Interaktivno: Nestajanje

 

Negativan prirodni priraštaj i sve brojnije migracije, primjetni su u gotovo svim državama regiona.
U samo jednoj godini iz zemalja zapadnog Balkana nestalo je više od 162.000 ljudi. To je stanovništvo gradova veličine Splita u Hrvatskoj ili Kragujevca u Srbiji.

U nastavku istražite situaciju u regionu.

 

 

ODABERITE ZEMLJU
Bosna i Hercegovina  Crna Gora          Hrvatska           Kosovo        Makedonija      Slovenija              Srbija                   

 

 

Bosna i Hercegovina

 

Bosna i Hercegovina, prema posljednjem popisu stanovništva, ima oko 3,5 miliona stanovnika, ali i negativne trendove.

Godine 2015. ta zemlja je, zahvaljujući negativnom prirodnom priraštaju, ostala bez 8.000 stanovnika.

 

 

Na grafikonu pogledajte bh. trend od 1955. godine. Kriva linija koja pokazuje stopu priraštaja konstantno ide prema dnu.

Godina 2007. bila je prekretnica za Bosnu i Hercegovinu. Dotadašnji pozitivni trendovi su nestali, a broj rođenih i umrlih izjednačen je prvi put u istoriji. Od tada do danas svake godine BiH gubi od 800 do 8.000 stanovnika.

 

 

Izrazito značajan pad vidljiv je u ratnim godinama, od 1992. do 1995. Ipak, bosanskohercegovački statističari nemaju tačne podatke o prirodnom priraštaju u tom periodu. 

BiH se suočava i sa brojnim odlascima. Država ne bilježi te podatke, ali nevladine organizacije procjenjuju da i do 22.000 stanovnika odseli u inostranstvo.

U desetogodišnjem periodu gledano, to znači da je Bosnu i Hercegovinu napustila populacija koja približno odgovara broju stanovnika glavnog grada te zemlje – Sarajeva.

 
 
Nazad na vrh

Crna Gora

 

Crna Gora ima 625.000 stanovnika. 

Ali, bilježi pozitivan prirodni priraštaj. U 2015. godini rođeno je 7.386 djece, a u isto vrijeme je umrlo 6.329 osoba. To stvara plus od 1.057 osoba.

Zanimljivo je da pojedini dijelovi Crne Gore imaju izuzetno negativan prirodni priraštaj. Posebno se to odnosi na sjevernu Crnu Goru, gdje je najmanji priraštaj u Pljevljima. Najveći prirodni priraštaj u državi bilježi glavni grad Podgorica.

 

 

Crna Gora još od 1961. godine bilježi negativne trendove u prirodnom priraštaju. Krivulja koja pokazuje stopu priraštaja sve je bliže negativnoj zoni.

U proteklih nekoliko desetljeća stopa prirodnog priraštaja je pala za skoro osam promila.

 

 

Od 2004. godine do danas crnogorski statističari bilježe dva značajna pada prirodnog priraštaja. Tačan broj onih koji su otišli iz Crne Gore nije poznat.

Iako nema redovnih podataka MONSTAT (Državna agencija za statistiku) je prije tri godine saopštio da je zemlju napustilo oko 4.000 osoba. Slično podatke iznosi i nevladin sektor. 

 

 

Nazad na vrh

Hrvatska

 

Hrvatska je kraj 2015. godine dočekala sa 4,2 miliona stanovnika.

Samo na negativnom odnosu broja rođenih i umrlih, ta zemlja je u 2015. godini izgubila 16.702 stanovnika.

Zanimljivo je da je te godine u 56 gradova i opština u Hrvatskoj bio pozitivan prirodni priraštaj, dok je 490 gradova, uključujući i Zagreb, imalo negativan.

 

 

Hrvatski trend pada primjetan je u proteklih nekoliko decenija. Na grafikonu se vidi taj pad od 1974. godine.

Sredinom ‘90-ih Hrvatska počinje da gubi bitku za pozitivan prirodni priraštaj.

Od tada do danas zemlja je svake godine imala sve veći broj umrlih u odnosu na rođene, a na kraju je prirodni priraštaj stigao do minus 4, koliko iznosi i danas.

 

 

U 2015. u Republiku Hrvatsku iz inostranstva je doselilo 11.706 ljudi, a odselila 29.651 osoba.

Saldo migracije stanovništva Hrvatske s inostranstvom bio je negativan i iznosio je minus 17.945. Kada se taj minus doda minusu nastalim prirodnim priraštajem, dobije se podatak da je Hrvatska samo u 2015. godini izgubila 34.000 stanovnika.

 

 

Nazad na vrh

Kosovo

 

Agencija za statistiku Kosova objavila je izvještaj o Procjeni stanovništva Kosova za 2015. godinu, prema kojem na Kosovu živi 1,78 milona stanovnika.

Procjena uključuje i podatke o prirodnom priraštaju. Broj rođenih na Kosovu tokom 2015. godine bio je 24.594 osoba. Broj umrlih je bio 8.202 što čini razliku od 16.392 u korist novorođenih.

 

 

Broj rođenih na Kosovu je uvijek iznad broja umrlih, što jasno pokazuju i grafikoni. Gornji označava broj rođenih, a donji broj umrlih osoba na Kosovu od 1955. godine do danas.

