Instant popularnost: Pet minuta slave za tri sekunde

Možda jedan od najboljih primjera instant popularnosti na društvenim mrežama je 9Gag, piše autor (AFP)

Kada kupite novi smartfon, koja je prva aplikacija koju instalirate? U slučaju 85 posto korisnika, te aplikacije su Facebook i YouTube. Dominacija društvenih mreža (mnogi smatraju i YouTube društvenom mrežom, budući da možete komentarisati i pratiti korisnike) nije samo izmenila naš način komunikacije, već i način na koji koristimo mobilne uređaje, pa i čak i klasične računare. Takođe, sa sve većom popularnošću (i sve nižim cenama) pametnih televizora, društvene mreže su se preselile i u naše dnevne sobe.

Svako može biti poznat

U Stokholmu je 1968. godine održana izložba čuvenog umetnika Endija Vorhola. Na programu, koji je deljen posetiocima izložbe, pisalo je samo ‘U budućnosti, svako će biti popularan širom sveta na 15 minuta! ‘

Ne znamo da li bi Vorhol danas bio YouTuber, ali ostaje činjenica da praktično svako (baš svako) danas može na kratko biti popularan i poznat, da objavi video ili muzičku numeru, napiše tekst, pa čak i običan status od par rečenica na svom Fb nalogu – a da to vide stotine hiljada, pa i milioni ljudi širom sveta. Za sve to vam je dovoljan – vaš smartfon.

Možda jedan od najboljih primera instant popularnosti na društvenim mrežama je 9Gag. Ova izuzetno popularna stranica na Instagramu ima čak 51 milion pratilaca, ali ono što je zanimljivo je njen sadržaj – u pitanju su video-klipovi i fotografije ‘iz običnog života’. Možete snimiti vašeg psa ili mačku, neki zanimljiv događaj iz grada, pa čak i sebe kako vežbate – i to će videti milioni – retko koji video na ovoj stranici ima ispod par miliona pregleda. 9Gag je samo jedna od takvih stranica, a postoji na hiljade sličnih.

Moja lična televizija

You Tube je nedavno prešao cifru od jedne milijarde korisnika. Budući da se svakog minuta na njega postavi više od 100 sati novog video materijala, teško da će bilo ko od nas ikada odgledati sve te klipove.

Fenomen YouTubea je ‘naterao’ klasične medije poput televizije da radikalno promene koncept rada, dužinu emisija kao i priloga. Mnogim lokalnim medijima YouTube je omogućio da svoj domet prošire i na celu zemlju, pa čak i region. Neki mediji su se u potpunosti preselili na onlajn platformu i društvene mreže, a neki su i postali samo ‘YouTube televizije’. 

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Marketing konsultant Voja Žanetić kaže da su društvene mreže promenile tradicionalne medije:

“Meni se čini da je sve više reč o jedinstvenom multi-interfejs prostoru čiji segmenti se međusobno dopunjuju, te da se unutar tog prostora menjaju procenti koji predstavljaju vreme korišćenja za svaki od interfejsa, a da mobilno-telefonski interfejs uzima sve više procenata. Unutar njega, društvene mreže dominiraju. Informisanje (kao i zabava), makar kako ja to posmatram, jeste nešto slično turističkom smeštaju – zahteva kategorizaciju kvaliteta. U tom smislu, neki oblici informisanja imaju jednu zvezdicu, a neki pet. Vrlo često ume da se desi da osoba koja ima kompjutersku ili telefonsku kameru nije nužno i najkvalitetniji izvor tipa sadržaja koji nudi. Čast izuzecima, naravno. No, kvalitet se može osporiti i ‘profesionalnim’ medijima.”

“U tom smislu možda je potrebno da kreiramo nove kriterijume za rečenu kategorizaciju kvaliteta. Nešto slično se dogodilo i muzici, u trenutku kad je postala izvođački omasovljena. ‘Instantnost’ nije mogla da oduzme kvalitet ‘Bitlsima’. A ni nedostatak te iste instantnosti nije bio dovoljan razlog da Bečka filharmonija slabije svira valcere.” dodaje Žanetić.

