Interliber cvjeta, nakladnici venu

Piše: Tomislav Šoštarić

Više od 100.000 posjetitelja očekuje se ove godine na 38. Interliberu, međunarodnom sajmu knjiga u Zagrebu. Iako je knjiga u vrijeme gospodarske krize s ‘onu stranu’ primarnih potreba, Interliber iz godine u godinu raste.

Prema riječima voditelja manifestacije, Zorana Ušurića, sajam je veći i sadržajniji od prošlogodišnjeg. Paviljoni 5 i 6 Zagrebačkog velesajma, u kojima se nalazi ‘najveća knjižara u Hrvatskoj’, potpuno su ispunjeni.

Tu je ove godine nešto više izlagača nego lani, njih 266, kaže Ušurić. Održavaju se brojne radionice, okrugli stolovi, gostovanja književnika, poslovni sastanci…

Izlagači iz Kine i Japana

Izlagači dolaze iz Hrvatske, nešto iz susjednih zemalja, ove godine i s Dalekog istoka.

Presudan za preživljavanje

Interliber u krizi, kaže Nejašmić, nije pratio taj trend. Dok se sve urušavalo i padalo, on je zadnjih godina i rastao.

“Iako je bio 90-ih u jako lošem stanju, već od 2000. on bilježi stalni rast po svim parametrima tako da je Interliber uvijek bio jedan moment koji je bio za sve nakladnike koji tu izlažu za napraviti potez više. Sada je trenutno to jedna od rijetkih stvari koja funkcionira na takvoj razini i zapravo je presudna za preživljavanje velikog broja izdavača u Hrvatskoj”.

“Izlagači su praktički svi oni koji nešto znače na hrvatskoj nakladničkoj sceni, ali ima i izlagača iz inozemstva, posebno tu valja istaknuti i izlagače iz Kine, koja je prvi puta direktno prisutna na Interliberu. Prvi puta je i Japan prisutan na Interliberu. To je svakako jedan iskorak ka internacionalizaciji Interlibera”, kaže Ušurić.

Ulaz na šestodnevnu manifestaciju je besplatan. Čak i usred radnog dana, brojni se posjetitelji gužvaju pred štandovima izlagača, listaju knjige i – kupuju.

Čitati se želi, ali se novaca baš i nema. No, na Interliberu sniženja idu i do 80 posto.

“U načelu sam zadovoljan što se tiče popusta, s obzirom da je dosta djela sniženo i do 50 ili 60 posto, što je za nas studente poprilično dobro i može se priuštiti. Ponuda je dobra, mene zanima posebno filozofija, ovo je sve tu vezano za filozofiju, knjige su u principu 20, 30, 40 kuna [2,74 do 5,48 eura], što je odlično”, kaže student prava Karlo.

Sve na jednom mjestu

I Božo je našao nešto za sebe. “Jako sam zadovoljan, izbor je velik, dosta je popusta. Posebno stručna literatura, može se naći po vrlo povoljnoj cijeni”.

Damjan je ovdje treću godinu zaredom. Tajnovito se smješka na pitanje što je odabrao, dok kupljenu knjigu sprema u torbu.

“Ovo je mjesto gdje se jednom godišnje može doći po nekim razumnim cijenama po knjige. Trebalo bi više takvih događanja. Popusta ima i do 70-80 posto”.

“Knjige su puno jeftinije, super je ponuda i sve je na jednom mjestu, ne moram u ovu knjižaru pa onu knjižaru”, objašnjava Petra svoje prisustvo.

Trgovci kažu kako prodaja ove godine ide bolje nego prijašnjih, a i njihovi su šefovi zadovoljni. “Ove godine je još i bolje nego prijašnjih. Ljudi kupuju, zainteresirani su. Umjereno troše, to je istina, ali traži se sve, i jeftinije knjige i skuplje”, kaže jedna prodavačica.

Knjižnice bilježe rast, prodaja pad

Knjižnice, kaže Nejašmić, odrađuju svoj posao – zadnjih su godina zabilježile rast korisnika i veći broj izdavanja knjiga na čitanje, no u međuvremenu se višestruko urušila prodaja knjige. 

“Počeli su problemi s plaćanjima knjižara prema nakladnicima, nakladnici su zbog problema teške naplate počeli izdavati sve manje i manje knjiga, knjižare koje su dobivale sve manje i manje knjiga još su lošije radile i naprosto je stvar kroz ovih zadnjih sedam godina otišla toliko daleko da se velik broj tih knjižara zatvorio. Velik broj nakladnika je dramatično smanjio svoju produkciju tako da ove godine ako prijeđemo 1.100 ili 1.200 novih naslova, naravno tu ne računamo udžbenike jer njih ekstrahiram kao stvar koja je zadana i mora se potrošiti, mi ćemo biti zadovoljni”.

Sniženja na svakom koraku

Ipak, ima onih kojima je i dalje teško priuštiti si sve što bi htjeli. Ili doista trebali. Među njima su studenti.

“Nisam baš zadovoljna, sve je skupo. Ova knjiga, to mi treba za faks, je skupa. Tako da možda uzmem koju knjigu, ali ove bitnije neću uzeti, velike atlase ili tako nešto. A fakultet je u fokusu”, kaže Antonija.

