Inzko pred UN-om: Retorika podjela dominira politikom u BiH
Bosna i Hercegovina nije uspjela formirati novi saziv Vijeća ministara, ali ni Vlade entiteta Federacija Bosne i Hercegovine 13 mjeseci nakon održanih općih izbora, upozorio je u utorak visoki predstavnik Valentin Inzko u izvješću koje je predstavio članicama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Iako dosadašnji saziv Vijeća ministara zasjeda i radi, još je u blokadi rad Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, napominje Inzko, te upozorava da zbog toga brojni važni zakoni čekaju na usvajanje, uključujući i državni proračun, a država funkcionira na odlukama o privremenom financiranju.
“To uveliko onemogućava zemlju da se efikasno nosi s aktualnim problemima, kao što je migrantska kriza”, smatra Inzko, prenosi Fena.
Podsjetio je da je Europska komisija u svibnju dala mišljenje o zahtjevu za članstvo Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji, kad je identificirano 14 ključnih prioriteta na kojima je potreban rad.
Samo o putu prema EU-u postoji dogovor
Visoki predstavnik ističe da u Bosni i Hercegovini postoji konsenzus kad je riječ o putu te zemlje ka EU-u, što je jedno od rijetkih područja o kojem postoji dogovor, ali s obzirom na to da državni parlament ne funkcionira, a u pitanju je zakonodavno tijelo koje bi trebalo osigurati provedbu reformi, i to je u zastoju.
Osvrnuo se i na posljednje prijetnje predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), ujedno i člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda, Milorada Dodika o “povlačenju” bh. entiteta Republika Srpska iz zakona kojima su formirane pojedine državne institucije.
Ukazao je kako je to “korak natrag” u provedbi obveza iz “Programa 5+2”, koje su institucije Bosne i Hercegovine dužne provesti prije zatvaranja Ureda visokog predstavnika (OHR), a ne kretanje naprijed ka ispunjenju tih uvjeta.
Najavu iz RS-a da će o pitanju “povlačenja” imati sjednicu kasnije ovog mjeseca nazvao je udarom na državni suverenitet i najavio da će sve aktivnosti u vezi s tim pitanjem pomno pratiti te izvještavati Vijeće za provedbu mira (PIC), ali i Vijeće sigurnosti UN-a, bude li potrebno.
Upozorio na retoriku političara
Također je upozorio da su u Bosni i Hercegovini još prisutne političke strukture koje najavljuju disoluciju države, dok u isto vrijeme neke političke stranke najavljuju prestrukturiranje državnog uređenja.
“Neki politički čelnici iz RS-a i dalje daju izjave kojima izražavaju separatističke tendencije ili, pak, predviđaju raspad Bosne i Hercegovine, dok neki hrvatski predstavnici traže teritorijalnu reorganizaciju zemlje. Istodobno, najveća bošnjačka stranka [Stranka demokratske akcije – SDA] opet je usvojila stranačku platformu koja zagovara ‘Republiku Bosnu i Hercegovinu’, što nije bilo konstruktivno”, naveo je Inzko u izvješću.
Govorio je i o formiranju novih policijskih trupa u RS-u, što je, tvrdi, bio “alarm za javnost” u Bosni i Hercegovini, zbog čega smatra da međunarodna zajednica treba odlučno pratiti razvoj te situacije.
Sramotno negiranje genocida u Srebrenici
Znatni pomaci u proteklih šest mjeseci nisu ostvareni ni u kontekstu jačanja vladavine prava, podsjeća Inzko, a sljedeće godine navršava se 10 godina otkad je Europski sud za ljudska prava donio presudu u slučaju “Sejdić–Finci”, koja još nije provedena.
“Sramotna je pojava revizionizam ili čak otvoreno negiranje genocida počinjenog u Srebrenici, koji je pravna činjenica potvrđena presudama i međunarodnih i domaćih pravosudnih organa, uključujući i Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, tijelo koje je ustanovilo Vijeće sigurnosti UN-a”, naveo je Inzko.
“U Srebrenici je 1995. počinjen genocid. Ništa i nitko ne može promijeniti tu činjenicu”, kazao je.
Pozvao je predstavnike međunarodne zajednice da nastave ujedinjeno raditi kako bi očuvali rezultate postignute u protekla dva desetljeća i, prije svega, ispunili obećanja o boljoj budućnosti za građane Bosne i Hercegovine.
Izvor: Al Jazeera i agencije