Inzkovo poređenje RS-a i NDH-a: I neprimjereno i istinito

Izjava visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentina Inzka kako je proslava i obilježavanje 9. januara, Dana bh. entiteta Republika Srpska, ravna obilježavanju 10. aprila, datuma kada je 1941. godine uspostavljena Nezavisna Država Hrvatska, izazvala je niz osuda u RS-u, a najglasnija protivljenja takvim paralelama došla su od entitetskog predsjednika Milorada Dodika.

“Koliki je Inzko klovn govori i činjenica da ne zna ni da bi, kao visoki predstavnik, trebalo da čuva Dejtonski mirovni sporazum i RS, kao potpisnicu tog sporazuma. Ako međunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini želi da očuva mrvu svog dostojanstva, morala bi mu što hitnije kupiti kartu za Austriju, jer, izigravajući klovna, on je od međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini napravio cirkus”, rekao je Dodik.

‘Govori o suštini stvari’

U traganju za odgovorom na to je li Inzkova usporedba bila primjerena i na mjestu i je li uputno razvijati takve historijske relacije sagovornici Al Jazeere podijeljeni su u mišljenju. Ističu kako je takva usporedba, koliko god bila razumljiva javnosti, ipak previše agresivna i neumjerena i stoji samo ako se nastoji istaći jedna vrsta sličnosti u djelovanju i ponašanju dviju zajednica. Historijski je nevjerodostojna, ali je u simboličkom smislu efektna i govori o suštini stvari.

Profesor iz Sarajeva Enver Kazaz smatra da je Inzkova izjava bila više simboličkog karaktera i da je njena svrha bila da se javnost iznova podsjeti kako je RS stvoren na zločinu genocida, što je činjenica koja se nerijetko, zbog uskih dnevnopolitičkih interesa, zanemaruje.

“Bez sumnje je Inzkova izjava imala za cilj da upozori da je 9. januar simbol ratnih zločina i genocida na kojima je nastao RS i za koje su odgovorne i moralno, i politički, i metafizički, i zakonski sve institucije RS-a. Bez sumnje, Inzko je na taj način upozorio na negativni moralni i simbolički aspekt 9. januara. Inzko i međunarodna zajednica, ili onaj dio međunarodne zajednice koji nazivamo Zapadom, nema mogućnosti u ovom trenutku poduzeti ništa protiv rukovodstva RS-a, zbog toga što im je žestoko suprotstavljerna Rusija. Dakle, Bosna i Hercegovina je talac međunarodnog sukoba, a političko Sarajevo umjesto da lobira u međunarodnoj zajednici za svoje interese, zahvaljujući [članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine] Bakiru Izetbegoviću, svodi svoju međunarodnu politiku na [turskog predsjednika Recepa Tayyipa] Erdogana”, kaže Kazaz.

Poziv na otrežnjenje

Za nekadašnjeg predsjednika Skupštine RBiH Miru Lazovića nedvojbeno je jasno šta Inzkova izjava znači i ona bi se trebala shvatiti kao upozorenje vlastima RS-a da prestanu raditi stvari koje vrijeđaju osjećanje naroda nad kojima su institucije entiteta tokom posljednjeg rata izvršile najgore zločine.

“Činjenica je da je Haški tribunal presudama Radomiru Krstiću i Radovanu Karadžiću utvrdio da je počinjen genocid u Srebrenici i da su za to odgovorne Vojska i policija RS-a. U tom kontekstu Inzkova izjava može se razumijevati da je bila upućena kao kritika vlastima RS-a zbog čega slave 9. januar, koji je Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio neustavnim i koji vrijeđa osjećanja dva naroda. I da slave datum koji je nagovijestio stršane zločine i velike zločine koji su se desili na prostoru RS-a, koji su rezultirali genocidom u Srebrenici. U tom kontekstu razumijevam Inzkovu izjavu, znači, da je to bila velika greška vlasti RS-a. A komparacija s NDH-om, koji je također napravio genocid nad srpskim narodom u Jasenovcu, izjava je koja treba dovesti do otrežnjenja sadašnje vlasti RS-a na način da shvate da RS ne može slaviti 9. januar, koji je označen kao datum koji je pokrenuo zločine i genocid”, nedvosmislen je Lazović.

Presnažan politički iskaz

Profesor iz Mostara Slavo Kukić za Al Jazeeru kaže da razumije dimenziju o kojoj je Inzko govorio, ali ipak ističe da je njegova usporedba previše semantički snažna i, u krajnjoj liniji, neprimjerena, a ponašanje političara iz RS-a smatra krajnje destruktivnim.

“Dakle, uz sve ono što se u Bosni i Hercegovini događalo bojim se da je ocjena ipak prejaka, iako je točno da je RS zapravo odgovoran za masu ubojstava, odgovoran je i za genocid, ali uz sve to čini mi se da je ta ocjena prejaka. Doduše, ono što danas čine političari s tog dijela Bosne i Hercegovine po svojim karakternim crtama ima puno elemenata koji su inače karakteristični za režime koje odlikuje želja za destrukcijom. Ali, i uz sve to, čini mi se da je ta ocjena prejaka”, potcrtava Kukić.

Iz niza razloga, a ponajviše zbog pogrešnih historijskih i političkih asocijacija, uspoređivanje RS-a s NDH-om sasvim je neprimjereno, kaže za Al Jazeeru profesor historije iz Zagreba Hrvoje Klasić.

“Kao povjesničar, ali i kao netko tko živi u suvremenom svijetu, smatram u principu neprimjerenim uspoređivati stvari koijma bi trebalo posvetiti ipak malo više pažnje. Kada govorimo o usporedbi RS-a i NDH-a, treba, prije svega, reći da su NDH stvorili [Adolf] Hitler i [Benito] Mussolini, odnosno nacistička Njemačka i fašistička Italija, dok su, u principu, stvaranje RS-a, kao entiteta unutar Bosne i Hercegovine, stvorile zapadne sile, odnosno razne evropske institucije i Washington. Tako da mislim da je danas, 20 godina kasnije, nazivati RS, ili povezivati s NDH-om, upitno, posebno od čovjeka koji predstavlja institucije koje su omogućile njezino stvaranje.”

Jasenovac, stratište Srba

Klasić kaže da je zbog obima zločina koji je NDH učinio nad srpskim stanovništvom Bosne i Hercegovine čak i uvredljivo uspoređivati RS i NDH. To, naravno, ne znači da ne treba govoriti o svim zločinima koji su se dogodili na prostoru RS-a.

“Druga stvar, gledajući čisto sa historijskog aspekta, milsim da je to velika uvreda srpskom narodu, dakle, da se jedan entitet, jedan dio Bosne i Hercegovine, da se uspoređuje s NDH-om, u kojem je upravo najveći dio ljudi koji je stradao, posebno u Jasenovcu, bio baš iz tih krajeva Bosne i Hercegovine, iz zapadne Bosne, područja Kozare, Grmeča… To, naravno, ne znači da ne treba govoriti o svim lošim aspektima onoga što se događalo ili događa u RS-u, da ne treba zaboraviti niti sve što se dešavalo prema pripadnicima bošnjačkog i hrvatskog naroda, o politici etničkog čišćenja, o masovnim kršenjima ljudskih prava. Ipak, ne bih išao tako daleko i uspoređivao RS s NDH-om”, zaključuje Klasić.

Proslava Dana RS-a izazvala je niz reakcija, što je možda bio cilj Milorada Dodika, koji, po mišljenju sagovornika Al Jazeere, vodi “nerazumnu i destruktivnu politiku”.

Izvor: Al Jazeera