Nešto dalje i Dragica se žali, iako nije studentica. “Mislim da su cijene malo previsoke za prosječnog građanina, što je šteta. No, shvatljivo je zašto su takve cijene. Šteta je da si ne možemo priuštiti više toga koliko bi željeli kupiti”.

Ipak, kaže Ušurić, a i istaknuta sniženja na svakom koraku daju mu za pravo, ako neka knjiga inače dođe 100 kuna (13,7 eura), a ovdje je kupite za 30 ili 40 kuna (4,11 do 5,48 eura), svakako se, kaže, radi o izvanrednoj prilici da si priuštite željenu literaturu.

Prilika koja dolazi jednom godišnje

Korist za obje strane – i za čitatelje i za one koji od izdavanja knjiga žive. Tu, između ostalog, kaže Ušurić, Interliber pokazuje svoju važnost.

“Interliber svi trebaju i žele ovakvog kakav je. S jedne strane to je prilika nakladnicima i da predstave svoja nova izdanja, ali i da publici prezentiraju ova svoja starija izdanja koja se prodaju naravno po popularnijim cijenama nego što je to inače slučaj. Znači, nakladnici predstavljaju cjelokupnu svoju ponudu, a za sve one koji vole knjige, a takvih ima ipak puno u ovoj zemlji, Interliber je prilika koja dolazi jednom godišnje kada cjelokupnu domaću produkciju mogu naći na jednom mjestu”.

Važnost Interlibera u tom smislu ističe i Mišo Nejašmić, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) i direktor u izdavačkoj kući Jesenski i Turk te Superknjižari.

Prema njegovim riječima, prodaja će ove godine vjerojatno nadmašiti prošlu godinu, koja je bila rekordna.

Nakladnicima sve lošije

“Interliber je kao taj kulturni obrazac zapravo cijelo vrijeme jačao s jedne strane, s druge strane i ove okolnosti koje su bile, bile su takve da su nakladnici radili tako povoljnu situaciju za kupovinu da je taj obrazac sada ljudima postao jedan od bitnih momenata da jednom godišnje u tih šest dana u najvećoj knjižari u Hrvatskoj, temporalno postavljenoj, mogu po nevjerojatno povoljnim uvjetima doći do knjiga koje su morali na neki način prežaliti jer nisu nikako mogli izdvojiti sredstva za njih”, kaže Nejašmić.

Cijela regija u nezavidnoj situaciji

Stanje s nakladništvom u zemljama regije slično je kao i u Hrvatskoj, kaže Nejašmić. U Sloveniji se, kaže, situacija s krizom uspješno riješila tako da nisu dosegli tako niske brojke, ali unutar svojih kapaciteta također imaju ozbiljne probleme. U Srbiji je vrlo slična situacija, a BiH je u najtežoj poziciji.

“Zato što je ona na neki način ‘kolonizirana’ sa strane srpskog i hrvatskog nakladništva s jedne strane, a s druge strane problem je tog visokog PDV-a na knjigu u BiH, koji guši bilo koji oblik poduzetništva u toj kreativnoj industriji  i to je stvar koju smo mi već pokušavali pomagati, lobirati, ukazivati da je to jedna od bitnih pretpostavki kako bi se uopće ta djelatnost mogla odvijati u nekom normalnom okviru”.

No, dok Interliber, za dobrobit svih, raste, situacija za nakladnike, kako kaže, nikad gora.

“Zadnjih sedam godina smo doživljavali da smo svake godine išli s lošijeg na gore. Po nekim pokazateljima ove godine vjerojatno smo dosegli to samo dno, ispod ovoga bi bilo jako teško više napraviti, a da pri tome ne budu stvarno dramatične slike s velikim brojem izdavača, od kojih su neki u međuvremenu već otišli u stečaj, predstečajne nagodbe, ovi drugi su u pozicijama da se jedva krpaju, što se jako osjeti na novoj produkciji. Tako da ovo je jedna od lošijih godina po pitanju novih naslova koji su objavljeni”.

Nejašmić: Nema oporavka bez pomoći države

Radi se o sinergiji problema koji su počeli 2009. godine, kada je kriza, koja nikako da prođe, pokucala na vrata.

Nakon što je 2000-ih godina broj knjižara ubrzano rastao, trošili su se stari resursi. A onda se prepolovio broj knjižara i zaposlenih u branši.

Sada gledaju kako se vratiti na brojke za koje su još do nedavno smatrali premalima. Knjiga je ozbiljno nastradala zbog nedostatka novca u džepovima ljudi.

Napuniti ih ponovno kako bi mogli kupovati knjige, bez čega oporavka nema, kao i pomoći nakladnicima, smatra, može samo država.

“Bez ozbiljno razrađenih politika koje će biti od strane države u smislu potpore i poticaja prema radu na knjigama, teško možemo tržišno opstati, pogotovo u ovakvim okolnostima kada kriza bude tako duboka da je knjiga s ‘onu stranu’ bilo kakvih primarnih potreba i mislimo da treba baš odatle početi. To znači trebaju se stabilizirati ti poticaji i učiniti maksimalno transparentnima kako bi to bio jedan impuls s kojim bi ta kreativna industrija uopće mogla funkcionirati u ovakvim okolnostima”, zaključuje Nejašmić.

Izvor: Al Jazeera