Novinarka Marija Stanković smatra da društvene mreže i YouTube nisu uvek kredibilan izvor informacija:

“Surfovanje internetom i korišćenje društvenih mreža je postalo naša svakodnevica, a samim tim društvene mreže su postale i jedna vrsta izvora informacija. Ipak, svakoj informaciji treba pristupiti sa rezervom, posebno ako znamo da svako ima prava da na svom ‘nalogu’ ili ‘profilu’ objavi šta poželi, a to mogu biti i objave ‘zapaljive’ za javnost. Takva informacija se širi dalje i neretko neosnovano dobija na značaju. S obzirom na zastupljenost društvenih mreža medju najširom populacijom stanovništva razni neafirmisani autori i portali uspeli su da dođu u žižu javnosti upravo deleći svoje objave na društvenim mrežama. Ako uzmemo u obzir da se postovi mogu i spoznorisati, jasno nam je kolika je verovatnoća da neka informacija ‘intrigirajućeg’ naslova i sadržaja ne dođe do čitaoca. S tim u vezi, slobodno možemo da zaključimo da društvene mreže danas jesu jedno od glavnih sredstava za širenje vesti uopšte, a često se medju njima nađu i neproverene, pa čak i lažne informacije. Jureći što veći broj pregleda, lajkova i šerova, autori pokušavaju da isplivaju u moru sličnih, a o eventualnim posledicama ne razmišljaju ni oni koji broje preglede, a ni oni koji pridaju tom brojčanom stanju.”

“Društvene mreže jednim delom pomažu u radu novinara, jer često pronalazimo osobe ili, pak, fotografije koje nam mogu biti od koristi u našem radu i istraživanju. Objave drugih korisnika mogu biti inspiracija za neko novo istraživanje, a komentari i njihove direktne reakcije svakako su dobra ocena na naš podeljeni članak. Deljenjem na društvenim mrežama možemo povećati i vidljivost objava na, recimo, portalu kao mediju, ali društvene mreže svakako jesu mač sa dve oštrice ukoliko se ne koriste na pravi način. Važno je za korisnike da poverenje poklanjaju samo proverenim izvorima informacija. YouTube se danas može nazvati medijem, jer u eri savremenih tehnologija sve više ljudi, a posebno mladih, koristi YouTube u cilju informisanja. Medijske kuće video sekvence postavljaju na YouTube kanale upravo da bi doprle do većeg broja ljudi.” navodi Stanković.

Da društvene mreže i onlajn portali polako preuzimaju dominantnu ulogu u informisanju smatra i Dušica Jovanović, administrativna radnica:

“Društvene mreže više utiču na moju informisanost u odnosu na informacije koje dobijam putem medija, najčešće televizije. Iz štampe se najmanje informišem. Najbolja osobina društvenih mreža je dostupnost informacija od javnog  značaja koje su mi bitne za svakodnevno funkcionisanje, kao i lakoća i jednostavnost da saznamo sve što nas zanima. Negativna strana onlajn informacija je što često svesno ili nesvesno budemo opterećeni svim i svačim. Često je i teško pronaći granicu između realnosti i izmišljotine u onlajn prostoru” smatra Jovanović.

Video igre i televizije bez gledalaca

Iako je Google dominantna stranica za pretragu na internetu, zanimljivo je da je YouTube odmah iza njega. Naime, brzi internet je omogućio ljudima da svoje upite često traže među video klipovima – recepti i kuvanje, kako da popravim auto, kako da namestim sudoperu, kako da sastavim nameštaj – sva ta video uputstva postoje na YouTubeu.

Nije ni retkost naići na neki video sa video igricama sa nekoliko miliona, pa i desetak miliona pregleda. Milionska publika je “krupan zalogaj” i za velike TV mreže, i “pusti san” malih lokalnih televizija. Zbog toga su čak i najveće svetske TV mreže odlučile da ‘iskoriste’ YouTube u svoju korist – često se vesti, prilozi pa čak i cele emisije odmah postavljaju onlajn, a neretko mnoge priloge i debate možete gledati isključivo na YouTubeu.

Da su društvene mreže vrlo ozbiljan medij i u finansijskom smislu, potvrđuje i slučaj verovatno najpoznatijeg YouTubera – PewDiePie, koji uglavnom za temu svojih videa ima video igre. Naime, prema mišljenju više medija, PewDiePie ‘vredi’ preko 30 miliona dolara.

Izvor: Al Jazeera