Oglasi

Industrijsku konoplju vraćaju u Hrvatsku

U Hrvatskoj se saditi smiju samo sorte industrijske konoplje koje sadrže manje od 0,2 posto psihoaktivnih tvari, dok marihuana može sadržavati i do 20 posto.

Iako je do polovice prošlog stoljeća bila u širokoj primjeni - industrijska konoplja, nakon 40-godišnje zabrane, vraća se u Hrvatsku.

Njezina sadnja ponovno je počela 2012. godine, a od tada se broj uzgajivača povećao 10 puta, pa sada i hrvatska Vlada planira izmjene zakona kako bi se ta biljka mogla koristiti u potpunosti, a ne samo njezine sjemenke.

Većina proizvoda u jednoj zagrebačkoj trgovini, koju je posjetila ekipa Al Jazeere, napravljena je od industrijske konoplje, biljke koja je zajedno s indijskom konopljom - marihuanom 1961. godine stavljena na UN-ov popis opojnih droga.

Mnogi će reći kako je to bilo nepravedno jer, za razliku od indijske, sadrži minimalne količine psihoaktivnih tvari.

"Prije nekih 100-tinjak godina sve je bilo od konoplje - prve Levi's traperice su bile od konoplje. Nađene su nakon 100 godina nepoderive. Cijela prošlost naših krajeva, a posebno Amerike se bazira na platnu od konoplje", kaže Marina Zubak, vlasnica trgovine "Konoplja&Co".

Najpoznatiji prehrambeni proizvodi

Biljka je to od koje se mogu napraviti tisuće proizvoda: odjeća, obuća, konopac, a trenutačno se rade čak i dijelovi za zrakoplov, no najpoznatiji su prehrambeni proizvodi, za koje mnogi tvrde da su zdravi, čak i ljekoviti.

"Zainteresirana sam naravno, jer nažalost živimo u takvom svijetu da treba misliti na zdravlje. Nažalost, puno ljudi oboljeva i treba se što više osvješćivati", navodi Zagrepčanka Ana koja kupuje u spomenutoj trgovini.

Konoplja u Hrvatskoj, zbog zakona i pravilnika koji reguliraju njezin uzgoj i preradu, još nije ušla u široku upotrebu.

Proizvoditi se smije samo hrana, koja se radi od sjemenki konoplje, pa proizvođači stabljiku moraju bacati. No, hrvatska Vlada ovih je dana najavila izmjene pravila.

"Planiramo raditi pelete za grijanje. Za početak to znači najjednostavniji proizvod, pošto nećemo imati puno vremena za pripremu. Mislim sve ovisi o kapitalu jer ova sadašnja proizvodnja se ne može iskoristiti za preradu stabljike. Potrebni su novi strojevi, potrebna je nova tehnologija", ukazuje Josip Plavac, uzgajivač industrijske konoplje.

Plavac je jedan od 111 proizvođača koliko ih je ove godine dobilo dozvolu za uzgoj konoplje.

Ograničenja u zakonu

U Hrvatskoj se saditi smiju samo sorte industrijske konoplje koje sadrže manje od 0,2 posto psihoaktivnih tvari, dok marihuana može sadržavati i do 20 posto.

"To je biljka koja ne traži toliko puno. Jednostavno, kažem, to je biljka koja je u našim plodoredima bila, koja će, toplo se nadam, biti u našim plodoredima, pogotovo u ekološkoj poljoprivredi. Jednostavno, klimatski uvjeti koji su ovdje biljki odgovaraju", objašnjava Ivica Kisić, profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.

Za uzgoj industrijske konoplje u Hrvatskoj zainteresirani su bili i strani investitori, no nisu krili nezadovoljstvo ograničenjima u zakonu. 

"Danski investitori su se obavezali dostaviti Ministarstvu poljoprivrede na uvid dokumentaciju vezanu uz njihov plan investiranja u uzgoj i preradu konoplje u Republici Hrvatskoj, međutim to do danas nisu učinili tako da ne raspolažemo povratnim informacijama o njihovim planovima i eventualnom investiranju", potvrdili su u Ministarstvu poljoprivrede.

Potpuna legalizacija industrijske konoplje, koju priprema Vlada, omogućit će njezinu punu iskoristivost, no to neće značiti i legalizaciju indijske konoplje - marihuane, ni u rekreativne, a ni u medicinske svrhe, o čemu se u posljednje vrijeme sve više priča, javlja Al Jazeerina reporterka Ana Mlinarić.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.