Oglasi

Infografika: Crna klimatska predviđanja za zemlje regije

Zemljama regije prijete prirodne katastrofe, koje će pogoditi sve dijelove društva i sektore privrede s teškim posljedicama.

Nakon što su znanstveni podaci i procjene donesene na temelju istraživanja nedvosmisleno pokazali da se klimatski uvjeti već dulje vrijeme drastično mijenjaju, a Zemlja zagrijava sve više, svijet se prvo pokušao okupiti oko sporazuma iz Kyota te potom oko još radikalnijeg Pariškog sporazuma, čiji je cilj zadržati rast globalne temperature znatno ispod dva – na 1,5 pa i manje – Celzijeva stupnja žele li se izbjeći najgori scenariji i posljedice klimatskih promjena do kraja stoljeća.

Zemlje regije potpisale su i ratificirale Pariški sporazum, a velikim se dijelom u izradi strategija, akcijskih planova, zakona, mjera borbe i prilagodbe novim klimatskim uvjetima vode znanstvenim analizama i preporukama, kao što su one Međuvladina panela za klimatske promjene (IPCC), tijela UN-a, ili Europske unije, koja ima cilj sniziti emisije stakleničkih plinova, prvenstveno ugljikova dioksida (CO2) do 2050. za 80–95% u odnosu na razinu iz 1990.

Najnovija upozorenja IPCC-ja kažu da svijet ima još samo 12 godina za akciju želi li zadržati rast temperature ispod 1,5 stupnjeva. U suprotnom, navode u posljednjoj analizi, slijede katastrofalne posljedice, od izumiranja biljnih i životinjskih vrsta, suša, poplava, podizanja razine mora, prirodnih katastrofa koje će izazvati masovne "klimatske migracije" i teške gospodarske posljedice, koje će pogoditi sve dijelove planeta, sve ljude te društvene i gospodarske sektore.

Jugoistočna Evropa još se brže zagrijava

Znanstvenici upozoravaju da se jugoistočna Europa i južni dijelovi kontinenta zagrijavaju brže od ostatka Europe. U pojedinim se zemljama zapaža rast za gotovo dva Celzijeva stupnja u odnosu na razdoblje 1961.–2011.

Prema procjenama, nastavi li se sadašnji trend ispuštanja stakleničkih plinova bez adekvatnih mjera suzbijanja emisija i sveobuhvatne prilagodbe novim kimatskim uvjetima, do kraja stoljeća zemljama regije prijeti rast temperature za 3,5 do više od četiri stupnja do kraja stoljeća.

Očekuju se veliki udari na sektore poljoprivrede, vodoprivrede i energetike. Prema modelu Sveučilišta Stanford, vjerojatnost da će klimatske promjene hrvatski bruto društveni proizvod (BDP) smanjiti do 2050. za više od 10% iznosi 48%. Prijeti i smanjivanje prinosa poljoprivrednih kultura za 3–8%, a teško je očekivati mnogo bolje procjene za ostatak zemalja regije.

Svi sektori gospodarstva, prije svega poljoprivreda, vodno gospodarstvo, vodoopskrba te energetika, uključujući hidroenergiju, bit će pogođeni novim klimatskim uvjetima, što će se preliti na sve sektore, poput turizma ili drvne industrije i šumarstva, te na ukupna gospodarstva, radna mjesta i standard života.

I u zemljama se regije u tom scenariju očekuju izumiranje životinjskih i biljnih vrsta na kopnu i moru, poremećaji u ekosustavima i redukcija resursa, podizanje razine mora, suše, poplave, teške oluje, pojava novih bolesti i zaraza, novih organizama i mentalnih poremećaja, masovne migracije, u Sloveniji i nestajanje ledenjaka – sve to kao novi udar na sustav javnog zdravstva i društvene te gospodarske procese, dostupnost hrane, pitke vode i zdravstvene zaštite.

Izostaju ambicioznije strategije, konkretne akcije i ulaganja

Istovremeno, kako upozoravaju mnogi stručnjaci i ekološki aktivisti, u četiri zemlje regije uglavnom izostaju konkretne akcije, ulaganja u istraživanja i energetski transfer na obnovljive izvore energije (OIE) premala su, a nastojanja neambiciozna, a nastavlja se i energetska strategija utemeljena uglavnom na ugljikovodicima, odnosno korištenju fosilnih goriva (ugljen, nafta, plin).

Stoga predlažu donošenje i što ranije provođenje znatno ambicioznijih strategija za minimalnu ovisnost o fosilnim gorivima i prelazak na OIE u industriji, transportu i proizvodnji električne energije, povećanje sredstava za istraživanja utjecaja klimatskih promjena na gospodarske i društvene sektore, ulaganje i otvaranje radnih mjesta u "zelenoj industriji", prilagodba i obnova infrastrukture novoj energetskoj orijentaciji i promijenjenim klimatskim uvjetima.

U suprotnom, ni zemlje regije, kao ni ostatak svijeta, neće izbjeći, kako se procjenjuje, katastrofalne posljedice promjene klimatskih uvjeta, koje se uvelike već i osjećaju.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.