Inovator u HR zaslužan za fabriku s 2.000 radnika

U inovatore treba ulagati 'jer bez pameti sve propada' (AP)

Piše: Mario Pejović

Zamislite da nešto što radite iz ljubavi i hobija jednog dana bude prepoznato u svijetu i dovede do otvaranja stotina radnih mjesta za vaše prijatelje, kolege i sugrađane. To se upravo desilo u Hrvatskoj, kazuje Marko Bubaš, predsjednik Udruge inovatora te zemlje.

Bubaš pojašnjava da je inovator iz Karlovca konstruirao pištolj sa tehničkim karakteristikama i cijenom konkurentnom na svjetskom tržištu, a na bazi tog pištolja danas postoji tvornica koja zapošljava 2.000 radnika i proizvodi više od 150 tipova pištolja, dok u Sjedinjene Američke Države izvozi više od 95 posto svojih proizvoda.

“To je najveća tvornica u Karlovačkoj županiji, a po ostvarenom prihodu spada u prvih 10 poduzeća u Republici Hrvatskoj.”

Husein Hujić, generalni sekretar Asocijacija inovatora Bosne i Hercegovine i direktor Svjetske federacije inovatorskih organizacija (IFIA), pojašnjava da su inovatori ljudi posvećeni ideji razvoja cijelog društva, koji žive u uvjerenju da prave nešto dobro za bližnjega svog. Naravno, dodaje, svoje znanje treba znati cijeniti, a oni sa najboljim idejama mogu od svoje ljubavi i zaraditi novac.

Nekad i sad

U nekadašnjoj Jugoslaviji su svi veliki ekonomski sistemi imali službu za inovacije, kojoj je inovator         predao svoj prijedlog za inovacije, a ta služba je vodila svaku inovaciju od ideje do njezine realizacije, eventualne patentne zaštite i isplate naknade autoru, kaže Bubaš.

A to znači da su svi inovatori u velikim ekonomskim sistemima imali organizirani inventivni rad.

“Danas možemo nabrojati na prste jedne ruke poduzeća, institute i  fakultete koji imaju službu za inovacije, a to znači da se sve obavlja stihijski.”

Iako je percepcija u javnosti da inovatori mogu biti samo stručnjaci sa tehničkim zvanjem, praksa je potpuno drugačija, jer inovatori mogu biti domaćice, čistači, pravnici, ekonomisti, pravnici, ljekari…

Bubaš dodaje da u svijetu, ali i u regiji, postoje inovatori pojedinci, kojih ima svuda oko nas, koji obavljajući svoj posao žele ga unaprijediti da njima bude lakše, a što onda to može koristiti i drugima.

Također ima inovatora koji ulažu svoj novac i svoje vrijeme s ciljem razvoja novog proizvoda, koji bi “ideju” proizvodili ili bi prodali licencu, ali ima i inovatora koji se profesionalno bave istraživanjem i razvojem s ciljem da dođu do novog proizvoda, nove tehnologije, usluge, konkurentnih na svjetskom tržištu s ciljem da njihovi poslodavci ostvare veći dohodak i otvore nova radna mjesta, pojašnjava prvi čovjek Udruge inovatora Hrvatske.

Brojni inovatori

A da pameti i želje ne nedostaje pokazuje i činjenica da u 67 gradova širom BiH ima više od 415 registriranih inovatora, navodi Hujić, koji s ponosom ističe da su svi oni zajedno u jedinstvenoj krovnoj organizaciji, odnosno da nisu podijeljeni kako to često biva u toj zemlji. “Inovatori su pametni ljudi”, naglašava on.

Da nije to njegov subjektivni stav pokazuje činjenica da su u proteklih 20 godina inovatori iz BiH osvojili 1.366 svjetskih priznanja i medalja, “što je više od jedne nagrade sedmično”.

To ipak nije dovoljno da vlasti prepoznaju značaj i korist “jednih od najboljih promotora zemlje”.

Čelnik IFIA-e govori da je u BiH teško komercijalizirati neku od inovacija, zbog velikih nameta i rizika koji nosi ulaganje u nove ideje. Prema njegovom mišljenju, trebalo bi zakonski regulirati da investitori u nove ideje budu nekoliko godina oslobođeni od raznih nameta, jer je teško razviti i na tržište plasirati novi proizvod uz razna poreska opterećenja. To bi se isplatilo jer bi država kratkoročno izgubila samo djelić prihoda kroz stopirane poreze, ali bi dugoročno profitirala od novih radnih mjesta i prihoda koje donosi uspješan proizvod.

Kako država nema sluha, bh. inovatori su prisiljeni “svoju pamet prodavati” u inostranstvo, gdje se ideje cijene, a postoji spremnost za ulaganje u njih.

Hujić kao primjer navodi slučaj sarajevskog hirurga ortopeda Adnana Dizdara, prema čija dva izuma se u Hrvatskoj otvorila fabrika za proizvodnju specijaliziranih medicinskih pomagala, koji se danas prodaju širom svijeta.

Problemi u Hrvatskoj

Ali ni u Hrvatskoj nije sjajna situacija, kaže Bubaš. Pokazatelj toga je da hrvatski inovatori već 16 godina nemaju Zakon o inovacijama ostvarenim na radu i u svezi s radom.

“Udruga inovatora Hrvatske je predala Vladi RH prijedlog Zakona o inovacijama u srpnju 2010. godine., još ga nisu poslali u saborsku proceduru. Hrvatska u istraživanje i razvoj ulaže gotovo tri puta manje od prosjeka Europske unije.”

Prema njegovom mišljenju, trebala bi biti veća ulaganja ako se želi povećavati broj zaposlenih i povećati standard svih građana Hrvatske.

Nažalost, kazuje, ni u privatnom sektoru inovatori nisu adekvatno prepoznati.

U Hrvatskoj ima gotovo dvadeset inovativnih poduzeća i ta poduzeća vode direktori i/ili vlasnici koji su i sami inovatori, a u velikoj većini poduzeća poduzetnici nisu shvatili koliki utjecaj imaju inovacije i inovatori na razvoj ekonomije.

Iako inovatorstvo predstavlja veliki potencijal, to ne znači nužno i veliki komercijalni uspjeh.

Hujić govori da prema nezvaničnim podacima samo pet posto inovacija u svijetu nađe praktičnu i komercijalnu primjenu, dok je u BiH sigurno taj prosjek “između 15 i 27 posto, što dodatno govori o pameti naših ljudi”.

A kako su “inovatori pametni ljudi”, saradnja među regionalnim udruženja je odlična, dodaje. Osim međusobnih posjeta i takmičenja, radi se na promociji inovatorstva. Tako kao čelnik Svjetske federacije inovatorskih organizacija ulaže velike napore da se u Crnoj Gori formira udruženje inovatora na državnom nivou, dok se radi i na tome da u Makedoniji zaživi državno udruženje “koje zasad postoji više na papiru, nego u praksi”.

A u inovatore treba ulagati, navode iskusni izumitelji, jer je znanje najveće bogatstvo i “jer bez pameti sve propada”.

Izvor: Al Jazeera