arabija.

Napad na iranski konzulat

Prosvjedi su nastavljeni nasiljem. Veliki broj prosvjednika napao je iranski konzulat u svetom šijitskom gradu Karbali uvečer 3. studenog. Demonstranti su opkolili konzulat, podižući iračke zastave i bacajući Molotovljeve koktele, uzrokujući požar. Kako su protesti postali snažno antiiranski, Iran je zabranio građanima putovanje u Irak do daljnjeg. S porastom antiiranskog raspoloženja, Narodne mobilizacijske jedinice uključile su se u proteste, optužujući zapad i njegove regionalne i lokalne saveznike da stoje iza nemira. Čini se da je Abdul Mahdi stekao povjerenje svojih saveznika održavajući ga na mjestu premijera. U izjavi krajem prošlog tjedna, zatražio je od prosvjednika da odustanu s demonstracijama i prestanu štetiti ekonomiji zemlje. Kazao je da je njegova vlada razvila nekoliko reformskih planova kao odgovor na zahtjeve prosvjednika na kojem će i dalje raditi. Istodobno, prosvjednici pozivaju na nacionalnu građansku neposlušnost, tražeći od državnih službenika da prestanu raditi. Tisuće prosvjednika okupilo se i u glavnoj luci u Basri, na jugu Iraka, pokušavajući zaustaviti uvoz i izvoz u i iz zemlje. Kako i prosvjednici i vlada nisu spremni smanjiti napetost i postići dogovor, čini se da bi se situacija u Iraku mogla dodatno eskalirati u narednih nekoliko tjedana. To bi izazvalo više nasilja i nanijelo daljnju štetu zemlji te otvorilo priliku proiranskim organizacijama da preuzmu sigurnost u svoje ruke i produbi svoj utjecaj u iračkoj državi.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.