Za razliku od velikog dijela regije stopa prirodnog priraštaja na Kosovu uvijek je pozitivna, iako je primjetan blagi pad u posljednjih nekoliko decenija.

Ali, broj stanovnika na Kosovu se smanjuje i pored pozitivnog prirodnog priraštaja.

 

 

Razlog za to su odlasci – u 2015. godini na Kosovo su došle blizu 18.862 osobe, a u druge zemlje je otišlo 74.000 građana Kosova.

Tako je Kosovo samo na migracijama u jednoj godini ostalo bez 55.572 osoba.

Kada se taj broj smanji za broj nastao pozitivnim prirodnim priraštajem, dobije se podatak da je Kosovo tokom 2015. izgubilo blizu 40.000 stanovnika.

 

 

Nazad na vrh

Makedonija

 

Makedonija broji dva miliona stanovnika. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku te zemlje, u 2015. godini je rođeno 23.075 djece.

Bio je to za dva procenta manji broj novorođenih u odnosu na 2014. godinu.

U isto vrijeme, povećao se broj umrlih za skoro četiri posto, te je u 2015. godini iznosio 20.461. Makedonija bilježi pozitivan prirodni priraštaj.

 

 

Državni zavod za statistiku prikuplja podatke od 1956. godine. Tada je stopa prirodnog priraštaja bila skoro 24.

Danas je skoro na nuli.

Negativni trendovi posebno su primjetni u periodu od 2000 do 2006. godine. Tada se broj rođenih smanjivao i do pet hiljada po godini.

Različite su informacije o migracijama iz Makedonije.

 

 

Tako državna Agencija za statistiku navodi da je u desetogodišnjem periodu, od 2005. do 2015. godine, Makedoniju su napustile 9.936 osobe. No, ovi se podaci odnose samo na one koji su policiji prijavili odlazak, odnosno odjavili svoje prebivalište.

Prema Eurostatu, u periodu od 1998. do 2011. godine iz Makedonije je otišlo 230.000 osoba, što je 10 posto od broja ukupnog stanovništva.

Svjetska banka je iznijela najdrastičniju prognozu – državu je od devedesetih godina prošlog vijeka do kraja 2013. godine napustilo 630.000 stanovnika!

Ovaj grafikon pokazuje kolika je razlika u procjenama ove tri institucije za sličan vremenski interval.

 

 

Nazad na vrh

Slovenija

 

Slovenija ima dva miliona stanovnika i pozitivan prirodni priraštaj.

Statistički ured u 2015. godini bilježi 20.641 novorođenih, a 19.843 umrlih. Razlika od 807 u korist novorođenih stvara pozitivan prirodni priraštaj.

 

 

Kada je riječ o trendovima onda vrijedi istaći da Slovenija već niz decenija bilježi pad prirodnog priraštaja.

No, posebno interesantan period, ali i negativan, desio se od 1997. do 2006. godine. Slovenija je tih godina bilježila više umrlih nego rođenih, a priraštaj je ušao u zonu minusa. Potom opet slijedi blag porast, no i dalje se rađa tek oko 1.000 Slovenaca više nego što umire.

 

 

Slovenija je u prošlosti bila poželjna destinacija u koju su se doseljavali uglavnom građani drugih država iz regiona. Danas je i taj trend negativan.

Zemlju je tokom 2015. godine napustilo oko 8.000 ljudi, a doselilo se oko 3.000.

Minus od 5.000 uglavnom ide u korist susjedne Austrije.

 

 

Nazad na vrh

Srbija

 

Po informacijama Republičkog zavoda za statistiku, Srbija je na kraju prošle godine imala 7,1 miliona stanovnika.

Zbog negativnog prirodnog priraštaja, ta zemlja svake godine u prosjeku ostane bez 38.000 stanovnika. U posljednjih pet godina taj broj bio je 36.000 godišnje.

Broj stanovnika opada u svim dijelovima zemlje, no posebno je izražen u regionu Istočne i Južne Srbije, koja je za četiri godine, od 2011. do 2015. izgubila 61.000 stanovnika.

 

 

Baš kao i većina zemalja regije, i Srbija se susreće sa konstantnim padom broja rođenih, a povećanjem broja umrlih. Taj trend je primjetan još od sredine 20. stoljeća.

Negativni trendovi za Srbiju počinju 1998. godine. Te godine je prirodni priraštaj prvi put ušao u minus, a 2015. godine je iznosio minus 5,4. Početak negativnog trenda podudara se i sa činjenicom da su statističari u Srbiji prestali bilježiti stanovnike sa Kosova, koje je do tada prednjačilo po pozitivnom prirodnom priraštaju.

 

 

U Srbiju godišnje dođe oko 10.000 stanovnika drugih država, uglavnom iz Kine i zemalja regiona, a zemlju napusti oko 30.000 osoba.

To znači da zemlja godišnje, usljed migracija, ostane bez 20.000 ljudi. Srbija se susreće i sa brojnim dolascima izbjeglica sa Bliskog i Srednjeg Istoka, no za većinu njih to je zemlja za tranzit ka Zapadnoj Evropi.

 

 

Nazad na vrh

Izvor: Statistički zavodi i agencije