Interaktivno: Jezici regiona
Priredio: Edah Henić
Web publikacija pod nazivom Ethnologue: Jezici svijeta daje uvid u statističke podatke o jezicima svijeta – broju korisnika jednog jezika, lokacijama, dijalektima i drugim podacima.
Iako se naglašavaju teškoće za precizno određivanje broja jezika u svijetu, prema posljednjem izdanju (2016), u svijetu postoji nevjerovatnih 7.097 živih jezika, dok je u proteklih 65 godina (od objave prve publikacije) izumrlo 360 jezika.
U zemljama užeg regiona (Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Albanija) ukupno je 65 živih jezika.
Od toga najviše u Hrvatskoj i Srbiji (po 15), zatim u Makedoniji (10), Sloveniji i Albaniji (po osam), Bosni i Hercegovini (pet), dok ih je najmanje u Crnoj Gori (četiri).
U interaktivnoj mapi istražite koji su to jezici i u koje kategorije spadaju.
ZA VIŠE INFORMACIJA PREĐITE MIŠEM PREKO ZEMLJE
NAPOMENE:
DOSELJENIČKI JEZICI su jezici imigrantskih zajednica, koji su stigli u zemlju ili regiju relativno nedavno, za razliku od historijskih manjinskih jezika, koji se govore u zemlji već nekoliko generacija.
Pošto ovi jezici nemaju definiran službeni status, oni se ne vode pod statistikom živih jezika jedne zemlje (kao, naprimjer, bosanski jezik u Sloveniji).
* Arumunski jezik u Makedoniji spada u kategoriju edukacijskog jezika – u snažnoj je upotrebi, sa standardizacijom i literaturom koja se održava kroz široko rasprostranjeni sistem institucionalno podržane edukacije.
** Meglenorumunski jezik u Makedoniji spada u kategoriju jezika ‘u pokretu’ – prva generacija koristi jezik među sobom, ali se ne prenosi na djecu.
*** Grčki jezik u Albaniji spada u kategoriju jezika šire komunikacije – koristi se u radu i masovnim medijima, ali bez zvaničnog statusa kojim bi se prevazišle razlike u jeziku među regijama.
OPIS KATEGORIJA:
Institucionalni: Nacionalni jezici – Jezik se koristi u edukaciji, radu, masovnim medijima i upravnim organima na nacionalnom nivou;
Institucionalni: Drugi jezici – Često vezani za određenu pokrajinu ili provinciju – koristi se u edukaciji, radu i masovnim medijima, kao i upravnim organima unutar većih administrativnih odsjeka države.
Jezici u razvoju – Jezik je u snažnoj upotrebi, s literaturom u standardiziranoj formi koju koriste neki, iako nije široko primjenjivano, niti održivo.
Raspršeni jezici – Jezik je u potpunosti razvijen u matičnoj zemlji, tako da zajednica korisnika tog jezika u drugoj zemlji ima pristup standardiziranoj formi literature; ipak, ona nije promovirana kroz institucionalno podržanu edukaciju.
Robustni/snažni jezici – Jezik koriste sve generacije u komunikaciji licem u lice i situacija je održiva.
Jezici u nevolji – Jezik se koristi u komunikaciji licem u lice među svim generacijama, ali gubi korisnike.
Izvori: Ethnologue, Svjetska banka, UNESCO