Interes Moskve u makedonskoj krizi

Politička kriza u Makedoniji ne jenjava a opozicija i dio nevladinog sektora postavljaju pitanje utjecaja Rusije. Naime, rusko ministarstvo vanjskih poslova više puta je objavljivalo stav u vezi sa makedonskom krizom, što donedavno nije bio čest slučaj.

Prošlosedmične slike napada na kancelariju makedonskog predsjednika obišle su svijet. Stigle su i do Rusije, a iz Moskve saopćenje:

“Upotreba “ukrajinskog scenarija” i pokušaji da se inspirišu nezakonite akcije i državni udar spolja donose duboki šok za Makedoniju i destabilizaciju Balkana”, stoji u saopćenju ruskog ministrastva vanjskih poslova.

Ali, na ukrajinski scenario već je bio upozorio doskorašnji premijer Gruevski, kao i brojni mediji koji ga podržavaju. Gruevski tvrdi da ukrajinski scenario dolazi od opozicionara Zorana Zaeva.

“Onako spontano i lagano je spomenuo da državi slijedi “ukrajinski scenarij”, što znači hiljade mrtvih i ranjenih i vrtoglav pad ekonomije”, kazao je Nikola Gruevski, predsjednik vladajućeg VMRO-DPMNE.

“Od osamostaljenja, Makedonija teži članstvu u NATO i EU. Zato je mnoge ovde iznenadio pojačan interes Moskve za ovaj prostor još od prošlogodišnjeg napada na Kumanovo”, javlja reporter Al Jazeere Stefan Goranović.

Ali ne i profesora i nekadašnjeg predsjedničkog kandidata opozicije Steva Pendarovskog. Podsjeća da je Moskva tokom prošle godine kritikovala protivnike vlasti i upozoravala na mogućnost obojenih revolucija.

“Kad god se spomene veće prisustvo Rusije na Balkanu, budite sigurni da su autokrate u napadu. Kada god imate, poluautokratskih ili autokratskih režima na Balkanu, uvek se spomene alternativa Rusija. Zašto? Zato što Rusija za razliku od zapada, ne traži nikakve preduslove da budete s njima”, kaže Stevo Pendarovski, profesor političkih nauka.

Sukob SAD-a i Rusije

Ali, bivši ambasador Makedonije u Moskvi je drugačijeg stava.

“De facto, ovo što se događa u Makedoniji posljednjih godinu i po dana sa prisluškivanjem i tako dalje, to je  “ukrajinski scenarij” koji provodi Washington da bi dokrajčio makedonsko rukovodstvo, da bi doveo do promjene i da bi realizovali svoj osnovni cilj, a to je da se promijeni ime države i da se izbriše makedonski narod kao takav”, navodi Risto Nikovski, bivši makedonski ambasador u Rusiji.

Slične ocjene stižu i iz vladajućeg VMRO DPMNE.

Ali njihov partner, albanski DUI, navodi da bi što prije trebalo eliminisati mogućnosti jačeg ruskog upliva.

“To čini situaciju još komplikovanijom i otuda naše insistiranje da se što prije riješi pitanje imena i ulaska u NATO, jer vidimo da Rusija pokazuje sve jači interes. Nije slučajno američki državni sekretar Kerry rekao da su Makedonija i Srbija na liniji vatre između Istoka i Zapada, zato je za nas važno da završi kriza, da bude izbora, da se riješi ime, jer ne znamo šta će se dogoditi u narednih nekoliko godina”, smatra Bujar Osmani, Demokratska unija za integracije.

Neki građani vide ukrajinski scenario, a neki jednostavno smatraju da je zemlja u problemu:

“Mislim da ako se sada ne dogovore, u petak, ništa nije isključeno. To je najbliži scenarij”, navodi Trajče, stanovnik Skoplja.

“Uz ovakvu politiku i s ovakvim stavom, Makedonija nikada neće ući ni u Evropu, ni u NATO”, rekao je Sulejman, stanovnik Skoplja.

Politika je trenutno u ćorsokaku, jer se ne zna da li će i kada suprotstavljene strane krenuti u nove pregovore.

Izvor: Al Jazeera